Previous Page  5 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 52 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Ekonomija

Nedjelja, 28. januar 2018.

U Programu ekonomskih reformi do 2020. Vlada analizirala i scenario nižeg rasta

Usporavanje

investicija rizik

za ekonomiju

U slučaju da neplanirano ili zbog dodatnih radova

poskupi gradnja autoputa i odstupi se odmjera skalne

konsolidacijemorale bi se uvoditi novemjere štednje,

ocijenjeno je u Vladinomdokumentu

PODGORICA

Ključni rizik

za ekonomiju jeusporava-

nje realizacije investicija,

značajnoneplaniranopove-

ćanje troškova gradnje au-

toputa ili njihovoguvećanja

zbogdodatnihradova, na-

vodi seupredloguProgra-

ma ekonomskihreformi od

ovedo2020. godine, koji je

Vladausvojilaprije tri dana.

Ovaj trogodišnji program, u

kojem je razrađen osnovni

scenario sa prosječnimgodiš-

njimrastomekonomije od 2,8

i niži sa prosjekom od 2,6 od-

sto, do srijede – 31. januara

treba da bude dostavljen

Evropskoj komisijinaocjenui

preporuke. Program, kako

smo već objavili, sadržimjere

koje će ubrzati ekonomski

rast i sustizanjestandardaEU.

Podrazumijeva sve mjere fi-

skalne konsolidacije, ali ne

uvodi nove, uključuje očuva-

nje postojećih zarada u jav-

nom sektoru, rast socijalne

podrške za najosjetljivije ka-

tegorijegrađana,usklađivanje

penzija i druge mjere koje će

doprinijeti povećanju stan-

darda i konkurentnosti pri-

vrede. U dokumentu je anali-

zirano kretanje javnog duga,

novog zaduživanja, otplate

dugova, javne potrošnje,

budžetskihprihoda...

Za sada, sudeći po analizama

u dokumentu, nema naznaka

zanižiscenario,odnosnoakti-

viranje nekog od rizika.

Opasnost

Ocijenjeno je, međutim, da bi

makroekonomska stabilnost

bila ugrožena u slučaju da do-

đedousporavanja investicija i

poskupljenja autoputa i da bi

se morale uvoditi nove mjere

štednje, odnosno fiskalne

konsolidacije.

- Promjena dinamike realiza-

cije investicija ili značajnone-

planirano povećanje troškova

autoputa, odnosno dodatnih

radova,uticalabinapromjenu

projekcija ekonomskog rasta

u srednjem roku. Makroeko-

nomska stabilnost bi bila

ugrožena kroz pogoršanje fi-

skalne pozicije, odnosno po-

većanja duga i deficita zbog

smanjenja prihoda javnog

sektora, nižih stopa rasta i po-

većanja nezaposlenosti. To bi

zahtijevalo dodatne mjere fi-

skalne konsolidacije na strani

rashoda, s negativnimmulti-

plikativnim efektima na uku-

pnu ekonomsku aktivnost -

navod i s e u V l ad i nom

dokumentu.

Umjereno ostvarenje ovog ri-

zika uzeto je kao jedna od

pretpostavki za ostvarenje

scenarija nižeg rasta sa pro-

sjekomod2,6 odsto godišnje.

Međurizicima je i eventualno

značajno odstupanje u pri-

mjeni mjera štednje predvi-

đenih fiskalnomstrategijom.

- U slučaju povećanja izdata-

ka ili smanjenja prihoda po-

ljuljalo bi povjerenje investi-

t o r a i me đ u n a r o d n i h

finansijskih institucija s po-

tencijalnim ishodom u vidu

smanjenja kreditnog rejtinga.

To bi ugrozilo ukupnu ma-

kroekonomskustabilnost.Po-

tencijalna nestabilnost na fi-

nansijskim tržištimamože da

poveća kamate ili oteža zadu-

živanje Crne Gore koje je po-

trebno za refinansiranje do-

spjelih obaveza. Iako je

trenutna situacija na finansij-

skim tržištima povoljna i sta-

bilna, potencijalna nestabil-

nost bi povećala stope na

suvereno zaduživanje i sma-

njila tražnju za rizičnijim su-

verenim obveznicama, što bi

suočilo crnogorske finansije

sa značajnim izazovima u pe-

riodu 2019-2020. godine - ka-

že se uVladinoj analizi rizika.

Vremenski ipolitički

Rizikmože doći i s neba.

-Nepovoljnevremenskeprili-

kemoguuznačajnojmjeriuti-

cati na sektore turizma, poljo-

pr i vrede i pro i zvodn j e

električne energije. Ostvare-

nje ovog rizika smanjilo bi

proizvodnju u poljoprivredi.

To bi oborilo i proizvodnju

električne energije. Istina,

2017. jeobelježila izuzetnasu-

ša s malomkoličinompadavi-

na što je već dovelo do pada

proizvodnje struje, pa niska

osnova smanjuje mogućnost

daljeg pada. Turistički sektor

jepodložanuticajuostvarenja

ovog rizika, pa negativna kre-

tanjasobziromnavisokouče-

šćeturističkihprihodauBDP-

u, mogu značajno smanjiti

projektovane stope rasta, uz

uvijek prisutnemultiplikativ-

neefekte-ocijenjeno jeuPro-

gramu ekonomskih reformi.

I geopolitički rizici u bližem

ili daljem okruženju poveća-

vaju sigurnosne izazove s uti-

Planiran

hedžing sa

Kinezima

Najveći uticaj na kretanje

javnog duga u periodu

2018 2019. imaće povlače-

nje sredstava od kineske

Eksimbanke za izgradnju

autoputa Bar – Boljare.

- Zbog rizika koji može

imati na kretanje duga, do

početka otplate obaveza

po osnovu kreditnog

zaduženja, realizovaće se

,,hedging“ aranžman, kako

bi se na najbolji način obez-

bijedila zaštita od valutnog

rizika - navodi se u doku-

mentu.

Oko 87 odsto javnog duga

države izraženo je u doma-

ćoj valuti, odnosno eurima,

tako da u ovom trenutku,

ocijenjeno je u dokumentu,

ne postoji valutni rizik.

- Imajući u vidu buduće

povlačenje kreditnih sred-

stava za potrebe izgradnje

autoputa očekuje se da

će sredstva izražena u

dolarskoj valuti imati veće

učešće u stanju duga - ista-

knuto je u analizi.

Vlada je planirala izradu

detaljne strategije upravlja-

nja javnimdugom, koji će

najviši nivo dostići u 2019,

kada bi iznosio 69,5 odsto

BDP-a. U planu je, kako

se navodi u dokumentu,

i izrada strategije tržišnih

odnosa.

Za tekuću godinu, navodi

se u dokumentu, planirano

je zaduživanje od 296mili-

ona eura, a 2019. za otplatu

duga će trebati 573 miliona

eura zbog dospjeća euro-

bonda iz 2014, u iznosu od

280miliona eura. Prema

planu otplate obaveza,

potreban iznos u 2020.

godini je 553 miliona eura,

od čega je za otplatu euro-

bonda iz 2015. godine 500

miliona eura.

- I pored dospjeća euro-

obveznica, imajući u vidu

planirani su icit u 2020. od

207 miliona eura, kao i niži

nivo planiranih sredstava

za inansiranje kapitalnog

budžeta (zbog završetka

autoputa), nedostajaće

sredstva samo za otplatu

dijela duga - pojašnjava se

u dokumentu.

cajemna cjelokupnu svjetsku

ekonomiju.

- To bi dovelo do smanjenja

investicija,turističkogprome-

ta, odnosno ukupne ekonom-

ske aktivnosti kroz prelivanje

potencijalnih nižih stopa ra-

sta,nasveekonomije–procje-

njuje se udokumentu.

Kaomala, otvorena i nediver-

zifikovana ekonomija, Crna

Gora je podložna uticajima,

spoljašnjimi unutrašnjim.

- Jasno je da aktiviranje bilo

kojeg rizika može u višoj ili

manjoj mjeri ugroziti projek-

tovane stope rasta - kaže se u

programu.

Podsjetimo da je BDP po sta-

novniku u Crnoj Gori, mjeren

paritetom kupovne moći, u

prošloj godini iznosio 6.700

eura i na nivou je 45 odsto

evropskog prosjeka.

Programom je po osnovnom

scenariju zacrtano da će real-

ni ekonomski rast uovoj godi-

ni biti tri odsto, 2,7 u narednoj

i 2,6 odsto u 2020. BDP bi, re-

cimo, po osnovnom scenariju

u2020.trebalodabude4,7mi-

lijardi, a po nižem scenariju

4,59milijardi, javna potrošnja

će po osnovnomscenarijubiti

38,6 a po nižem 39,7 odsto, a

izvorni prihodi će se kretati

standardno oko44odsto.

Ponižemscenariju,kojiuklju-

čuje aktiviranje rizika, inve-

sticije bi u srednjem roku

ostale na nivou iz 2017, a u

2018. i 2019. zbog eventualnih

loših vremenskih uslova ili

geopolitičkih rizika došlo bi

do pada prihoda od turizma

za 2 odstouobje godine.

- Ostvarenje ovog scenarija

dovelobi, kakosenavodiudo-

kumentu, do stagnacije zapo-

slenosti i rastanezaposlenosti

uz stagnaciju zarada. Prihodi

bi se prosječno godišnje sma-

njivali za oko 1,7 odsto - nave-

deno je udokumentu.

M.P.M.

Radovi naauto - putu teku

planiranomdinamikom

Sa sjedniceVlade