Previous Page  11 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 11 / 52 Next Page
Page Background

11

Pobjeda

Svijet

Nedjelja, 28. januar 2018.

litike,

prošao

materijal za zločin genocida

nego je to činila i međunarod-

na zajednica. Naime, prema

Konvenciji za genocide iz 1948.

godine svaka država članica

UN-a je obavezna da spriječi

zločin, genocide. Svako pred-

znanje o planovima Miloševića,

Mladića i Karadžića da vojno

osvoje Srebrenicu i da pošalju

na stratište više od osam tisuća

civila, inkriminira tu istumeđu-

narodnu zajednicu, odnosno

njene individualne države koje

su imale obavještajne kapacite-

te da znaju što Srbi planiraju. I

ako su to znale, a nisu spriječile

snose krivičnu odgovornost za

to. Tu se vidi ranjivost velikih

sila i eventualni razlozi da se

Srbija štiti od odgovornosti za

genocide.

POBJEDA:

Što je pragmatič-

no rješenje za ovaj konkretni

problem?

TROMP VRKIĆ:

Pomojim

ocjenama, Tribunal završava

svoj rad tako da se odgovor-

nost za genocide zaustavlja na

nivou bosanskih Srba. Nema

puteva koji od Pala vode u Beo-

grad bez obzira što su i Mladić i

svi optuženici u Vujadin Popo-

vić et. al. slučaju optuženih za

zločin u Srebrenici bili i o iciri

Vojske Republike Srpske, ali i

Vojske Jugoslavije. U isto vrije-

me je frapantno da je Hrvatska

po haškoj pravdi bila uključena

u rat u BiH i preko presude

bosanskohercegovačkoj šesto-

rici o postojanjumeđunarod-

nog oružanog sukoba, i preko

udruženog zločinačkog podu-

hvata, a Srbija ne. Zdravi razum

govori da ne može biti točno

da su političari iz Hrvatske, a

samim tim i Hrvatska kao drža-

va krivično implicirani u rat

u BiH, a srpski politički i vojni

lideri niti Srbija kao država ne.

Mislimda je važno naglasiti

da povijesna pravda i politička

pravda nije isto što i sudska

pravda. Advokati i sudije neće

i ne trebaju imati zadnju riječ.

Sada je na povjesničarima i

drugim istraživačima da se

pozabave haškim arhivima.

POBJEDA:

Suočavanje sa

prošlošću - šta to tačno znači?

Kako se u to uklapa izvinjenje

predsjednikaĐukanovića

Hrvatskoj iz 2000. godine?

TROMP VRKIĆ:

Predsjednik

Milo Đukanović je bio jedan

od prvih političara koji se

javno ispričao za zločine koji

su crnogorske jedinice činile u

Hrvatskoj, na području Kona-

vla i Dubrovnika. To je bilo već

2000. godine. Pitanje je koliko

je to sada dovoljno i što se

konkretno desilo od tada. Nije

samo važno raditi na bilate-

ralnim susjedskimodnosima,

mislimda je važno raditi na

dijalogu sa žrtvama i moguć-

nostima za kompenzacije i

odštete. Isto takomislimda je

važno raditi na zajedničkim

memorijalnim centrima gdje bi

se priče počinioca integrirale s

iskazima žrtava. Potrebno je da

se to radi i na nivou i države i

nevladinog sektora. Bez obzira

na sve ovo, simbolička vrijed-

nost Đukanovićeve isprike je

bila i ostala jako značajna. Sad

skoro 18 godina nakon toga još

uvijek nije bilo dovoljno sličnih

gesta političara iz drugih sre-

dina.

S druge strane, nitko ne zna

točno što znači suočavanje

s prošlošću. Žrtvama je lako

suočiti se s prošlošću. Žrtve

traže pravdu na sudovima, ali

i neko elementarno priznanje

za njihovu patnju. One to često

trebaju upravo od počinioca.

I tu nastaje problem. Rijetko

koji počinilac će spremno

priznati zločin. A države još

manje. U procesu suočavanja

s prošlošću kazneno pravo ne

donosi najbolje rezultate. Jer

ako optuženik i prizna krivicu

na sudu - to je često zbog

pravnih pogodnosti poput i

umjerenije presude kazne, a ne

zbog iskrenog kajanja. Najbolji

primjer za to je priznanje krivi-

ce Biljane Plavšić. Ona je u pre-

govorima za priznanje krivice

isposlovala da u njenoj optuž-

nici nema optužbi za genocid.

Uz to, ona nije svjedočila protiv

niti jednog haškog optuženika

i uredno je odslužila svoju

kaznu u švedskom zatvoru, pa

je puštena na slobodu zbog

dobrog vladanja nakon odslu-

ženja dvije trećine kazne. U isto

vrijeme Milan Babić je priznao

krivicu jer je zaista uvidio

greške koje je radio i iskreno se

pokajao. On je svjedočio protiv

Slobodana Miloševića i Milana

Martića. Bez obzira na svoje

iskreno priznavanje krivice bio

je osuđen na 13 godina zatvora.

Zbog svojih svjedočenja je

prozvan izdajnikom srpskog

naroda i na kraju nije mogao

izdržati pritiske pa se na koncu

ubio u svojoj zatvorskoj ćeliji.

Samo nekoliko dana poslije

njega je u istom zatvoru pro-

nađenmrtav i Slobodan Milo-

šević. Pomojem istraživanju,

suočavanje s prošlošću treba

biti dio procesa restaurativne

pravde. Naglasak ne bi trebao

biti na kažnjivosti počinioca

nego na nadoknadi - materijal-

noj i nematerijalnoj - žrtvama.

Jer kazneno pravo je koncen-

trirano isključivo na počinioca

dok restaurativna pravda pola-

zi od žrtava. Žrtve su, naravno,

zainteresirane i za pravdu i

kažnjavanje, ali i za istinu i

kompenzaciju za pretrpljenu

štetu. Pomojimprocjenama,

restaurativna pravda je vrlo

zanemarena na prostorima

bivše Jugoslavije. Previše se

polagalo u krivičnu pravdu. I

pošto je taj oblik pravde vrlo

ograničen, postavlja se pita-

nje da li je još moguće raditi

na odštetama za pretrpljenu

duševnu i materijalnu štetu

žrtava.

POBJEDA:

Vaša doktorska

disertacija se odnosi na slučaj

Miloševića uHagu. Šta Vas

je uopšte opredijelilo budući

da ste lingvista, da se bavite

zločinima na prostorima bivše

Jugoslavije? OtkudVi u haš-

kimtimovima?

TROMP VRKIĆ:

Moj akadem-

ski put je bio obilježen i mojim

formalnimobrazovanjem

koje je vrlo raznoliko. Ja samu

Zagrebu usavršila studije poli-

tičkih nauka, u Nizozemskoj

sammagistrirala na ruskim

studijima, na kojima mi je

magistarski rad bio na temu

sociolingvistike. Moj završni

rad je bio o standardizaciji

hrvatskog jezika poslije Novo-

sadskog dogovora iz 1954.

nadalje. Ovo je interesantna

tema za Crnu Goru jer su isti

kriteriji relevantni kad se radi

o standardizaciji crnogorskog

jezika poslije 2006. godine.

Nitko ne može da spori posto-

janje crnogorskog jezika sada,

ali je na vama da ga konkretizi-

rate kroz etimološke rječnike,

kroz rječnike na sve svjetske

jezike i radite na prijevodima

naučne literature, kao i svjet-

skih klasika na vaš jezik da bi

se on razvijao i obogaćivao.

Doktorirala samna temu

povijesti prava. Analizirala sam

pravne i nepravne aspekte slu-

čaja Slobodana Miloševića. Jer

taj slučaj je završen bez presu-

de, pa za pravnike nije više bio

zanimljiv. Međutim, moja teza

je bila da suđenja zamasovne

zločine su važna bez obzira

na pravni ishod i presudu, jer

sudski arhiv sadrži vrlo važne

materijale koji služe kao povi-

jesni izvor. Na Tribunal sam

došla raditi 2000. Šest godi-

na nakonmog prvog susreta

s AntoniomKasezeom, koji je

u to vrijeme još bio predsjed-

nik Tribunala. Tad nisambila

spremna raditi u Tribunalu, ali

sampromijenila mišljenje kad

je Slobodan Milošević optu-

žen za ratne zločine na Koso-

vu umaju 1999. godine. Ja

dolazimna Tribunal umaju

2000. godine i odmah poči-

njem raditi na slučaju Miloše-

vića. Imala sam sreću da je od

2001. do 2005. to bilo neko

zlatno doba Tribunala. Najvi-

še najvažnijih dokumenata,

tj. dokaznogmaterijala dolazi

u Tribunal u tomperiodu.

Poslije toga Srbija je naučila

kako da doskoči Tribunalu i u

tome im je svesrdno pomo-

gla Karla del Ponte. U aprilu

2005. ona sklapa dogovor s

ministromRasimom Ljajićem

koji je bio zadužen za surad-

nju sa Tribunalom. Oni se

dogovaraju da Srbija predaje

tražena dokumenta, ali da se

oni štite od javnosti i drugih

sudova. Jedan od najvažnijih

razloga za to je bio paralelni

sudski proces koji je protiv

Srbije vodila država BiH na

Međunarodnom sudu prav-

de. Del Ponte je na to pristala

bez ikakvih pravnih razloga.

I od tada Srbija preuzima

kontrolu. Smrt Miloševića

umartu 2006. zaokružava

uspjeh Srbije da se javno ne

eksponira kad su u pitanju

zločini genocida. Jer Miloše-

vić je bio jedini optuženik u

Hagu iz Srbije koji se tereti za

zločin genocida. Dokazivanje

genocida protiv Miloševića je

bilo zasnovano na istimdoku-

mentima koji bi inkriminirali

Srbiju na međunarodnm

sudu pravde. Kad je Milošević

umro umartu 2006. godine,

dokazi korišteni u njegovom

slučaju kao zaštićeni su ostali

zaštićeni i presuda protiv

Srbije u februaru 2007. je bila

oslobađajuća. To je isto jedan

od razloga zašto Srbija treba

biti zadovoljna dometima

haške pravde. I jasno je zašto

suočavanje s prošlošću ne

može biti zasnovano na sud-

skoj pravdi.

POBJEDA:

Koje jemjesto

CrneGore u regiji i Evropi:

da li se politički kontinuitet u

Crnoj Gori od 1990. do sada

pokazao kao faktor stabilno-

sti? I da li je put uNATO i sad

u EUodraz tog kontinuiteta i

političke zrelosti?

TROMP VRKIĆ:

Crna Gora

je napravila nekoliko važnih

iskoraka. Crna Gora je jedina

država koja je ostvarila samo-

stalnost bez oružanih sukoba

i žrtava. Nije bilo lako izvući

se iz željeznog obruča Srbije.

Kako je to uspjelo, treba još

uvijek detaljno rekonstrui-

rati i zabilježiti jer je to jako

važanmomenat u povijesti

Crne Gore i crnogorskog

naroda. Drugo, Crna Gora je

10 godina nakon proglašenja

samostalnosti postala članica

NATO pakta, opirući se vrlo

velikimpritiscima Rusije i

Srbije. I konačno, evropski

put Crne Gore, koji zagovara-

ju vodeće crnogorske stran-

ke, je stavlja u vrlo važnu

geostratešku poziciju, jer

povezuje zemlje EU i poten-

cijalne članice na jugoistoku

Evrope.

MarijaJOVIĆEVIĆ

ač tima Haškog tribunala u slučaju SlobodanaMiloševića

Niko sadanemože da

spori postojanje crno-

gorskog jezika, ali je

na vamadaga konkre-

tizirate kroz etimološ-

ke rječnike, kroz rječ-

nike na sve svjetske

jezike i radite napre-

vodimanaučne litera-

ture, kao i svjetskih

klasikana vaš jezikda

bi se on razvijao i obo-

gaćivao

Nestao trajekt sa

50 ljudi uPacifiku

Zeman ostaje

predsjednik

KABUL

Najmanje 95

osoba je stradalo, a 151

je povrijeđena u snažnoj

eksploziji vozila hitne pomo-

ći u Kabulu, saopštile su

avganistanske vlasti novi

bilans žrtava. Iz Ministar-

stva upozoravaju da bi broj

mrtvihmogao da raste, jer

izvještaji iz bolnica pokazuju

da je mnogo ranjenih u kri-

tičnom stanju, navodi AP.

Odgovornost za ovaj samo-

ubilački napad automobi-

lom-bombompreuzeli su

talibani, nedjelju dana nakon

što su izveli napad i na hotel

,,Interkontinental“ u Kabulu

pri čemu je ubijeno više od

20 osoba, javljaju agencije.

VELINGTON

Trajekt sa 50 ljudi nestao je kod ostrvaKiribati u

Tihom okeanu, a u toku je intenzivna potraga, saopštili su zva-

ničnici.MVButraoi,drvenikatamarandug17,5metarakrenuoje

18. januaras jednogodostrvaKiribati naputdug260kilometara

koji je trebaloda pređe za dva dana, navode agencije.

Novozelandski zvaničnici koji učestvuju u potrazi rekli su da je

uperiodukada je trajekt nestaomore bilouzburkano.

PRAG

Nakon prebrojanih

rezultata iz 94,95 odsto

izbornih jedinica, Miloš

Zeman vodi u drugom krugu

predsjedničkih izbora u Češ-

koj sa 52,16 odsto osvojenih

glasova, dok njegov protiv-

kandidat Jirži Drahoš ima

47,83 odsto glasova, javlja

češka agencija ČTK.

Dosadašnji predsjednik

Češke Miloš Zeman osvojio

je novi petogodišnji mandat

pobjedomu drugom krugu

predsjedničkih izbora u toj

zemlji, objavila je češka agen-

cija ČTK, a njegov protivkan-

didat Jirži Drahoš priznao je

poraz, prenosi Rojters.

- Želio bih da čestitam

pobjedniku izbora Milošu

Zemanu - rekao je Drahoš

okupljenimpristalicama.

Navodi se da je nakon pre-

brojanih rezultata iz 94,95

odsto izbornih jedinica,

Zeman (73) u vođstvu sa

52,16 osvojenih glasova, dok

bivši predsjednik Akademije

nauka Češke Drahoš (68) ima

47,83 odsto glasova.

Zeman se zalaže za bliže

odnose sa Rusijom i Kinom,

dok je Drahoš naklonjen EU.

TOKIO

Japanska mjenjačnica kriptovaluta, Koinček, ha-

kovana je i iz nje je pokradena rekordna svota virtuelnog

novca.

Jedna od najpopularnijih i najvećihmjenjačnica kriptova-

luta u Japanu, Koinček, naprasno je prekinula uslugu trgo-

vanja za sveklijente, dabi nedugonakon toga stigle vijesti o

hakerskomnapadu, prenosi B92.

Vodeći ljudi Koinčeka održali su konferenciju za novinare

na kojoj su potvrdili da je njihova mjenjačnica napadnuta i

da je iz nje pokradeno 500 miliona NEM koina kojima se

tamotrgovalo.Tržišnavrijednostukradenihkriptonovčića

kreće se oko 533miliona dolara.

Cijena NEM-a je odmah nakon toga pala 20 odsto, ali to ne

umanjuje štetuučinjenuKoinčeku i njegovimklijentima.

Pljačkavirtuelnognovca iz japanskemjenjačnicepostala je

najveća pljačka kriptovaluta u istoriji. Ona je s neslavnog

trona skinula događaj u kojem je sMt. Goxa nestalo, po ta-

dašnjoj vrijednosti, oko 340miliona dolara ubitkoinima.

Poginulo 95, više

od 150 ranjenih

Eksplozija u Kabulu

Najveća kripto

pljačka u istoriji

Rusija preko

Zapadnog

Balkana

želi da

destabilizuje

EU i NATO

Miloš Zeman

POBJEDA:

Da li je Evrop-

ska unija logičan put

razvoja i za CrnuGoru i za

cijelu regiju? Koje su alter-

native za EU?

TROMP VRKIĆ:

Što se

političkih integracija u

Evropi tiče, gotovo nema

alternative. Rusija sa svim

svojimgeopolitičkim i

ekonomskim ambicijama

ne pruža nikakav okvir niti

model integracije. Isto to

važi za Tursku, koja je sve

prisutnija na Zapadnom

Balkanu. Obje ove države

su jaki ekonomski igrači, ali

obje gledaju prvenstveno

na svoj vlastiti ekonomski

i politički interes. Integra-

cijski okvir EU je puno dru-

gačiji. To je zbog toga šte

se EU stvarala decenijama i

to korak po korak - od eko-

nomske integracije kroz

stvaranje slobodnog i jedin-

stvenog tržišta do političke

integracije. Tu je prednost

teško dostići ili prestići čak

kad bi Rusija i nudila neki

sličan okvir. Rusija je do

sada pokazala da je zainte-

resirana za Zapadni Balkan

ili kroz svoj ekonomski

interes ili kao sredstvo

destabilizacije EU i NATO-a.

Ona je ušla u razdoblje per-

manentnog rivalstva s EU i

NATO-ombez konkretne i

jasne dugoročne strategije.