Previous Page  11 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 11 / 48 Next Page
Page Background

11

Pobjeda

Nedjelja, 11. februar 2018.

Svijet

Analitičari tvrde da je Strategija za Balkan geopolitička odluka Unije

EUreagovalada suzbijeuticaj

Rusije, Kine i SaudijskeArabije

BEOGRAD

- Strategija za

Zapadni Balkan Evropske

unije u Srbiji pozdravljena

je od svih učesnika politič-

ke scene koji se zalažu za

evropske integracije, ali

zabrinutost vlada u dijelu

potpisivanja pravno oba-

vezujućeg sporazuma sa

Kosovom. Ono što je iznena-

dilo političare u Beogradu je

godina okvirnog ulaska u EU,

ali 2025. se pominje samo jer

su lideri regiona tražili neki

datum.

PROBLEMKOSOVA

Kako će sve izgledati u

praksi i hoće li biti trke sa

vremenom?

- Ukoliko bude značajnije

političke volje u Srbiji, ovaj

prilično ambiciozni plan

može realno da bude sagle-

dan - kaže dr Dragan Đuka-

nović, profesor Fakulteta

političkih nauka, za Pobjedu.

Napominjući da će EU

posebno insistirati na

normalizaciji odnosa sa

Kosovom, dr Đukanović

ističe: ,,Najznačajnije je da

do suštinskog postizanja

dogovora o sveobuhvatnom

pravno obavezujućem spo-

razumu dođe kako bi se na

taj način podstakle evropske

integracije“.

Podsjećajući da je pravno

obavezujući sporazum

zahtjev koji postoji i prije

ove strategije dr Dušan

Janjić, direktor Foruma za

etničke odnose, objašnjava

za Pobjedu: „Jasno se kaže

da Srbija mora dvije godine

prije ulaska u EU da postigne

punu normalizaciju odnosa

sa Kosovom i ona se potvrđuje

pravno obavezujućim sporazu-

mom, a preostale dvije godine

do 2025. služe da se taj spora-

zumprimijeni“.

Janjić navodi i da se od Srbije

traži da se izvrši demarakci-

ja, a ne priznanje granice sa

Kosovom, što znači da se sve

što nalaže Briselski sporazum

mora tačno odrediti i postaviti.

„To je nešto što politički može

biti delikatno samo ako se

poveže sa pitanjempri-

znavanja Kosova.

Ako slučajno

pravno obave-

zujući spora-

zumne bude

primijenjen,

prijemu EU

se može

odložiti za

godinu

plus

godinu

dana. Zbog toga se u Strategiji

ne kaže kada će se sporazum

potpisati, a 2025. godina je

okvirna mogućnost za proši-

renje“, objašnjava Janjić navo-

deći da iz „Brisela slušamo da

sve zavisi od Srbije kada će ona

potpisati pravno obavezujući

sporazum“.

ZAŠTOSTRATEGIJA?

Zašto je EU donijela ovu stra-

tegiju?

Profesor Đukanović kaže da su

krize poput migranske, Bregzi-

ta i grčke ekonomske, potakle

EU da njeno proširenje ode u

drugi ili treći plan, a da sa ovom

strategijomEU ima geostrateš-

ki cilj.

„EU je procijenila da je veoma

značajno da integriše pojedine

nijesu u EU, Janjić kaže da su

lideri Srbije i Albanije zapravo

tražili okvirni datumprijema u

EU: „Srbija i Albanija su prošle

godine sumnjale da će se EU

proširiti i to su koristili kao

objašnjenje za prodor Srbije ka

Kini, a u Albaniji kao izgovor za

prodor uticaja organizovanog

kriminala i njegovog uticaja na

razvoj prava.

Išlo je to čak do prijetnji da će

se Kosovo i Albanija ako ne

uđu u EU okrenuti konceptu

Velike Albanije, a Srbija je

nagovještavala i de initivno

okretanje ka Rusiji“.

REFERENDUMI GRANICE

U dijelu Strategije se kaže da

Srbija jasnomora da kaže da li je

za EU, da li bi tomoglo da znači

da bude preporuka da u Srbiji

treba da se održi referendum

oko ulaska u EU?

Profesor Đukanović kaže da se

o takvompitanjumora održati

referendum i da je to u skladu

sa Ustavom Srbije. „Meni se taj

stav učinio veoma indikativnim

i mislimda se od Srbije više

traži da u potpunosti pripada

zapadnoj političkoj hemisferi,

odnosno da na određen način

obuzda jačanje uticaja ne EU

aktera, prije svega mislimna

Rusku Federaciju, Kinu, a odne-

davno i na Tursku“, objasnio je

Đukanović.

I Janjić pominje referendum

kao sadašnju ustavnu obavezu,

ali podsjeća i da je promjena

Ustava najavljena i ukazuje na

probleme granica na Zapadnom

Balkanu.

„Crna Gora nema problema sa

granicama, problem ima Koso-

vo, ako želi viznu liberalizaciju

mora da rati ikuje sporazum sa

CrnomGorom, a sa Hrvatskom

ima sporazum koji se zove

privremeni, ali on je

zapravo trajni - jer u

momentu potpisiva-

nja tog privremenog

sporazuma Crna Gora

nije bila u punom

kapacitetu samo-

stalna država... Dakle, ako bi

Hrvatska imala neki problem

sa CrnomGorom, jer imamo

hrvatske nacionaliste koji su

opsjednuti teritorijom, mora-

ju da se obrate arbitraži, ali

ne mogu zbog tog problema

da zaustavljaju put Crne Gore

u EU“, objašnjava Janjić.

On podsjeća i da je Srbija pro-

pustila momenat da odredi

granicu prema Hrvatskoj,

kao i da se nada da će nakon

sastanka predsjednika Hrvat-

ske i Srbije biti određen rok

za rješavanje pitanja granica.

„Ukoliko to ne donese neki

rezultat, ići će se na međuna-

rodnu arbitražu“, kaže Janjić.

Međutim, ono što je veoma

bitno u sprovođenju Strate-

gije je zapravo raspoloživost

javnogmnjenja prema EU

za koje Janjić ocjenjuje da

je „ono u Crnoj Gori pripre-

mljeno“, dok u Srbiji postoji

„antievropska javnost i pro-

ruska histerija, koju su stvo-

rili političari na vlasti, ali nije

nemoguća misija da se sve

to okrene na drugu stranu“,

zaključuje Janjić.

VioletaCVEJIĆ

- Meni se opet, sa druge

strane, čini da je najzna-

čajnije što je EU donijela

neku vrstu geopolitičke

odluke, kao što je to rani-

je bio slučaj Rumunije i

Bugarske, da određene

zemlje Zapadnog Balkana

integriše u svoje članstvo

i na taj način promijeni

geopolitičku kartu savre-

mene Evrope - kaže prof.

dr Dragan Đukanović.

Značajna

odluka

– Važanmotiv za donošenje Strategije je sve jači uticaj

na ZapadnomBalkanu – Rusije, Kine, Saudijske Arabije,

Ujedinjenih Emirata i Kuvajta i opasnost prenošenja nove

migrantske krize na Balkan. Kina se vidi kao jedan strateški

problem jer postaje ključni inansijer infrastrukture i drugih

projekata – kaže dr Dušan Janjić.

Strateškiproblem

BEJRUT

- Libanprotestu-

je jer je Izrael koristionji-

hovvazdušni prostor za

napadnaSiriju i poručuje

da će se žaliti Savjetube-

zbjednostiUN.

Libansko Ministarstvo

spoljnihposlovanavodiusa-

opštenju da podržava, kako

navodi, „legitimno pravo“

Sirijedaodgovorina„agresi-

ju Izraela“.

U saopštenju se ocjenjuje da

tako „agresivna politika“

prijeti stabilnosti u regionu,

prenosi AP.

Liban je pozvao zemlje koje

su zabrinute da obuzdaju

Izrael.

Izrael je juče saopštio da je

iranski dronušaouvazdušni

prostor te zemlje iz Sirije.

Iransko Ministarstvo spolj-

nih poslova odbacilo je kao

„smiješne“ navode da je

Izrael danas presreo iranski

dron, lansiran iz Sirije, javila

je iranska državna televizija.

U međuvremenu, libanska

novinska agencija navela je

da je raketa, očigledno iz si-

rijske vazdušne odbrane,

sletjelau selona jugozapadu

Libana.

Izrealska vojska ranije juče

je saopštila da je oborila

iranski dron, koji je ušao u

zemlju, i da je gađala iranske

meteuSiriji, kojesuga lansi-

rale.

Usaopštenju senavodi da su

se izraelski avioni suočili sa

jakomprotivvazdušnomod-

branom iz Sirije, koja je pri-

nudila izraelske pilote da

napuste avion F-16, koji se

srušiona sjeveru Izraela.

LONDON

-Dvojici zaroblje-

nihbritanskihpripadnika

ID, umiješanihunajbrutal-

nijamučenja i ubistva talaca

saZapada, trebalobi da sudi

Međunarodni krivični sud.

Kako je izjavio britanski mi-

nistarodbraneTobajasElvud,

ne bi trebalo da se džihadisti

šaljuuGvantanamo.

On je u intervjuu za Tajms i

Dejli telegraf rekao da je važ-

no da svi teroristi, bez obzira

na porijeklo, treba da „tran-

sparentno i fer odgovaraju za

svoja djela“.

KakopodsjećaBBC,Aleksan-

daKoti i Elšafi Elšeik suzaro-

bljeniuSirijiodstranetamoš-

njihkurdskih snaga.

Njih dvojica su bili dio četvo-

ročlanegrupeISizVelikeBri-

tanije, koju su njeni taoci na-

zvali „Bitlsi“ zbog britanskog

akcenta i porijekla.

Vođa grupe bio je Mohamed

Emvazi, poznatiji kao „Dži-

hadi Džon“, koji je ubijen

2015.godineuameričkomna-

padu dronom. Četvrti član

grupe Aine Dejvis je još 2015.

godine zarobljen u Turskoj i

tamo je u zatvoru zbog tero-

rizma.

ANKARA

- Turski vojni helikop-

ter oboren je tokomoperacije

„Maslinova grančica“, rekao je

predsjednik Turske Redžep Tajip

Erdogan, prenosi Raša tudej.

Vojni helikopter se srušio u tur-

skoj provinciji Hataj na granici sa

Sirijom.

- Platiće cijenu za ovo - rekao je

Erdogan, ne precizirajući ko je

odgovoran za obaranje helikop-

tera.

Operacija „Maslinova grančica“,

koju Turska vodi u sjevernoj Siriji

protiv kurdskih snaga, ušla je u

četvrtu nedjelju.

Porukameđunarodnoj zajednici iz Libana

Obuzdajte Izrael,

žalićemoseSBUN

Britanskiministar traži da

sedžihadistima sudi uHagu

Erdogan:

Platićezaovo

zemlje regiona, ali i kako bi se

suzbio potencijalni ruski uticaj

koji se prilično osnažio tokom

proteklih desetak godina na

ZapadnomBalkanu“, kaže dr

Đukanović. On objašnjava da

Strategija ne predviđa nikakvu

obavezu EU, ali da je opet sa

druge strane nužnost država

regiona, prije svega Srbije i

Crne Gore kao vodećih država

u evrointegracionomprocesu,

da postupe prema nekimokvi-

rima na koje je posebno skre-

nuta pažnja u ovoj strategiji.

Ocjenjujući da je EU trebalo

nešto konkretnije da ponudi

zemljama Zapadnog Balkana,

što je sada učinjeno kroz dono-

šenje Strategije, ali i zbog toga

što jača uticaj zemalja koje

Dragan

Đukanović

Dušan

Janjić

ŽanKlodJunker

predstavljaStrategiju

Izjava turskog predsjednika

povodom rušenja helikoptera

London