Table of Contents Table of Contents
Previous Page  16 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 16 / 52 Next Page
Page Background

16

Pobjeda

Petak, 26. januar 2018.

Kultura

MinistarkultureAleksandarBogdanovićposjetioCrnogorskuakademijunauka i umjetnosti

Godina u znaku saradnje

i kapitalnih projekata

PODGORICA

-Ministar

kultureAleksandarBogda-

nović i predsjednikCrno-

gorske akademijenauka i

umjetnostiDraganVukče-

vić razgovarali su jučeo sa-

radnji dvije institicijeu

okviruzajedničkihprojeka-

takoje realizuju i predložili

modele zanastavak sarad-

njeuovoj godini.

Ministar Bogdanović i pred-

sjednik CANU Vukčević do-

govorili su saradnju na izradi

Leksikonalikovnihumjetnika

Crne Gore, koju je pokrenula

CANU.

- Prepoznajući važnost i zna-

čaj ovogzacrnogorskuumjet-

nost kapitalnog projekta, sa

zadovoljstvomće seuključiti i

Ministarstvo kulture - istakao

jeministar Bogdanović.

Bilo je riječi i oprojektimako-

ji ćedoprinijeti promociji i va-

lorizaciji bogate kulturne ba-

štine Crne Gore, sa posebnim

akcentomnaarheološke loka-

litete Duklja, Svač i Crvena

stijena. Prepoznat je značaj

Starog grada Bara i predlože-

no da u saradnji sa međuna-

rodnim partnerima pronađe-

momogućnostzafinansiranje

njegove sanacije i populariza-

cije.

- Crnogorska akademija nauka

i umjetnosti realizovaće i pro-

jekat Kulturno nasljeđe Crne

Gore - kontinuitet identiteta,

kao višegodišnji projekat, koji

bi prvi put objedinio sve kul-

turne i istorijske osobenosti

CrneGore, odnajranijihperio-

da do danas i podrška Mini-

starstva kulture biće od poseb-

nog značaja - istakao je

predsjednikCANUVukčević.

On je prihvatio prijedlog da se

CANU uključi u projekat izra-

de Arheološke mape Crne Go-

re, na kojem radi Centar za

konzervaciju i arheologiju, a

kojićenajednommjestustruč-

noj i naučnoj javnosti predsta-

viti lokaliteteCrneGore.

Kako ćeMinistarstvo kulture

tokom2018. godine izmijeniti

Zakon o državnim nagrada-

ma, dogovoreno je da se to-

kom pripreme izmjena zako-

nauCANUorganizujeokrugli

sto na kojem će se čuti stav

istaknutih umjetnika i nauč-

nika.

Sagovornici su istakli značaj

sporazuma o saradnji Mini-

starstva kulture i CANU, pot-

pisanog prošle godine, koji je

postavio osnovne kriterijume

i uslove saradnje. Shodnopot-

pisanomdokumentu, kako su

saopštili iz Ministarstva kul-

ture, realizovan je projekat

obilježavanja 170 godina od

objavljivanja „Gorskog vijen-

ca“, što je, kako je ocijenjeno,

projekat odvelikogznačajaza

kulturu i identitet CrneGore.

Sagovornici su, na kraju, na-

glasili značaj saradnje Mini-

starstva kulture i CANU i

uvjerenjedaćeprojektinako-

jima sarađuju dvije institucije

biti sve brojniji i sveobuhvat-

niji.

R.K.

PODGORICA

-Antologija

portugalskepoezije

objavljena jeu izdanju

Otvorenogkulturnog fo-

ruma saCetinja. Izbor iz

savremenepoezijePortu-

galapriredila je i prevela

TanjaTarbuk.

U predgovoru knjige, ona

ocjenjuje da su se Portugalci

oduvijeknajbolje isticali upo-

eziji, među svim oblicima du-

hovnog stvaralaštva - „još od

davnih srednjovjekovnih can-

tares, doba kada se mnogi

iberski trubaduri služe portu-

galskimjezikom“.

Vječiteteme

- U tim se trubadurskim pje-

smama, najstarijim portugal-

skim literarnimostvarenjima,

već sabiraju neke od vječnih

tema i motiva kojima će se u

narednim vjekovima portu-

galski pjesnici uvijek iznova

vraćati. Teme su to ljubavi, uz

stalno prisutne motive mora i

pomorskogživota,apjesmesu

prožete luzitanskim osjeća-

jem čežnje i nostalgije, tihe

sjete, osjećajem kojeg objedi-

njujeneprevodivariječsauda-

de, a koja je dan-danas neizo-

stavno kulturološko obilježje

luzitanskogbića-pišeTarbuk.

Uz teme o ljubavi, prema nje-

nim riječima, „dio trubadur-

ske galješko-portugalske liri-

ke odnosi se na šaljive,

satirične pjesme, i ta sklonost

humoru i crnomhumoru, iro-

niji i autoironiji, jedno je od

najznačajnijih obilježja por-

tugalskog pjesništva do da-

nas“.

- Ne zanemarujući sve bogat-

stvo pjesničke tradicije, kada

se danas govori o portugal-

skompjesništvu, dva se imena

neminovno nameću: Luis Vaz

PODGORICA

-Roman ,,Exit

(biti drugačiji, ipak!)“, au-

torkeSonjeRažnatović,

predstavljen jeu srijeduve-

čeumultimedijalnoj sali

KIC-a „BudoTomović“. O

djelu su, poredautorke, go-

voriledr SofijaKalezić-Đu-

ričković (recenzentkinja) i

mrMarijanaTerić saFakul-

teta za crnogorski jezik i

književnost.

„Exit (biti drugačiji, ipak!)“ je

drugi roman Sonje Ražnato-

vić, a objavljen je u izdanju re-

nomirane izdavačke kuće „Či-

goja“ iz Beograda. Djelo je

pisano pretežno iz muškog

opservativnog i doživljajnog

ugla i u njemu se autorka, u

najvećoj mjeri, bavi fenome-

nom društveno-socioloških

različitosti. Njegova unutraš-

nja struktura građena je iz tri

tematsko-motivska sloja kroz

tri priče.

Pojamdrugosti

Sofija Kalezić-Đuričković ka-

zala je da je već od prvog

odjeljka ovog romana (ne)

simboličnog naziva, upadljivo

da spisateljica demonstrira

poznavanje ljudske psihe, ta-

nanihunutrašnjihpreviranja i

dilema koje opsijedajumlade,

te raznovrsnihmodela i formi

njihove komunikacije u koji-

ma često ono što je prećutano

rječitije govori o junaku od

onoga što je verbalizovano.

- Takođe, uspjela je upotreba

„uličnog“žargona-tzv.slenga,

najčešćedatakrozfunkcional-

nusponuizmeđuživotnihpri-

mjera i iskustava, kao i brojne

paralele između književne i

modernemuzičkeumjetnosti.

Kroz sva tri romaneskna

odjeljka kao konstanta prote-

že se tema portage za vlasti-

tim identitetom, bilo da ono

što označava nečiji „persona-

lity“ shvatimo kroz njegov

erotski, emotivni ili kreativni

izraz - ocijenla jeKalezić-Đu-

ričković.

Prema njenim riječima, Sonja

Ražnatović u romanu „Exit

(biti drugačiji, ipak!)“, kao što

se i iz njegovog naslova može

sagledati, piše o shvatanju da-

nas vrlo aktuelnog pojma dru-

gosti, bilo da ga razumijemo

na kreativnom ili intimnom

planu.

- Istovremeno, ovo njeno os-

tvarenje svjedoči o moderno-

sti, dubokoj stvaralačkoj pro-

ž i v l j enos t i i t ema t sko j

univerzalnosti, koje na mladu

čitalačku publiku djeluje

osvježavajuće i edukativno. Iz

ovakvih i njemu sličnih štiva,

čitaoci koji senalazeuosjetlji-

vim tinejdžerskim godinama,

kao i oni životno i saznajno

iskusniji, mogu mnogo da na-

učeotomedausvemuštonam

se u životu dešava, koliko god

za nas data iskustva bila muč-

na ili stresna, nijesmo usa-

mljeni, odnosno, da predstav-

ljamo samo malu kariku u

beskrajnomlancusveljudskog

iskustva - istakla je Kalezić-

Đuričković.

Nizspecifičnosti

Marijana Terić naglasila je da

se prozno djelo Sonje Ražna-

tović izdvaja nizom specifič-

nosti koje upućuju na to da je

riječ o, iako naizgled kratkom,

veoma složenom romanes-

knom ostvarenju koje bi se

moglorazličitožanrovski kva-

lifikovati.

- S obzirom na tematiku koju

obrađuje, snažnu psihološku

naglašenost i jezičku metafo-

riku,ovodjelomožemodasvr-

stamo u psihološke romane,

društveni roman, ali i u jednu

vrstu romana koji u teoriji

književnosti nazivamo perso-

nalni roman. To znači da ima-

mo odsustvo radnje, a da se

otvara svijest likova, pri čemu

pratimo njihove unutrašnje

misli,nemire,sukobe,događa-

nja, pa se takvi likovi nazivaju

personalni mediji - navela je

Terić.

Sonja Ražnatović podsjetila je

da je knjigu objavio ugledni

beogradski izdavač „Čigoja“,

te da je u toku njeno prevođe-

nje na engleski jezik.

- To mi daje realan osnov za

naduda ćeovaknjiganastaviti

život van granica Crne Gore i

da će se čitati u regionu, pa i

šire - kazala jeRažnatović.

A.Đ.

Nova knjiga u izdanju Otvorenog kulturnog foruma

Velika portugalska

pjesnička avantura

de Camoes (1525-1580) i Fer-

nandoPessoa (1888-1935), dva

pjesnika kojima tek čitav Svi-

jet (i okolni Svemir) služe kao

mjera. Jedan, renesansno-ba-

rokni pjesnik, koji u svom

spjevu „Luzitanci“, preispitu-

je i dramatizuje liriku petrar-

kističke tradicije, te jezikom

koji doseže univerzalni nivo,

pripovijeda poduhvat maloga

naroda koji je svojim pomor-

skim otkrićima otvorio novo

doba u hrišćanskoj Evropi.

Drugi je pjesnik moderniteta,

Fernando Pessoa, pjesnik čija

je uloga u obnovi poetskog

izraza od presudne važnosti

između ostalog i zbog uvođe-

nja složenog pjesničkog jezi-

ka, pojma „poetske drame“

(koje je heteronimija najizra-

zitiji primjer), te zbog kon-

strukcija u kojima se njegova

poezijastrukturalnopolarizu-

je u samoj sebi, odnosno biva

shvaćena u vlastitoj verbalnoj

stvarnosti –pišeTarbuk.

Preteče iučitelji

Jasno je, kaže, dani Camoes ni

Pessoa nijesu usamljene poja-

ve u portugalskoj književno-

sti, te da su imali preteče ili

učitelje u svojoj književnoj

baštini, kao i među svjetskim

književnimtendencijamasvo-

ga doba.

- Pessoa je kao velikog uči-

telja uvijek isticao Cesa-

ria Verdea (1855–1886),

pjesnikarealizma, koji

se zbog slobodnog

povezivanja slika

iz svakodnevnoga

lisabonskogživo-

ta u poemi „Osje-

ćanje jednog za-

padnjaka“,kaoizbog

inovacija u ritmu i sti-

hotvorstvu, smatra da-

nas začetnikommoder-

ne portugalske poezije, a

naročito su ga reaktuelizovali

pjesnici nadrealizma u drugoj

poloviniovogvijeka–naglaša-

vaTarbuk.

Znatan uticaj na Pessoino

stvaralaštvo, kao i na čitav

krugpjesnikakoji supripadali

prvoj i drugoj generaciji mo-

dernista, kako ocjenjuje Tar-

buk, imali susimbolisti kaošto

je Camilo Pessanha (1867-

1926) i Teixeira de Pascoaes

(1877-1952), zagovornik pje-

sničkog pokreta saudosizam,

unutarkojeg jerazvijaoesteti-

ku svojevrsnog mističnog

panteizma, katkad vrlo blisku

AlvarudeCamposu.

Prema riječima Tarbuk, u

ovom prikazu portugalskih

tradicionalnihimodernihpje-

snika, kojima su se kasniji

avangardni pokreti nadahnji-

vali, nemogu se izostaviti pje-

snici drugih jezika i njihovi

uticaji na savremeno portu-

galskopjesničko stvaranje.

Izdavač knjige jeMilorad Po-

pović, uredila je Dragana

Tripković, a likovno opremila

SuzanaPajović.

R.M.

Predstavljen roman Sonje Ražnatović ,,Exit (biti drugačiji, ipak!)“

Previranja u snažnoj priči

Sapredstavljanja romanaSonjeRažnatovićumultimedijalnoj sali KIC-a „BudoTomović“

Ministar Bogdanović i predsjednik CANUVukčević

dogovorili su saradnju na izradi Leksikona likovnih

umjetnika Crne Gore, koju je pokrenula CANU

Sa sastankauCrnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti