Previous Page  4 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 48 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

Nedjelja, 4. februar 2018.

Ekonomija

PODGORICA

-Zapoboljšanje

energetskihkarakteristika

DomazdravljauNikšićuu

prethodnihgodinuipoulože-

no jegotovo350hiljadaeura,

saopšteno je izMinistarstva

ekonomije.

ŠefmisijeSvjetskebankezaCrnu

Goru Emanuel Salinas, zajedno

sa predstavnicimaministarstava

ekonomije i zdravlja, obišao je

završneradovenaobjektuDoma

zdravljauNikšiću.

-OvojeDomzdravljakojiopslu-

žuje oko 80.000 građana iz tri

opštine,štoznačidajeriječove-

oma značajnoj usluzi. Ne samo

da je postignuto poboljšanje po

pitanju troškova za električnu

energiju koji su smanjeni za 40-

50 odsto, nego je, što je još zna-

čajnije, unaprijeđen kvalitet sa-

me usluge i poboljšan komfor

svih koji borave u njemu – izja-

vio jeSalinasnakonobilaska.

Generalni direktor za energet-

sku efikasnost u Ministarstvu

ekonomijeMarkoRadulovićka-

zao jeda sunanikšićkomDomu

zdravlja završeni radovi na

adaptaciji termo-tehničkih in-

stalacija, sanaciji ravnog krova

(postavljanjetermoihidroizola-

cije), zamijenjena je kompletna

fasadna bravarija, unaprijeđen

sistemosvjetljenja i zamijenjen

spušteni plafon.

- Ukupna vrijednost izvedenih

radova bila je oko 350.000 eura.

Pored ovog objekta, Ministar-

stvo ekonomije je u opštini Nik-

šićkrozMEEPprojekatuperio-

du od 2010. do 2013. godine

sprovelo mjere energetske efi-

kasnosti na Specijalnoj bolnici

za plućne bolesti ,,Dr Jovan Bu-

lajić“ u Brezoviku, osnovnim

školama ,,Luka Simonović“ i

,,Olga Golović“ i za te tri godine

investirano je 1,2miliona eura -

kazao jeRadulović.

Onjedodaodasu,naosnovudo-

sadašnjih dobrih rezultata, na-

stavljeni razgovori sa Svjetskom

bankom o obezbjeđivanju do-

datnihsredstavauiznosuodšest

miliona eura za primjenumjera

energetskeefikasnosti udrugim

zdravstvenimobjektima.

- Očekujemda ćemo uz povolj-

nukreditnupodrškuoveinstitu-

cije već tokom ove godine kre-

nutiuimplementacijuprojektai

da ćemo u narednom periodu

širomCrne Gore rekonstruisati

između15i18objekata-kazaoje

Radulović.

Iz Ministarstva ekonomije na-

vode da je, osim adaptacije

zdravstvenih objekata, cilj no-

vogprojektaikreiranjeodrživog

sistema finansiranja projekata

energetskeefikasnosti u javnom

sektoru,akojićeomogućitidase

radovi na primjeni mjera ener-

getske efikasnosti u drugim

objektima finansiraju iz ušteda

koje su ostvaruju u adaptiranim

objektima.

Direktora Doma zdravlja Vese-

lin Bulatović kazao je da su svi

zaposleni, menadžment i paci-

jentiizuzetnozadovoljniuslovi-

ma boravka u rekonstruisanom

Domuzdravlja.

- Pored primijenjenih mjera

energetske efikasnosti, zajedno

sa ostalim radovima na prilago-

đavanju objekta osobama sa in-

validitetom, sada imamo jedan

evropski domzdravlja.Unared-

nih nekolikomjeseci planiramo

da otvorimo odjeljenje fizikalne

medicine,zaštanamjeprostori-

je u kojima će se fizikalnamedi-

cinaodržavatiobezbijedioupra-

vo ovaj projekat - kazao je

Bulatović.

OsimDoma zdravlja Nikšić, do

sada je energetski adaptirano 13

zdravstvenihobjekataširomCr-

ne Gore i u njihovu adaptaciju

uloženojeokošestmilionaeura.

Đ.Ć.

Uenergetskuadaptaciju

uloženo350.000eura

Šef misije Svjetske banke i predstavnici ministarstava obišli Domzdravlja u Nikšiću

PODGORICA

–IuCrnojGori

bi trebalopreispitatida li je

zakonitanaplatanaknadeza

obradukreditakojubankari

zaračunavajuklijentima, kaže

advokatZdravkoRadošić, ko-

mentarišući zaPobjedune-

davnuodlukusrpskogApela-

cionogsudakoji jeništavnom

proglasiotunaknaduinaložio

dabankevratenovacklijentu.

Tragomtepresude, Pobjeda je

konsultovala pravne stručnja-

ke i Centralnu banku, kao re-

gulatora, da li se naknada za

obradu kredita, koja se, zavi-

snoodbanke i vrste zajma, za-

računava od jedan do dva od-

sto, može pravno osporiti.

Upitno je i to što banke prak-

tično istu proceduru (trošak

obrade) naplaćuju drastično

različito - zato što se zaraču-

nava procentualno od visine

kredita. Podsjetimo da su sve

banke u Crnoj Gori za devet

mjeseci prošle godine (po-

sljednji podatak) od kamata,

naknada i provizija s uzele

ukupno 72,6 miliona eura. Od

naknada i provizija su uzele

oko 30 miliona, ali nema iz-

dvojenogpodatkakolikosamo

od naknada za obradu kredita

koji se kreću oko 2,7 milijardi

eura.

STVARSUDA

I u Centralnoj banci našoj re-

dakciji su kazali da je to stvar

suda.

- Centralna banka ocjenjuje sve

informacije, uključujući i one

objavljene u medijima, koje bi

mogle biti od uticaja na stabil-

nost finansijskog sistema i

usklađenost poslovanja banaka

sa propisima. Te ocjene koristi

za ostvarivanje svoje supervi-

zorske funkcije definisane za-

konom, ali nije ovlašćena da

javnosaopštavastavoveimišlje-

nja popitanjima koja proizilaze

izobligacionihodnosaokojima

meritorno mogu da odlučuju

samo sudovi – kazali su iz Cen-

tralne banke odgovarajući na

pitanjedalisemožedogoditida

naknada i u Crnoj Gori bude

ukinuta.

Advokat Radošić kaže

da ne želi da spori da

banka ima trošak za

davanje kredita i

da treba da ga

naplati, ali

postavljapitanječemunaknada

ako se zaračunava kamata i to

visoka - po ocjenama građana i

privrede.

- Da nema kamate, onda bi na-

knada bila potpuno normalna i

prihvatljiva. Ali i jedno i drugo

nijelogično.Potpunojejasnoda

je namjera onog ko daje kredit

da izvuče štoviše, pa i prekona-

knade za obradu i to procentu-

alno.Većikredit-većanaknada,

a posao isti. Tačnije, isti je po-

stupak obrade kredita od hilja-

du ili deset i više hiljada, osim

ako se ne radi o kreditu gdje je

neko obezbjeđenje veliko. Da-

kle, sve se svodi na isti posao, pa

nijepravednoda to budeupro-

centualnom iznosu od visine

kredita - kaže advokat Ra-

došić.

On smatra da

klijentko-

jiodbankeuzmezajamodhilja-

du eura, toliko treba „na ruke“ i

da dobije, a ne da mu se odbije

deset eura ako jenaknada jedan

odsto.

- Ima, dakle, logike i osnova da

se pokrene sudska provjera jer

pravni sistem postoji da zaštiti

slabijegodjačeg.Uovojsituaciji

je slabiji onaj ko uzima kredit, a

ekonomski jači mu nameće

uslove–kažeadvokat.

EFEKTIVNAKAMATA

IzCentralnebankenašojredak-

ciji su kazali da iznos provizije

za obradu kredita treba prven-

stveno sagledavati sa aspekta

ukupnih troškova koje klijent

imavezanozazajam.

-Naknade zaobradukredita se,

u skladu sa Zakonom o potro-

šačkimkreditima i drugimpro-

pisimakojimaseuređujeobra-

čun i iskazivanje efekivne

kamatne stope, uključuju u

obračunefektivnekamat-

ne stope koja pokazuje

ukupni trošak nekog

kredita. Uključiva-

nje tih i drugih

troškova vezanih za kredit u

obračunefektivnekamatnesto-

pe rezultira većomefektivnom

kamatnomstopomodnominal-

ne - objašnjavaju izCBCG.

Oni pojašnjavaju da je obaveza

da se, pored nominalne kamat-

ne stope, iskazuje i efektivna

propisanauciljusmanjenjarizi-

kadovođenjauzabluduklijena-

ta o stvarnim troškovima odre-

đenog kredita - jer klijenti

uglavnomnajviše pažnje obra-

ćaju na nominalnu kamatnu

stopu.

-Zbogtogaklijentiprilikomdo-

nošenja odluke o izboru banke

kod koje će uzeti kredit, pored

nominalne kamatne stope jed-

nako ili više treba da obrate pa-

žnju i na visinu efektivne ka-

matne stope. Tukamatnu stopu

je banka dužna da imprezentu-

je u predugovornoj fazi. Glavni

razlog je što efektivna kamatna

stopa iskazuje ukupan trošak

kredita(nominalnukamatu,na-

knadu za obradu zahtjeva, troš-

kove polise osiguranja i druge

slične troškove koji su direktno

povezani sa kreditom), pa je za

klijentaodvišepribavljenihpo-

nuda za kredit, po pravilu naj-

povoljnija ponuda sa naj-

manjim iznosom efektivne

kamatne stope, bez obzira što je

nominalna kamatna stopa iz te

ponude možda veća od nomi-

nalnekamate izostalihponuda.

PROFIT

Podsjetimo da je bankarski sek-

tor u Crnoj Gori, u kojem je 15

banaka, za devet mjeseci prošle

godine ostvario profit od 29,6

milionaeura.UskorobiCentral-

na banka trebalo da objavi i re-

zultate za kompletnu prošlu

godinu.

Zaključnosaseptembromproš-

le godine deset banaka je ostva-

riloprofitodukupno32,6milio-

na eura a pet IBM, Prva banka,

Zapad, Zirat i Nova gubitak od

3,01milioneura.

Najveći profit imala je CKB -

8,26 miliona eura, na drugom

mjestu je bila Sosijete ženeral

banka sa profitomod 7,2milio-

na, Erste banka je treća sa

6,17miliona,zatimNLB4,76mi-

liona, Hipotekarna banka 3,4

miliona, Komercijalna banka

Budva 1,33miliona, Atlas banka

540 hiljada, Adiko bank 420 hi-

ljada, Univerzal kapital 325 hi-

ljada, Lovćen banka je u plusu

235hiljadaeura.

M.P.M.

Tragomodluke suda u Srbiji koji je nezakonitomocijenio naplatu usluge za obradu kredita

Mnogo je i kamata i naknada

Advokat Zdravko Radošić pita čemu naknada za obradu kredita ako se zaračunava kamata

i to, po ocjeni većine, visoka. Iz CBCG savjetuju klijentima da više obrate pažnju na efektivnu

kamatnu stopu koja iskazuje ukupan trošak kredita - nominalnu kamatu, naknadu za obradu

zahtjeva, troškove polise osiguranja i druge slične koji su direktno povezani sa kreditom

1

do 2 odsto visine kred-

ita kreće se uglavnom

naknada kojubankari

naplaćuju klijentima

za obradu

DomzdravljauNikšiću