Table of Contents Table of Contents
Previous Page  11 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 11 / 52 Next Page
Page Background

11

Pobjeda

Petak, 26. januar 2018.

CrnomGorom

ANDRIJEVICA

–Nacrt od-

lukeonaknadi zakomunal-

noopremanje građevinskog

zemljišta zabespravno iz-

građeneobjekteoddanas je

na javnoj raspravi koja će

trajati 15dana. Prema tom

dokumentu, građani će lega-

lizacijuplaćati od šest do 14

eurauzavisnosti odzone, a

naknada će seplaćati jedno-

kratno ili unajviše 120rata–

kazala jePobjedi sekretarka

lokalneupraveGoricaZo-

njić.

Ona je navela da su nacrtom

definisane četiri zone. Nakna-

da u prvoj zoni iznosi 14 eura,

u drugoj 12, trećoj i četvrtoj

osamodnosno šest eura.

Koliko bespravno sagrađenih

objekata u Andrijevici ima, u

lokalnojupravineznajupreci-

zno.

- Tačne podatke nemamo. Što

se tiče interesovanja građana

za legalizaciju, malo njih se

raspitivalo o proceduri, dok

podnesenihzahtjeva jošnema

– kaže sagovornica Pobjede.

Zonjić.

Prema Zakonu o planiranju

prostora i izgradnji objekata,

lokalneupravesuosimutvrđi-

vanja naknade za komunalno

opremanje obavezne da ime-

nuju glavnog arhitektu. UAn-

drijevici to još nijesuuradili.

- Razlog za to je što nemamo

kadra, odnosno arhitektu koji

imadesetgodinaradnogstaža,

kako zakon nalaže. Prema to-

me, u tom dijelu naša razmi-

šljanja idu u pravcu međuop-

štinske saradnje na sjeveru,

kako bismo izabrali jednog

arhitektuzavišeopština- pre-

cizirala jeZonjić.

Poslije okončanja javne ra-

sprave, nacrt odluke biće pro-

slijeđen Ministarstvu održi-

vog razvoja i turizma na

saglasnost.

- Prema mojim procjenama,

saglasnost bi trebalo da dobi-

jemo do 25. februara, kako bi-

smo taj dokument usvojili na

sjednici Skupštine opštine ko-

jaćeseodržatipočetkommar-

ta - najavila jeZonjić.

I.T.

ANDRIJEVICA:

Primjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata

Komunalije od šest do 14 eura po kvadratu

Nemamo

kandidata za

glavnog arhitektu

pa smatramo

da bi opštine na

sjeveru trebalo

da izaberu

zajedničkog -

kaže sekretarka

lokalne uprave

Gorica Zonjić

NEZNAJUKOLIKO

IMANELEGALNIH

OBJEKATA:

Andrijevica

PODGORICA

-Ministarstvo

poljoprivrede i ruralnogra-

zvoja iUpravazabezbjednost

hrane, veterinui fitosanitarne

posloveurokuod15danatre-

badadonesuposebanakcioni

planzasprovođenjemjeraza

suzbijanjecrvenogsurlaša

palmi saplanomrevitalizacije

i sanaciještetanastalihnjego-

vimdjelovanjem.

Za realizacijuplanaopredije-

ljeno je275.000eurakoje je iz-

dvojiloJPzaupravljanjemor-

skimdobrom.To

jeVlada

odlučila jučenakonšto je raz-

motrila izvještaj obrojuunište-

nihpalmi imjeramakoje su

nadležne službepreduzimale.

Prema podacima iz izvještaja,

koje je saopštila Uprava za be-

zbjednost hrane, veterinu i fito-

sanitarne poslove, od kada se

pojavio crveni surlaš palmi

(Rhynchophorus ferrugineus)

napadnuto je i uništeno u pri-

morskim opštinama ukupno

561 stablo.Najviše ih jeposječe-

no u Budvi 159, Ulcinju 116, za-

timHerceg Novom 106, u Baru

je taj štetnik ,,odnio“ 76 stabala,

uTivtu61 auKotoru 43.

Prviputregistrovanjeuoktobru

2012.godinenateritorijiopštine

Ulcinj.

- Nakon toga, i pored svih pre-

duzetihfitosanitarnihmjera,taj

insektjenastavioširenjenateri-

torijisvihprimorskihopština.U

Budvi se pojavio 2014. godine,

Tivtu, Kotoru i Baru 2015. godi-

ne i Herceg Novom2016. godi-

ne. Odmah nakon potvrde pr-

vog slučaja prisutnosti tog

štetnog organizma, Ministar-

stvo poljoprivrede i ruralnog

razvojajedonijelonekolikopra-

vilnika, naredbi i akcionih pla-

nova za sprečavanje unošenja,

širenja i suzbijanje crvenog sur-

laša–pišeu izvještaju.

Suzbijanje

U te propise, istaknuto je, pre-

nijete su sve poznate EU i me-

đunarodno priznate mjere za

suzbijanje širenja i za iskorje-

njivanje crvenog surlaša palmi

uključujući i obaveze i odgo-

vornosti držaocabilja.

Ministarstvopoljoprivredeiru-

ralnog razvoja i Uprava za be-

zbjednosthrane, veterinu i

fitosanitarne poslove blagovre-

meno i u kontinuitetu sprovodi

sve propisane mjere iz svoje

nadležnosti a u skladu sa Zako-

nomozdravstvenojzaštitibiljai

smjernicamaEvropskeagencije

zabezbjednost hrane,Međuna-

rodne organizacije za zdravlje

bilja i Evropske komisije, s ci-

ljem suzbijanja širenja crvenog

surlaša palmi. Od 2012. godine

zahitnemjereukupno je izdvo-

jeno89.774eura.

Autoriizvještajaističudabrojka

od 561 posječenog stabla vjero-

vatnonijekonačna.

-Vlasnici-držaocibiljasudužni

da, ukolikoprimijete bilo kakvu

novu ili neuobičajenu pojavu ili

sumnju o prisustvu štetnog or-

ganizma,preduzmusvenalože-

ne fitosanitarne mjere. Stoga,

navedeni podaci ne daju i uku-

panbroj napadnutih i uništenih

palmi, budući da su se držaoci

bilja, u nekim situacijama, po-

našali odgovorno i sprovodili

propisanemjere – piše u doku-

mentu.

Ograničenja

Troškove sprovođenja svih na-

ređenih mjera snose držaoci

bilja. Pored fizičkih i pravnih li-

ca koji na svojim posjedima

imaju palme, držaoci bilja su i

lokalneuprave,zapalmenajav-

nim površinama, kao i Javno

preduzeće za upravljanjemor-

skim dobrom. Takođe, veoma

važne mjere koje su primjenji-

vane su hemijski tretman zdra-

vih palmi radi sprečavanja na-

pada crvenog surlaša palmi i

dendrohirurgija na napadna-

tumpalmamagdjegodjetobilo

primjenljivo.

- I pored svihpreduzetihmjera,

često se javljaju ograničenja za

sprovođenje mjera u punom

obimu.Tosu:nedovoljanstepen

odgovornosti držalaca bilja u

smislu zdravstvene zaštite, za-

timčinjenicada velikibrojfizič-

kihlica,držalacapalminijestal-

nonastanjenuCrnojGori, što je

onemogućavalo ili značajno

otežavalo sprovođenje fitosani-

tarnih mjera na privatnim po-

sjedima, visoki troškovi sprovo-

đenja mjera koji uključuju

uništavanje i neškodljivo ukla-

njanje, kao i transportna lokaci-

je određene za zakopavanje.

Konfiguracija terena, raspored

objekata na Crnogorskom pri-

morju je često razlog za oteža-

nost ili nemogućnost pristupa

mehanizacije palmama uz rizik

od nanošenja štete okolnim

objektima. Potom, komunalna

preduzeća, koja su držaoci bilja

na javnimpovršinama, aujedno

suiovlašćenizapružanjeusluga

fitosanitarnih mjera fizičkim i

pravnim licima, često nijesu

pravovremenomogli izaći u su-

sretzahtjevustranke,kakozbog

obimnosti redovnihposlova, ta-

koizbognedostajućihkapacite-

ta, ljudi i opreme – naveli su au-

tori.

Kao najvažniji ograničavajući

faktorzaadekvatnopreduzima-

njemjera ističunedostatak

finansijskih sredstava držalaca

bilja,kakokodfizičkihlicatakoi

kodnadležnihkomunalnihpre-

duzeća.

D.Š.

Vlada naložila hitno donošenje akcionog plana za suzbijanje crvenog surlaša

Uništena 561 palma

Globalna

prijetnja

Insekt crveni surlaš potiče

iz južne Azije i iz tog pod-

ručja se proširio, sredinom

osamdesetih godina, prema

zapadu, velikombrzinom.

Stručnjaci naglašavaju da

za sada ne postoji e ikasna

zaštita, niti hemijsko sred-

stvo (insekticid) kojim se

taj insekt može iskorijeniti

jednom kada se naseli na

nekompodručju. Ne postoji

ni jedna zemlja koja je uspje-

la da izvrši eradikaciju (iskor-

jenjivanje) ovog štetnog

organizma.

O ozbiljnosti problema govo-

ri i činjenica da su u 2017.

godine ministri poljoprivre-

de zemalja članica Ujedinje-

nih nacija (FAO) dogovorili

zajednički plan suzbijanja

crvenog palminog surlaša,

nakon što se taj insekt pro-

širio na više od 60 zemalja

svijeta prepoznajući ga kao

„globalnu prijetnju“ i njegov

devastirajući uticaj na palme.

Rasprostranjen je u svim

zemljama mediteranskog

regiona: Egipat (1992), Špa-

nija (1996), Izrael i Jordan

(1999), Italija (2004), Tur-

ska (2005), Kipar, Grčka i

Francuska (2006), Maroko

(2008), Gruzija, Albanija i

Slovenija (2009), Hrvatska

i Tunis (2011) i Crna Gora

(2012).

Taj štetni organizamnapada

skoro sve vrste palmi, na

kojima uzrokuje velike štete.

Prvi put

crveni surlaš

registrovan

je u oktobru

2012. godine

na teritoriji

opštine Ulcinj.

U Budvi se

pojavio 2014.

godine, Tivtu,

Kotoru i Baru

2015. godine i

Herceg Novom

2016. godine

60

zemalja svijeta pokušava

da iskorijeni crvenog

surlaša i sačuva palme

koje onuništava

NAJVEĆUŠTETUSURLAŠNANIOBUDVI:

Rijetka stablapalmi ostala suzdrava

D.MIJATOVIĆ