Previous Page  6 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 52 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Nedjelja, 28. januar 2018.

U fokusu

PODGORICA

–Oko500.000

ljudi našegporijekla živi

izvangranicaCrneGore, po-

kazujuraspoloživi,madane-

potpuni, podaciUprave za

dijasporu, kazao jePobjedi

direktor teustanovePre-

dragMitrović.

Toodgovaragrubimprocjena-

ma da najmanje „još jedna Cr-

na Gora“ živi van granica ma-

tične države.

Mitrović ističe da iseljenici iz

CrneGoreživeuraznimkraje-

vima svijeta, od susjednih ze-

malja, Evrope, preko Južne i

Sjeverne Amerike, sve do Juž-

neAfrike i Australije.

- Zemlje sa najvećom koncen-

tracijom iseljenika porijeklom

iz Crne Gore su Sjedinjene

Američke Države (Njujork, Či-

kago, Detroit, San Francisko),

Argentina (Provincija Ćako),

Srbija (Vojvodina) i Turska

(Istanbul, Sefakoj, Bursa, Izmir,

Adana). Značajan broj naših

iseljenika nastanjen je u Nje-

mačkoj,Luksemburgu,Švajcar-

skoj i drugim zapadnoevrop-

skimzemljama –kazao je on.

Za većinu ovih zemalja, naža-

lost, ne postoje podaci o broj-

nosti našeg iseljeništva, već

samoprocjene.

- Prema tim procjenama, oko

100.000 naših iseljenika živi u

Turskoj, oko 40.000 u SAD-u,

30.000 u Argentini, 25-30.000

uNjemačkoj, 7.000 u Luksem-

burgu i isto tolikouAlbaniji.

Premaraspoloživimpodacima

posljednjih popisa stanovniš-

tva zemalja prijema, 38.527

Crnogoraca živi u Srbiji, 4.517

u Hrvatskoj, 2.667 u Sloveniji,

4.655 u Kanadi, 1.171 u Austra-

liji. Napominjemda je broj na-

šihiseljenikauovimzemljama

daleko veći, naročitou susjed-

nim zemljama, Srbiji i Hrvat-

skoj –navodi sagovornik.

Teškodopravihbrojki

PremaMitrovićevimriječima,

Uprava zadijasporu jeoformi-

la određenu bazu podataka o

našim iseljenicima i iseljenič-

kimorganizacijamanaosnovu

dostupnihinformacija,apodr-

žano je i realizovano nekoliko

projekata istraživanja iseljava-

nja iz Crne Gore u pojedine

zemlje (Vojvodina, Latinska

Amerika).

-Udijelubroja iseljeničkihor-

ganizacijamožemosepohvali-

ti tačnom evidencijom od 150

iseljeničkih organizacija u svi-

jetu, što nijemala brojka i uka-

zuje na prilično jaku mrežu

organizacija naših iseljenika

koja pokriva skoro svaku ze-

mlju u kojoj ima ljudi porije-

klomizCrneGore–navodi on.

Ističe, međutim, da kada je ri-

ječ evidenciji pojedinaca, tu je

situacija složenija.

-Rezultatipopisastanovništva

CrneGore iz 1991, 2003. i 2011.

godine pružaju značajne po-

datkeomigracionimtrendovi-

ma, ali ovi podaci ipak nijesu

potpuni kad je brojnost našeg

iseljeništva upitanju.

Procjene Uprave za dijasporu govore da 500.000 ljudi našeg porije

Najviše iselj

Turskoj i u

Od Bele krajine i Peroja do Aljaske

- Istoriografija, i pored nespornih rezulta-

ta u izučavanju ove teme, nije uspijevala

da prati sve talase iseljavanja sa crno-

gorskih prostora, a kamoli pojedinačna

ili ona manja iseljenja koja su bila stalna

u prošlosti Crne Gore, a ima ih i danas –

navodi Mitrović.

On podsjeća da se iseljavanje stanovniš-

tva s prostora današnje Crne Gore može

pratiti već od prve polovine 16. a pouz-

danije od 17. vijeka. Iseljavanja su bila

intenzivna u 18. vijeku, a vrlomasovna

u 19. i prvoj polovini 20. vijeka, naročito

poslije balkanskih, Prvog i Drugog svjet-

skog rata.

- Do skoro se uzimalo da je najstarija

kolonija Crnogoraca u Peroju, selu u Istri,

nadomak Pule. Zna se da je 21. jula 1657.

godine, po odobrenjumletačkih vlasti,

u Peroj, malo i tada opustjelo istarsko

mjesto, naseljeno petnaestak crnogor-

skih porodica (ukupno 77 osoba). Deset

porodica iz Crmničke nahije, pet iz

Riječke i, nešto kasnije, jedna porodica

sa Njeguša. O Crnogorcima u Peroju

izdata je obimna knjiga u povodu 350

godina njihovog doseljavanja u Peroj

autora Marijana Maša Miljića, književni-

ka i publiciste koji se u svom radu često i

rado bavi iseljavanjima sa prostora Crne

Gore – ističe sagovornik.

Mitrović naglašava da upravo zahvalju-

jući Miljićevom istraživačkom radu, prije

par godina saznajemo za postojanje ise-

ljeničke enklave Bojanci u slovenačkoj

Beloj krajini.

- Preci današnjih Crnogoraca - Bojanča-

na došli su u Belu krajinu 1593. godine

,,iz Crne Gore od rijeke Bojane“, pa

se po tome i zovu Bojanci. Ono što je

interesantno da su uprkos neminovnoj

asimilaciji dugoj četiri-pet vjekova saču-

vali svijest o zavičaju svojih predaka, o

svome porijeklu, vjeri, kulturi, jeziku i

običajima.

Ako govorimo o iseljavanju s kraja 19.

i početka 20. vijeka, naše najudaljenije

i najsačuvanije kolonije su svakako u

Latinskoj Americi (Dok Sud, General

Madariaga, Tandil, La Montenegrina i

dr.), ali i Sjevernoj Americi (Bjut -Mon-

tana, Hazelton - Pensilvanija) i Aljasci,

dok novija emigracija pokriva zaista sve

kontinente – kaže Mitrović.

Kao i sve zemlje koje

karakteriše brojno

iseljeništvo najčešće

se oslanjamo na

procjene brojnosti

naše dijaspore

koje se sprovode

kombinovanjem

raznih podataka, ali

i vodeći računa o

svim generacijama

iseljenika, koje su

kroz zvanične popise

Crne Gore i zemalja

prijema ,,neuhvatljiva“

kategorija – ističe

direktor Uprave za

dijasporu Predrag

Mitrović

Naime, prema podacima popi-

sa iz 2003. godine, 55.723 gra-

đaninaCrneGoresunaprivre-

menom radu i boravku u

inostranstvu, dokpo rezultati-

ma popisa iz 2011. godine

35.689 državljana Crne Gore

boravi u inostranstvu duže od

godinudana.

Naglašavamda kategorija gra-

đana na privremenom radu/

boravku u inostranstvu i kate-

gorija državljana sa boravkom

u inostranstvučini samo jedan

dio naše dijaspore. Ukupan

broj iseljeničke populacije po-

drazumijeva i kategoriju ise-

ljenika i njihovih potomaka

koji nijesu sagledani i obuhva-

ćeni pomenutimpopisima sta-

novništva Crne Gore, zašto

objektivno nijesu postojali ne-

ophodni preduslovi – objaš-

njavaMitrović.

Dabidošlidorealnihprocjena,

Upravazadijasporustatističke

podatkeCrneGorekombinuje

sa podacima popisa zemalja

prijema kao i ulaznimpodaci-

ma imigracionihvlasti.

-Kao i svezemljekojekarakte-

riše brojno iseljeništvo najče-

šće se ipak oslanjamo na pro-

c j e n e b r o j n o s t i n a š e g

iseljeništva koje se sprovode

upravo kombinujući sve ove

podatke, ali i vodeći računa o

svim generacijama iseljenika

koje su kroz zvanične popise

Crne Gore i zemalja prijema

,,neuhvatljiva“ kategorija –

ističeMitrović.

Ogromanposaourađen

Prema njegovim riječima, za

protekle četiri godine od for-

miranja Uprave za dijasporu

urađeno je mnogo stvari na

planupovezivanjadijasporesa

CrnomGorom, počev od nor-

mativnihpretpostavki do kon-

kretnihprojekata.

- Od usvajanja prvog zakona u

ovoj oblasti, formiranja Savje-

ta za saradnju sa iseljenicima

kao savjetodavnog tijela Vlade

Crne Gore, dodjele prvih

nagradazadoprinosiseljenici-

maiiseljeničkimorganizacija-

PODGORICA

- Predstavnici

ForumaBošnjakaCrneGore

i ove godinepoložili sucvije-

ćenaBulevaruSrđanaAlek-

sića, uznak sjećanjana 25.

godišnjicu smrtimladića,

koji je 1993. godineubijen jer

jebranio sugrađaninadruge

nacionalnosti, BošnjakaAle-

naGlavovića.

Na inicijativu Foruma Bošnja-

ka, nova saobraćajnica pored

spomen parka na Pobrežju od

2013. godine nosi ime Bulevar

Srđana Aleksića, a 2013. godi-

ne na dan sjećanja u bulevaru

je zasađeno Srđanovodrvo.

- Mi smo pokazali da ljudi u

Podgorici znajudapoštujuda-

ti život zamir, za dobro svakog

čovjeka - kazao je predsjednik

Foruma Bošnjaka Husein Tu-

zović.

Mirsad Rastoder iz Foruma

Bošnjaka podsjetio je na riječi

Srđanovog oca, Rada Aleksića

koji je napisao ,,umro je vršeći

svoju ljudskudužnost”.

- Srđan je spasio Alena i zaslu-

žiovječnopoštovanjeipomen.

On je životomplatio uvjerenje

da se čovjekmože biti i ostati i

u teškimvremenima. Zbog to-

ga smo i mi ovdje da odamo

počast Srđanu i da podsjetimo

da se protiv zla moramo boriti

i ne dozvoliti da preovlada

mrak kao onih kada su poči-

njeni neviđeni zločini i geno-

ciduBiH-poručiojeRastoder.

-No gle čuda, i četvrt vijeka od

tih stradanja i dalje smo svje-

doci kako se o zločincima pra-

ve hvalospjevi, a zaboravljaju

žrtve i potiskuju priče o ljudi-

mapoputSrđana-naveojeRa-

stoder.

On je upozorio da se Srđanovo

imemoranaći i uudžbenicima

kako bi mladi ljudi na vrijeme

spoznalikudavodefašistoidne

vođe i sumanute idologije.

- Neka je vječna slava Srđanu i

hvala što nas opominje da sa-

mo ljudi traju vječno - poručio

jeRastoder.

Aleksić je poginuo 21. januara

1993. godine, kada je grupa re-

zervistaVojskeRepublikeSrp-

ske, čiji je on bio pripadnik, na

trebinjskoj pijaci maltretirala

Alena Glavovića, Bošnjaka iz

Trebinja.

Aleksićmu je pomogao, dok je

nekoliko ljudi u blizini mirno

posmatralo. Četvorica vojnika

su pretukli Aleksića, koji je

zbog povreda pao u komu, a

preminuo je nakon šest dana,

27. januara.

Jedan od četvorice Srđanovih

ubica poginuo je na ratištu, a

ostala trojica osuđeni su na po

dvije godine i četiri mjeseca

zatvora.

Glavović je preživio rat i danas

živi u Švedskoj sa suprugom i

dvoje djece. Zahvalan je Srđa-

nu i svake godine posjeti nje-

gov grob i ocaRadaAleksića.

Srđan Aleksić je posthumno,

od mnogih organizacija, usta-

nova, državnih institucija i or-

gana u regionu, odlikovan sa

više priznanja. Sve veći je broj

ulica i drugih spomen-obiljež-

ja saSrđanovimimenom.

N.K.

Predstavnici Foruma Bošnjaka Crne Gore

položili cvijeće na Bulevaru Srđana Aleksića

Zaslužio vječno

poštovanje i pomen

PODGORICA

-

Uredništvo ime-

nadžment kompa-

nijePink

International i Pink

Mtelevizije je saop-

štiloda jeodluka

Ustavnog sudaCrne

Goreda rijaliti sadr-

žajimoguda se emituju sa-

moposlije 23 satakontro-

verzna, teda jedonijeta

kakobi njihovojmedijskoj

kući bilananijeta šteta.

- Pomenuta odluka je kontro-

verzna jer takvanepostoji ni u

jednoj zemlji Evropske unije,

pošto sumišljenja stručnih ti-

jela, kojaovakvuproblamitiku

tretiraju u svijetu – odbačena,

pa suCrnaGora i Bosna i Her-

cegovina, jedine države u svi-

jetu u kojima ovo pravilo važi

-navodiseureagovanjuPinka.

Ističu da je svima jasno da, je

onadonijetakakobisesmanji-

la gledanost PinkaM.

-Uputilismo1.marta2016.go

-

dine zahtjev Ustavnom sudu

Crne Gore za preispitivanje

zakonitosti krajnje sporne

norme Pravilnika Agencije za

elektronske medije. Ustavni

sud je poslije skoro dvogodiš-

njeganaliziranjaodbionašza-

htjev, krajem oktobra prošle

godine - kažuuPinku.

O svemu je, naglasili su, jav-

nost obaviještena tek 25. janu-

ara saopštenjem Agencije za

elektronskemedije.

- U rješenju o odbijanju inici-

jative Pink M, vidi se da se

Ustavni sud više bavio time da

li Savjet AEM-a ima pravo da

donosi takvenorme, negopre-

ispitivanjem same norme i

diskriminatorskom suštinom

te odluke. Kako su naveli, sko-

ro80odsto crnogorskogdruš-

tvapratitelevizijskeprograme

prekokablovskihoperaterana

kojima se, pored PinkM tele-

vizije, nalaze desetine kanala

koji emituju rijaliti programe,

u svimterminima.

Norma Agencije za elektron-

skemedije, kojom su navodno

,,štićeni maloljetnici“, donije-

ta jekakobi sePinkMtelevizi-

ji nanijela šteta.

N.K.

Reagovanje uredništva Televizije Pink

Cilj odluke o emitovanju

rijalitija je da namnanese štetu

Peroj

Učesnici 2. sjedniceSavjeta

za saradnjusa iseljenicima

održanau juluprošlegodine

Odavanjepočasti Aleksiću