Table of Contents Table of Contents
Previous Page  6 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 48 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Subota, 27. januar 2018.

Društvo

UDječijemdomu ,,Mladost“ u Bijeloj više ne borave djeca uzrasta do t

Trojemališan

o dvoje brinu

PODGORICA

–Dvojemali-

šanado tri godine, odnjihpe-

torokoliko ih je lani ostalo

bez roditeljskog staranja,

domsupronašli uhranitelj-

skimporodicama, jer zakon

višenedozvoljava, vodeći se

evropskimstandardima, da

djecaovedobi budu smješte-

nau specijalozovaneustano-

ve. Njih troje jeusvojeno.

Iz Ministarstva rada i socijal-

nog staranja Pobjedi je objaš-

njenodaKonvencijaUjedinje-

nih nacija o pravima djece

obavezuje države da djecu

dotrigodinenesmještaju

u ustanove – mališani

moraju da odrastaju u

porodicama.

Propisi

Svetlana Sovilj iz Mini-

starstva rada ispričala je

Pobjedidajeprimjeniovog

standardaprethodiovišego-

dišnji rad nadležnih. Podaci,

na primjer iz 2010. godine, go-

vorili su da u Dječijem domu

,,Mladost“ u Bijeloj boravi čak

28djece do tri godine.

-Shvatilismopotrebudatotre-

ba da se promijeni. Da ta djeca

treba da budu u porodicama.

Krenuli smo u intenzivan rad

kroz izradu individualnih pla-

nova za svako dijete i kruna

svega je što je u zakonuvrštena

odredba da se mališani ovog

uzrasta ne smještaju u institu-

cije – rekla je ona.

Podsjeća na jedno istraživanje

UNICEF-a koje je pokazalo da

razvoj djetetovog mozga koje

boravi tri mjeseca u instituciji,

Jedno

istraživanje

UNICEF-a pokazalo

je da razvoj djetetovog

mozga koje boravi tri

mjeseca u instituciji,

zaostajemjesec dana u

odnosu namališane

koji odrastaju u

porodici

Stranci zainteresovani

za djecu sa invaliditetom

Crnogorski usvojitelji, prema

riječima Svetlane Sovilj, nije-

su zainteresovani za stariju

djecu, kao ni za mališane

koji imaju smetnje u razvoju.

Stranci, prema njenim riječi-

ma, međutim, interesuju se i

za usvajanje djece sa invali-

ditetom.

Naša sagovornica objašnja-

va da strani državljani dijete

iz Crne Gore mogu usvojiti

kada za njega ne postoji

interesovanje u našoj državi

i regionu.

- Ranije smo imali usvoje-

nja, najčešće, u Švedskoj.

Parovi prihvataju djecu sa

invaliditetom. Na svakih šest

mjeseci dobijamo povratnu

informaciju šta se dešava sa

tomdjecom. Imamo garan-

Bivši direktor Dječijeg doma

,,Mladost“ u Bijeloj Borislav

Đukanović, koji je prije dvije

godine pošao u penziju,

nakon što je ovomustano-

vomupravljao skoro 20 godi-

na, pamti samo uspješne

slučajeve usvajanja i smje-

štanja djece u hraniteljske

porodice. Kaže da je

ranije u domu boravilo

godišnje 10 do 20 djece

uzrasta do tri godine.

- Bez obzira na to koliko je

djeci dobro u domu - poro-

dica je porodica. Najbolji vid

zaštite djece bez roditeljskog

staranja je usvojenje. Ta lju-

bav je ogromna i to govorim

iz iskustva – istakao je on.

U ,,njegovo vrijeme“, kako

dodaje, najviše usvojitelja

Đukanović: Usvojenje

je najbolji vid zaštite

cije da im je dobro, njihova

država to prati. Isključuje se

mogućnost zloupotreba, jer se

svako usvojenje vodi na nivou

ambasada – istakla je ona.

SvetlanaSovilj

bilo je iz naše zemlje i Srbije,

jer prioritet imaju građani iz

regiona.

- Najviše je bilo interesovanja

za uzrast do tri godine. Dijete

se zavoli… Predivne su bile

te porodice koje su usvajale

djecu – rekao je on.

BorislavĐukanović

zaostaje mjesec dana u odnosu

namališanekojiodrastajuupo-

rodici.

-To jasnoukazujekoliko je šte-

tan boravak djece u ustanova-

ma. Tamo nema emotivne raz-

mjene, nema vezivanja za

jednu osobu, recimo, zamajku.

Uinstitucijama je tonemoguće

koliko god da su one dobre -

istakla je naša sagovornica.

Norma da djeca do tri godine

više ne mogu da budu smješta-

na u Bijeloj (kod nas je to jedini

dom za nezbrinutu djecu) po-

drazumijevala je organizaciju

stručnih obuka kako bi se služ-

benici adekvatno pripremili –

od socijalnih radnika do zapo-

slenih u porodilištima. Sovilj

objašnjavadajenajčešćapojava

da se majka već u porodilištu

izjasnidaneželidazadržibebu.

-Motiv za takvu odluku, uglav-

nomje taj, što jedijetevanbrač-

no,štonemajupodrškupartne-

ra da zadrže bebu, nijesu

spremne da se uhvate u koštac

sa osudom okoline, nezaposle-

ne su ili siromašne. Nakon što

procijenimo situaciju donosi-

mo odluku da li će beba da ide

na usvojenje ili hraniteljstvo -

istakla je ona.

djece do tri godine boravilo je

2010. godine uDječijemdomu

,,Mladost“ uBijeloj

28

Organizovan radni doručak o takozvanombrendiranomotpadu

Reciklaža u fokusu

PODGORICA

–Upravljanje

otpadomjekompleksna

oblast učije seuređivanje

morajuuključiti država, lo-

kalne samouprave, kompani-

je, civilni sektor i građani -

kazala je generalna

direktoricaDirektorata za ži-

votnu sredinuuMinistarstvu

održivog razvoja i turizma

IvanaVojinović.

Ona je jučenaradnomdoručku

na temu ,,Brendirani otpad –

Globalni izazov za održivi ra-

zvoj i društveno odgovorno

poslovanje“ saopštila da je Cr-

na Gora stvorila uslove da do

kraja godine u pravni sistem

prenese evropsku Direktivu o

ambalažnomotpadu. To će, ka-

ko jenavela, biti važankorakka

uspostavljanju održivog siste-

ma upravljanja otpadom.

- Upravljanje otpadnomamba-

lažom je složena akivnost, koja

u budućnosti donosi određene

ekonomske benefite, prije sve-

ga kreiranje zelenih radnih

mjesta, ali i zadovoljenje prin-

cipa cirkularne ekonomije, ko-

ja počiva na ideji ponovne upo-

trebe ambalaže - rekla je

Vojinović, saopšteno je iz Eko-

loškog pokreta ,,Ozon“.

Onajepozvalasvedasepriklju-

če aktivnostima Ministarstva,

kako bi zajednički izradili kva-

litetan sistem za upravljanje

otpadom.

Menadžerka za javne i regula-

torne poslove u kompaniji Ko-

ka-Kola HBC Srbija i Crna Go-

ra Andrea Radonjić rekla je da

je ponovna upotreba otpada

jedan od nedovoljno iskorišće-

nih resursa.

Upravljanje otpadom je složen

proces i, prema njenim riječi-

ma, važno je imati dobar za-

konski okvir, realno postavlje-

ne ciljeve i realna očekivanja.

- Kada imamo to, zadatak svih

nas -odprozvođačadokrajnjih

korisnika,nadležnihinstitucija

ireciklerapostajedapokažemo

odgovornost i zajedno prona-

đemo i počnemo da primenju-

jemo najbolje tehnologije i re-

šenja - kazala jeRadonjić.

DOKRAJAGODINEDIREKTIVAO

AMBALAŽNOMOTPADU:

Saokruglog stola

Šezdeset godina od pobjede nad nacizmom, 2005, Gene-

ralna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je Rezoluciju

kojom je 27. januar proglašan za Međunarodni dan sećanja

na žrtve Holokausta. Od tada, raste broj zemalja koje ovaj

važan dan obilježavaju različitim ceremonijama i aktivno-

stima. Prošle godine, više od 90 zemalja ga je obilježilo uz

učešće državnih zvaničnika i civilnog društva.

Datum sjećanja na nevine žrtve Holokausta nije izabran

nasumično. Godine 1945, 27. januara Crvena armija je

oslobodila Aušvic, logor smrti i simbol zločina nacističkog

režima koji je usmrtio šest miliona Jevreja. Riječ Aušvic

nije sinonim za Holokaust samo zbog obima sistematskog

ubijanja. Taj logor je izgrađen na ideologiji rasizma i mržnje.

Niko od Jevreja nije bio pošteđen. I bebe i djeca, i stari i

nemoćni, ubijani su zbog jevrejskog gena koji su nosili u

sebi.

Cilj rezolucije nije samo čuvanje sjećanja na žrtve Holoka-

usta, već i borba kako bi se spriječio genocid i svaki oblik

vjerske netolerancije, zlostavljanja ili nasilja zbog etničke

pripadnosti ili vjerskog uvjerenja. Neophodnost obrazo-

vanja na tu temu posebno je naznačena, uz odbacivanje

negiranja Holokausta i podsticanje vlada da očuvaju mjesta

na kojima su se nalazili nacistički koncentracioni logori i

logori smrti.

Poruka je jasna. Međunarodni dan Holokausta, sjećanje na

zločine, borba protiv antisemitizma i djelovanje kako bi se

spriječili budući zločini motivisani mržnjom, nijesu samo

interes Jevreja. Očuvanje demokratskih vrijednosti u inte-

resu je čovječanstva, a posebno evropskih zemalja. Svaki

pokušaj negiranja Holokausta i svaki mržnjommotivisan

zločin dovodi do poništenja suštinskih vrijednosti društva.

Upravo zbog toga Međunarodni dan sjećanja obilježava se

u više od 90 zemalja i u onim zemljama u kojima se Holoka-

ust nije dogodio i u kojima nijesu živjeli Jevreji.

Nažalost, ovo pitanje je možda danas relevantnije nego

ikada. Više od 70 godina od Holokausta i uprkos globalnim

naporima, čini se da antisemitizam, mržnja i netolerancija

jačaju širom Evrope. U skladu sa postmodernističkom

mišlju koja dominira u izvjesnim dijelovima evropskog druš-

tva, može se čuti argument da je istina kompleksan pojam.

Postoje mnoge istine, i svako ima pravo na svoje mišljenje.

Upravo taj trend otvara vrata pojavama kao što su revizija,

relativizacija i negiranje Holokausta. Treba međutim povući

jasnu liniju. Poricanje Holokausta je neprihvatljivo.

Svaka država treba da se bori protiv laži i neznanja sredstvi-

ma kojima raspolaže: obrazovanje i zakonodavstvo svakako

su najdjelotvorniji. Važno je učiti mlade generacije ne samo

o užasima Holokausta, već i o onimmalobrojnim herojima,

koji su rizikovali živote kako bi spasili Jevreje.

Jedan od njih, kome je Jad Vašem dodijelio Medalju pra-

vednika među narodima, je Petar Zanković iz Sutomora.

Petar je pružio utočište Milanu i Adeli Rihter i njihovoj djeci.

Brinuo je o njima, pomogao Milanu da bude oslobođen iz

zatvora, a kada je situacija postala još opasnija, prebacio

ih je u manastir u Baru. Nakon rata, kada je Adela posjetila

porodicu Zanković, kako bi im zahvalila, saznala je da su

članovi porodice Zanković sakrivali još dvije jevrejske poro-

dice, zbog čega su hapšeni i surovo kažnjeni.

Nažalost, herojski čin porodice Zanković je rijedak u Evropi,

ali odražava dugu tradiciju tolerancije koja odlikuje Crnu

Goru. Jevreji su ovdje naišli na toplu dobrodošlicu još od

vremena progona iz Španije, a upravo je taj duh vjerske i

kulturne tolerancije, duh otvorenosti omogućio dinamičan

život jevrejske zajednice ovdje danas.

Prije samo mjesec dana, imala sam čast da prisustvujem

ceremoniji polaganja kamena temeljca za prvu sinagogu

u Crnoj Gori. Ovo je značajan događaj za život Jevreja u

Evropi nakon Holokausta. Nacisti nijesu samo poslali u smrt

šest miliona Jevreja, već su sistematski uništavali svaki trag

jevrejskog postojanja na tlu Evrope. Stoga svaki doprinos

očuvanju jevrejske vjere, kulture i tradicije, ima posebnu

simboliku.

Može li se Holokaust ponovo dogoditi? To je složeno pita-

nje. Posmatrajući dešavanja širom Evrope, ne možemo a

da ne pomislimo da antisemitizam nije nestao već je samo

promijenio lik. Ali danas, Jevreji žive u drugačijoj realnosti,

okolnosti su promijenjene. Oni danas imaju domovinu.

Država Izrael izgrađena je na pepelu Holokausta. Za sve

one koji su preživjeli ovu užasnu tragediju, uspostavljanje

države značilo je nov početak i novu nadu. Uspjeli su da

stvore malu ali snažnu državu, u kojoj su pronašli utočiste,

obnovili živote i zasnovali nove porodice.

Za mene kao ambasadorku Izraela, aktivna Jevrejska zajed-

nica Crne Gore i snažna jevrejska država dokaz su naše

pobjede nad nacizmom i fašizmom.

(Autorka je ambasadorka Izraela u Beogradu)

Piše: AloneFišerKam

Povodi

Holokaust se ne

smije zaboraviti