Previous Page  8 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 52 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Nedjelja, 28. januar 2018.

Aktuelno

Zastupljenost žena u crnogorskoj politici bila inspiracija zamagistarski radMarije Glomazić

PODGORICA

– Više od 68

odsto ispitanika koji su uče-

stvovali u istraživanju izbor-

nog ponašanja i građanske

participacije nema ništa

protiv da na čelu Crne Gore

bude žena.

Ovaj podatak, koji razbija

uvriježene stavove i tradi-

cionalne odnose u politici

rezultat je istraživanja agen-

cije Defakto, kojem se, sa

ciljemda utvrdi spremnost

crnogorskih građana da pri-

hvate ženu za lidera, pridru-

žila i studentkinja Fakulteta

političkih nauka u Podgorici

Marija Glomazić. Ova istra-

živanja su sprovedena kra-

jem 2016. i sredinom 2017.

godine na uzorku od 1.200,

odnosno 850 ispitanika.

Za 72 godine koliko žene u

Crnoj Gori imaju pravo da

biraju, samo je jednoj pošlo

za rukomda bude izabrana i

to za predsjednicu Skupštine

prije 17 godina. Nakon toga,

žene jesu postale vidljivije u

politici, dobijale suministar-

ska mjesta, ali dalje od toga

nijesu stizale. Ukoliko je naše

društvo istinski sazrelo toliko

da ženu osim za kuhinjskim,

vidi i za premijerskim ili

predsjedničkim stolom,

imamo razloga da budemo

zadovoljni. Ipak, ne možemo

a da se ne zapitamo, da li su

ispitanici bili potpuno iskreni

u svojimodgovorima i jesu li

zaista spremni da povjerenje

za vođenje države daju ženi?

- U našem radu dobili smo

zavidne procente koji nam

kazuju da bi građani Crne

Gore prihvatili ženu za lider-

ku države, ali postavlja se

Društvo bi glasalo za

ženu, ali partije se pitaju

Prema istraživanju kojim se bavilaMarija Glomazić, veomamali procenat ispitanika, samo

4,5 odsto, vjeruje da nema prepreka da se žena bavi politikom. Iako su ispitanici podržali

ženu kao liderku, ipak smatraju da postoji mnoštvo barijera za aktivnu ulogu u politici

Lakše do premijerke nego predsjednice

Prema mišljenju prof. dr Čedomira Čupića, iako ovaj rad pokazuje da građani u većini pri-

hvatajumogućnost da žena bude na mjestu predsjednice ili premijerke, treba imati u vidu i

trenutnu realnost iz razloga što stav i mogućnost ne moraju da znače i konkretan izbor.

- U ovom trenutku teško bi se prihvatila žena kao kandidat za predsjednika države, jer ni

partije u prethodnomperiodu nijesu vodile računa da neku od žena u aktuelnoj političkoj

situaciji izdignu i omoguće joj da pokaže svoje kvalitete koji bi bili prihvatljivi za biračko

tijelo. Drugim riječima, da bi ženu u Crnoj Gori izabrali za predsjednicu ona je trebalo da

u prethodnomperiodu bude nosilac neke od najvažnijh funkcija u državi i da je preko te

funkcije pokazala, po svojim rezultatima, prednosti u odnosu na muške kandidate za pred-

sjednika - smatra prof. Čupić.

Vjeruje da je realnije za očekivati da bi se žena prije mogla

naći na mjestu predsjednice Vlade, što će se, kako kaže, u

budućnosti vjerovatno i desiti.

- Naime, lakše je izabrati ženu za premijera jer je to pitanje

političke kulture partije ili partijske koalicije koja pobjeđuje na

izborima i onda iz svojih redova istakne ženu za kandidata za

premijera - dodaje profesor.

I dalje glasaju

kaomuževi

Glavna hipoteza rada

Marije Glomazić da građani

Crne Gore radije na držav-

nimpozicijama vide muš-

karce nego žene je oborena

i to je, priznaje, bilo iznena-

đenje za nju. Ipak, i pored

toga što većina ispitanika

podržava ideju ženskog

liderstva i dalje je veliki broj

onih koji smatra da bi poli-

tički stav žene trebalo da

bude jednak stavu njenog

muža.

- Čak 45 odsto žena kazalo

je da se slaže ili djelimično

slaže sa konstatacijomda

treba da glasa kao njen

muž. Riječ je o približno

polovini ispitanika i tome

je dovelo do zaključka da

je, u stvari, i pored brojnih

ubjeđenja da su žene danas

nezavisnije i oslobođene

tradicije, i dalje razvijen taj

tradicionalistički zaostatak

da žena treba da glasa kao

njenmuž - objašnjava Glo-

mazić i izražava zadovolj-

stvo podatkomda religijska

pripadnost ispitanika nije

bila od uticaja na stav o pri-

hvatanju ženskog liderstva.

pitanje, zbog uticaja tradicije i

političke kulture, da li bi podrš-

ka određenom ženskom kan-

didatu izostala u konkretnoj

situaciji. Usudili smo se da vje-

rujemo ovom visokomprocen-

tu, te smo i oborili našu glavnu

hipotezu da građani Crne Gore

na najvišimdržavnim funkcija-

ma vide radije muškarca nego

ženu - kaže Marija za Pobjedu

nakon uspješne odbrane

magistarskog rada podmen-

torstvomprofesora beograd-

skog Fakulteta političkih nauka

Čedomira Čupića.

Pravona izbor

Napitanjedaliususretpredsjed-

ničkim izborima možemo reći

dajedošlovrijemedaCrnaGora

dobijeprvupredsjednicu,Marija

Glomazić ističeda je, sudeći pre-

ma rezultatima, Crna Gora sa-

zrela „za prihvatanje žen-

skog glasa u političkom

odlučivanju“.

- Cilj rada jeste

bio da to i pokaže.

Međutim, treba

uzeti u obzir da su

političke partije te

koje kreiraju poli-

tičku scenu, te

da od njihovog

djelovanja i

odlučivanja

zavisi i

položaj žena na toj istoj sceni.

Lično, voljela bih da se to

dogodi,

ali opet ne na način da to

bude samo „predstava za

mase“ već istinski odabir

naroda, partije i žene koja

se kandiduje - naglašava

sagovornica.

Marija se u svom radu

osvrnula na položaj

crnogorske žene

kroz istoriju uka-

zujući da ih je

upravo njiho-

va nerazvi-

jena svijest

o sop-

stvenoj vrijednosti dugo držala

potčinjenim.

- Uz sve to, bez ekonomske

i političke slobode i nemo-

gućnosti da se obrazuju žene

nijesu imale pravo na izbor, a

kada nemate pravo da birate

onda ste uskraćeni slobodnog

života i uvijek ćete zavisiti od

drugih. To je upravo bila sudbi-

na ženskog roda. Crnogorsko

društvo je, prema teoretiča-

rima, muškocentrično i kao

takvo žene su u njemu bile

podređeni članovi za koje javni

život gotovo i ne postoji. Više-

vjekovna tradicija je uspjela da

i u samoj ženskoj podsvijesti

oblikuje taj načinmišljenja da

je muška vladavina opravdana

kako u javnosti tako i u kući -

kaže ona.

Ipak, iako se, kako kaže, u

današnjoj Crnoj Gori ženski

glas čuje više, smatra da

i dalje viševjekovna

tradicija pokušava da

ga utiša. Govori o djeli-

ma pisaca i putopisaca

koji su žene opisivali

kao junakinje spremne

na sve samo da bi zaštitile

porodicu i domovinu.

Zato vjeruje da bi se

većompolitičkomparti-

cipacijom žena „istjerala

pravda“ za sve one čiji se

glasovi nijesumogli čuti.

Prepreke i interesovanje

Glomazić je ukazala na činjeni-

cu da je veoma mali procenat

ispitanika, samo 4,5 odsto, koji

vjeruje da nema prepreka da

se žena bavi politikom. Iako

su ispitanici podržali ženu

kao liderku, ipak smatraju da

postoji mnoštvo prepreka za

aktivnu ulogu u politici.

- Prema odgovorima 21,4 odsto

ispitanika najveća prepreka

za političku aktivnost žena

jesu porodične obaveze.

Prepreke vide i u diskri-

minaciji, a određen broj

smatra da su žene same

sebi najveća prepreka zbog

manjka samopouzdanja, hra-

brosti ili aktivnosti. Problem

vide i umanjku podrške u

svimdruštvenim segmentima,

tradiciji, autoritetu i patrijarhal-

Neophodna

istinska

ravnopravnost

Profesor Čupić smatra

da žene ne bi trebalo da

se zadovolje kvotama po

osnovu kojih bi njihova

zastupljenost u politici bila

propisana u određenom

procentu, već da bi trebalo

izmijeniti izborne zakone

na način da se parlament

može konstituisati samo

ako se u njemu uspostavi

proporcija 50 odstomuška-

raca i 50 odsto žena. Tada

bi, kaže on, ravnopravnost

kao univerzalna vrijednost

bila do kraja realizovana.

To bi bio veliki iskorak

sa aspekta demokratske

političke kulture građana,

ali i odgovornosti političkih

partija u političkom životu

Crne Gore koje bi predla-

gale sve više žena za izbor

u parlament, zaključuje

profesor Čupić.

Članica komisije za ocjenu

rada prof. dr Sonja Tomo-

vić- Šundić smatra da i

kada biraju žene na odre-

đene pozicije, to uglavnom

nijesumjesta odlučivanja,

kao što su politika i inan-

sije. Takođe se zapitala,

čak i da Crna Gora dobije

predsjednicu države da li

će taj jedan slučaj suštinski

izmijeniti položaj žena kada

je riječ o ženskom liderstvu.

nom vaspitanju, a ima i onih

koji smatraju da žene nijesu

sposobne kaomuškarci, te

da svoju aktivnost ne mogu

sprovesti zbog predrasuda i

mentaliteta - kaže naša sago-

vornica.

Ipak, naglašava i to da su,

prema rezultatima istraživa-

nja, žene manje zaintereso-

vane za politiku te da je 66,9

odstomuškaraca veoma i

donekle zainteresovano za

politiku, dok je 47,6 odsto

ženskih ispitanika tvrdilo da

uglavnom ili uopšte nijesu

zainteresovane za politiku.

Ovo, smatra Glomazić, objaš-

njava zašto u politici nema

žena u značajnombroju.

Na pitanje da li će ovaj rad

biti ohrabrenje za žene da

se više uključe u politička

djelovanja, ona navodi da

je prvenstveno svrha ovog

naučnog rada bila podstrek

za neko buduće istraživanje

kako bi se komparacijom

utvrdilo da li se godinama

broj žena na rukovodećim

mjestima povećava.

- Moram istaći da cilj mog

rada nije bio da se umanji

značaj učešća muškaraca

u politici, već pokušaj da

uvjerimo žene da se i one,

ravnopravno sa muškarci-

ma, mogu baviti politikom.

Na isti način kao što svakod-

nevno donose odluke za

dobrobit svojih porodica, to

mogu raditi i na nivou šire

zajednice, u ovom slučaju

države - zaključuje Marija.

MajaLEKOVIĆ

Čedomir

Čupić

MarijaGlomazić