Previous Page  10 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 10 / 48 Next Page
Page Background

10

Pobjeda

U publikaciji, koja je rezultat projekta

„Stojimo zajedno – poboljšanje zašti-

te žrtava nasilja“, koje su nevladine

organizacije LGBT forum ,,Progres“

i Centar za ženska prava realizovale

u partnerstvu sa Upravompolicije,

uz podršku Ambasade Sjedinjenih

Američkih Država u Podgorici, pred-

stavljeno je i poglavlje koje se odnosi

na rodno zasnovano nasilje.

Direktorica Centra za ženska prava

Maja Raičević za Pobjedu je objasnila

da je jedna od preporuka da žrtve

ne bi trebale da se odvraćaju od pri-

javljivanja nasilja u porodici. Prema

njenim riječima, policija, koja je neri-

jetko prva u liniji zaštite žrtve, mora

da uvidi da prvi dolazak u Centar

bezbjednosti ne znači nužno i prvi čin

nasilja u porodici.

- Iz prakse znamo da kad se prijavi

nasilje, ono se obično veoma dugo

dešava. Rijetki su primjeri da žena

prvu situaciju nasilja koju preživljava

i prijavi. To znači da se ona obraća

policiji u trenutku kad shvati da sve

druge metode koje pokušava, ne

pomažu, a to znači da nema mjesta

medijaciji i pomirenju – objasnila je

Raičević.

Policija, kako je istakla, mora pažljivo

i sa uvažavanjemda sasluša žrtvu

i nakon toga reaguje onako kako

zakon nalaže.

- Tradicionalni način razmišljanja

često dovodi do toga da se smatra

da je prijava nauštrb porodice, da će

se ona time uništiti, a vrlo često se

ne uviđa da je upravo nasilje to što

razorno djeluje na porodicu i čitave

generacije – naglasila je Raičević.

Nedostatak empatije kod policijskih

službenika, čija je uloga da saslušaju

žrtvu, zaštite je i ponude joj barem

neko rješenje, evidentna je u publi-

kaciji.

- Čak i kada ne postoji empatija, što

je vrlo problematično, postoje jasni

pravilnici po kojima su sve institucije

dužne da postupaju. Vrlo je jasno

naznačeno da ako je žrtva spremna

da prijavi nasilje, policija treba da

učini sve da je zaštiti – istakla je Rai-

čević.

Prema njenim riječima, policija ima

i nadležnost da udalji nasilnika iz

zajedničkog stana ili kuće, kao i da

pokrene prekršajni postupak i da

predloži zaštitne mjere, ali i da uputi

slučaj tužiocu koji potomodlučuje da

li je u pitanju prekršaj ili krivično djelo.

- Međutim, policajci ne upotrebljava-

ju ovu naredbu udaljenje nasilnika

iz stana. Ne osjećaju se dovoljno

spremnim, a u profesionalnom

smislu nedovoljno sigurnimda tako

nešto urade. S druge strane, postoji

tu i izbjegavanja odgovornosti, jer je

u takvim situacijama uvijek lakše da

se naredba prebaci Sudu za prekr-

šaje, koji mora u hitnim slučajevima

da je izrekne u roku od 48 sati –

kazala je Raičević.

Istakla je da u radu policije postoji pri-

mjetan napredak, posebno u većim

gradovima gdje postoje ženske

nevladine organizacije.

- S druge strane, zabrinuta samonim

što se dešava umalim sredinama,

gdje ne postoji nikakva podrška. To

je nešto što treba sve da nas zabrine,

a vidimo i po broju prijava da tamo

nasilje gotovo niko i ne prijavljuje, što

ne znači naravno da ga nema, nego

da žene nijesu dovoljno ohrabrene da

nasilje prijave – navela je Raičević.

Prema njenim riječima, nasilje obično

ima kontinuitet, nekad je bilo nezami-

slivo izreći zaštitnumjeru udaljenje

nasilnika iz stana, dok sada sudovi za

prekršaje to često rade.

- Ta se mjera pokazala vrlo djelotvor-

nom, jer prvi put onaj ko je navikao

da ima apsolutnumoć u porodici

nađe se u situaciji da mora da izađe

iz svog stana ili kuće i to dođe kao

„udar realnosti“, odnosno dokaz da

ne može da radi sve onako kako je

navikao i mislio da može – naglasila je

Raičević.

Društvo

Ponedjeljak, 5. februar 2018.

Publikacija o nasilju nad LGBTIQ osobama pokazala da je dominantno širenje govoramržnje onlajn

Jokić:

Moždanijesusvi

još tolerantni, ali znaju

štone smijuda rade

U ovoj analizi, koja

obuhvata podatke od 1.

oktobra 2016. do 1. oktobra

prošle godine, u poglavlju

„Nasilje nad LGBTIQ

osobama“ predstavljeno

je 240 slučajeva. Od toga,

čak 203 prijave podnešene

su za samo jedan dan – na

dan održavanja Povorke

ponosa u Podgorici

PODGORICA

Ispoljavanje

nasiljapremaLGBTIQoso-

bama, sa razvitkominterne-

ta, promijenilo je formu. Ra-

nije su senasilnici drugačije

„obračunavali“ sa stvarima

koje imsekose samišlje-

njemili stavom–bili su to

pozivi i sačekuše ispredku-

će. Sadostupnošću informa-

cija, stvari su sepromijenile,

posebnovijesti naportalima

postale sumeta za „grozan

načinreagovanjaprema

drugačijem“.

To je za naš list kazala pred-

sjednicanevladineorganizaci-

je LGBT forum ,,Progres“ Bo-

jana Jokić, komentarišući

podatke izpublikacije „Nasilje

nad LGBTIQosobama i rodno

zasnovanonasiljeuCrnojGori

–primjeri iz prakse“.

U ovoj analizi, koja obuhvata

podatke od 1. oktobra 2016. do

1. oktobra prošle godine, u po-

glavlju „Nasilje nad LGBTIQ

osobama“predstavljenoje240

slučajeva. Od toga, čak 203

prijave podnešene su za samo

jedan dan – na dan održavanja

Povorke ponosa u Podgorici, a

odnose se na širenje govora

mržnje i postavljanje uvredlji-

vih komentara onlajn. Uanali-

zi je predstavljeno i 37 pojedi-

načnih slučajeva, od kojih se

čak 26 primjera odnose na istu

problematiku – širenje govora

mržnje na internetu.

PODACI

Prema riječima Jokić, veliki

broj podnijetih prijava za ovaj

društveni problem rezultat je,

između ostalog, dostupnosti

informacija onlajn.

- Sve ljudemožete pronaći, in-

formacijekudasekokreće,jeli

neko LGBT ili nije, posebno

vijesti na portalima koji se od-

nosenanjih.Tojeneštoštobu-

di bijes u tom nekommlađem

dijelu društva, koji možda nije

Prvi put i rodno zasnovano nasilje u publikaciji

Policijaneupotrebljavadovoljno

mjeruudaljavanjanasilnika iz stana

dovoljno obrazovan ili odra-

stao– smatra Jokić.

Kako jekazala, utojNVOimali

su i gorih situacija uprošlosti.

-DokjepostojaoSocijalnicen-

tar, imali smo više od 20 napa-

da i uglavnom su to bili ili ma-

loljetnici ili tek punoljetne

osobe. To je veliki problem

među omladinom, nasilje i is-

poljavanje nasilja prema dru-

gačijem– tvrdi Jokić.

Uperiodu od godinudana, ko-

liko seprikupljalagrađa zapu-

blikaciju,zahtjevzaprekršajni

postupak podnijet je za 18

predmeta, a okončano je osam

slučajeva pred Sudom za pre-

kršaje. Okrivljeni su novčano

kažnjeni sa iznosima od stoti-

nu do 700 eura. Svih osam

predmeta odnose se na širenje

mržnje i postavljanje uvredlji-

vih komentara na društvenim

mrežama i portalima.

ZLOČIN IZMRŽNJE

Dva slučaja, predstavljena u

analizi, riješena su sporazu-

mom. Jedan od tih slučajeva

odnosi se na problematičan

odnos između dvije osobe, od

kojih je jedna pripadnik

LGBTIQ zajednice. Kako je

napisano u publikaciji, ova

osoba obratila se NVO LGBT

forumu ,,Progres“ nakon veo-

ma nasilne tuče, koja je bila

rezultat višegodišnjeg homo-

fobičnog nasilja koje je trpio.

Ono što je problematično, ka-

ko navode iz ove NVO, je da

tokom sudskog postupka u

obzir nijesu uzete sve okolno-

sti slučaja, odnosno homofo-

bična pozadina tuče.

- Veliki je problem što se stav-

ka 42a, dodatak Krivičnom

zakonu iz 2013. godine, koja

predviđa otežavajuće okolno-

sti za zločine iz mržnje, za

LGBTIQzajednicuneupotre-

bljava –navela je Jokić.

Prema njenim riječima, ovaj

dodatak u situacijama zločina

izmržnjepredviđadaseuzmu

svi relevantni pozadinski po-

daci, koji pokazuju da postoji

nasilje zbog toga što je neko

Rom, žena, LGBT i slično.

- Jedna smo od rijetkih zema-

ljakojaimadobarpravniokvir,

ali, s druge strane, vjerovatno

imamo najgoru implementa-

ciju zakona u regionu– istakla

je Jokić.

Problem je, naglasila je, što in-

stitucijeneuzimajuteotežava-

juće okolnosti kao relevantne.

-Tretirajutokaoobičnutuču,a

istorijat niko nije uzeo u obzir,

niti razlog zbog čega je osoba

tokom odrastanja i školovanja

trpjela psihičko zlostavljanje,

tortureiponižavanje–objasni-

la je Jokić i dodala da posljedi-

ce nijesu iste po žrtvu jer ne-

majuosjećaj da su zaštićene.

Što se prekršajnih djela u cen-

tralnom i južnom dijelu tiče,

kakojerekla,postoji„ustaljena

praksa“ i mnogo više ljudi iz

ovih djelova zemlje, kako je

istakla, naučili su i shvatili da

pozakonunekestvari nesmiju

da rade.

-Ucentralnomdijelu gdje ima

najviše ljudi ima i najmanje

prijava, jer suljudiukapiralida

su određena djela kažnjiva.

Možda nijesu svi još toleran-

tni, ali znaju što ne smiju da

rade –kazala je Jokić.

USKLAĐIVANJE

PRAKSE

U drugim djelovima zemlje

praksa se razlikuje, kao na pri-

mjer u Nikšiću, gdje su za ne-

kolikoprekršajnihprijava šire-

njagovoramržnjeonlajnosobe

oslobođene odgovornosti.

-Najveći problemuradu jene-

praćenje evropskih standarda

i praksi, teda senaosnovunjih

ne sastavljaju optužnice i

predmeti –objasnila je Jokić.

Prema njenim riječima, cen-

tralniisjevernidiotrebadaraz-

mjenjuju iskustva i na taj način

bi se mogla uskladiti praksa na

nacionalnomnivou i eliminisa-

ti disbalans upresudama.

- Već pet godina radimomoni-

toring za prekršajna i krivična

djela vezana za LGBTIQ po-

pulaciju i veći broj presuda je

satisfakcija za nas, odnosno

doživljaj dadržavauovompo-

gledu štiti. Ova zaštita još nije

na nivou na kom bi trebala da

bude, ali stvari se pomjeraju

unaprijed – naglasila je Jokić i

dodala da je preduslov za va-

ljano funkcionisanje sistema –

povjerenje.

U dva slučaja u publikaciji re-

gistrovan je izostanak reakcije

policije, doku jednomnijebilo

moguće procesuirati predmet

zbog toga štoprijavljenaosoba

nije više državljanin naše ze-

mlje.Samojedanslučajkvalifi-

kovan je kao krivično djelo i to

nasilničko ponašanje iz člana

399 Krivičnog zakonika u vezi

sa članom 443 rasna i druga

diskriminacija.

U ovom slučaju, osoba azilant,

pripadnik LGBTIQ populaci-

je, podnijela je prijavu protiv

višeNNosoba (pripadnikapo-

licije i Centra za tražioce azila

u Spužu) zbog navodnog fizič-

kog i psihičkog maltretiranja.

Predmet je do 1. oktobra bio

pred Osnovnim državnim tu-

žilaštvom „u fazi izviđaja“. S

ovim predmetom, još 266 slu-

čajeva, do roka za prikupljanje

podataka za analizu, bilo je u

fazi izviđaja.

Jokić poručuje da sve promje-

nezahtijevajuvrijeme ida je to

dugotrajanproces.

- Pokušavamo da izmijenimo

svijest građana. Kada je prije

sedamgodinaZdravkoCimba-

ljević pošao da prijavi nasilje i

kazaoda je razlognjegova sek-

sualna orijentacija, njemu su

se policijski službenici smijali.

To jebiloprijesamosedamgo-

dina –navela je Jokić.

Prema njenom mišljenju, na

dobrom smo putu – stvari se

mijenjaju, ali ima i „proprat-

nih“ efekata.

- Ovo je nešto što moramo da

prođemokaodruštvo i daradi-

mo na tome, te da osvijestimo

narod, posebno mlade, da bu-

duotvoreniji i tolerantniji pre-

ma drugačijem– poručuje Jo-

kić.

JasminaBEHAROVIĆ

MajaRaičević

Bojana Jokić

Ilustracija