Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Nedjelja, 21. januar 2018.

Ekonomija

Kada smo počeli projekat 2013. godine, očekivao sam znajući geološku istoriju ovih

predjela da ćemo sigurno pronaći jedan broj nepoznatih sorti vinove loze. Mislio sam

ako pronađemo deset do 15 to će biti fantastično. Na naše veliko iznenađenje, pronašli

smo 63 do sada za nauku nepoznata genotipa, što znači 63 sorte vinove loze. Za jednu

zemlju koja je u prečniku 150 kilometara ovo je nevjerovatno, naglasio je profesor Grbić

PODGORICA

- Istraživanje o

genetskomdiverzitetu vino-

ve loze u Crnoj Gori, koje je

sprovedeno u prethodnih pet

godina, svrstava Crnu Goru

rame uz rame sa najpozna-

tijim svjetskim vinogorjima

i stavlja je na svjetskumapu

vinskih regiona kao speci ič-

no, autohtono područje sa

unikatnim vinima - naveo je

profesor genomike i moleku-

larne biologije na Univerzitetu

Western Ontario u Kanadi

i gostujući profesor na Uni-

verzitetu u La Riohi u Španiji

Miodrag Grbić, koji je bio dio

tima koji je učestvovao u

ovom istraživačkompodu-

hvatu.

- Po svojimpotencijalima Crna

Gora može i mora na osnovu

svega što smo otkrili da bude

centar jedne speci ične autoh-

tone proizvodnje vina, veoma

interesantne i konkurentne i

meka za vinski turizampozna-

valaca vina - kazao je Grbić

Pobjedi.

On je naveo da je projekat

,,Genetski diverzitet vinove

loze u Crnoj Gori“ prvi put u

istoriji naše zemlje istražio

genetski diverzitet u oblasti

biljnog svijeta, u ovom slučaju

vinove loze, koristeći najnovi-

je genomske tehnike bazirane

na sekvenci DNK.

- Naime, uzorci su uzimani

sa starih čokota koji su bili

starosti između 50 i 300

godina uključujući i uzorak

vinove loze iz Manastira Sveti

Vasilije Ostroški, koji po pisa-

nimpodacima potiče iz 1672.

godine. Analizirano je više od

500 čokota, što predstavlja

najopsežnije i najšire istraživa-

nje takve vrste obavljeno kod

nas - kazao je Grbić.

Rezultati su, kako je naveo,

višestruko nadmašili njegova

očekivanja.

- Kada smo počeli projekat

2013. godine, očekivao sam

znajući geološku istoriju ovih

predjela da ćemo sigurno

pronaći jedan broj nepoznatih

sorti vinove loze. Mislio sam

ako pronađemo deset do 15

to će biti fantastično. Na naše

veliko iznenađenje, pronašli

smo 63 do sada za nauku

nepoznata genotipa, što znači

63 sorte vinove loze. Za jednu

zemlju, koja je u prečniku 150

kilometara, ovo je nevjerovat-

no - naglasio je Grbić.

On dodaje da je to bio samo

početak jer genomske tehni-

ke omogućuju da se utvrdi i

genetska povezanost i pedi-

gre ovih sorti.

- Utvrđeno je da je najčešća

sorta bila kratošija od vinskih

sorti i razaklija od stonih sorti.

Ove dvije sorte su baza crno-

gorskog pedigrea vinove loze

jer su se ukrštale sa drugim

sortama i davale nove sorte -

objasnio je Grbić.

Prema njegovim riječima,

utvrđeno je da je kratošija

otac vranca, a majka mu je

jedna malo poznata crno-

gorska sorta pod nazivom

duljenga.

Profesor genomikeMiodrag Grbić ukazao na značaj istraživanja o genetskomdiverzitetu vinove loze

Crna Gora na svjetskoj

mapi vinskih regiona

Dobitnik brojnih naučnih priznanja

Grbić je profesor genomike i molekularne biologije i vodi pro-

grampoljoprivredne genomike na UniverzitetuWestern Ontario

u Kanadi i gostujući je profesor na Univerzitetu u La Riohi u Špa-

niji. Završio je osnovne i magistarske studije na Poljoprivrednom

fakultetu u Novom Sadu, a doktorirao je u SAD-u na Univerzitetu

MadisonWisconsin. Postdoktorske studije je završio u Kem-

bridžu (Engleska) i od 1998. je profesor na UniverzitetuWestern

Ontario u Kanadi. Profesor Grbić je sa svojim timomprvi sekven-

cirao genom koprivinog preglja, prvi genom iz grupe helicerata u

svijetu. Dobitnik je mnogih naučnih priznanja uljučujući Premier’s

Research Excellence Award (Ministry of Energy, Science and

Technology of Ontario, Kanada), Marie Curie Incoming Inter-

national Fellowship (EU), Vanguard award za razvoj patenata u

biotehnologiji.

Moguća proizvodnja vina

od novootkrivenih sorti

Govoreći omogućoj proizvodnji novih vina od novootkrivenih

sorti, Grbić je naveo da ovaj materijal treba umnožiti da bi

mogli da počnu eksperimenti analiziranja potencijala ovih sorti.

- Prvo se mora izvršiti mikrovini ikacija i eksperimentisati sa

načinom fermentacije da bi se vidjelo koji potencijal imaju

ove sorte za proizvodnju novih vina. Ovo je proces koji traje

nekoliko godina i koji bi trebao da izdvoji one koje mogu da

daju nova interesantna vina i nakon toga treba saditi vinogra-

de sa ovim sortama i ponuditi tržištu nešto novo, autohtono i

speci ično za Crnu Goru - rekao je Grbić.

- Sa druge strane, razaklija je

roditelj mnogih nepoznatih

sorti uključujući i lozu iz Mana-

stira Sveti Vasilije Ostroški gdje

naši naučni podaci podržavaju

legendu da je ova loza iznikla iz

sjemena i da joj je drugi roditelj

sorta koju smo pronašli nepo-

sredno ispodmanastira, takođe

nepoznata za nauku, koja se

zove volovnik ili kosoranka

-izjavio je Grbić.

On navodi da je ovakav sastav

pedigrea, gdje su osnovne sorte

baza roditeljstva i proizvode

različite sorte u jednom vino-

gradarskompredjelu, karak-

teristika jednog vjekovnog

tradicionalnog vinogradarstva

kao što je slučaj u Francuskoj, u

Burgundiji i Bordou.

- Ovo istraživanje svrstava Crnu

Goru rame uz rame sa najpo-

znatijim svjetskim vinogorjima

i stavlja je na svjetskumapu

vinskih regiona kao speci ično,

autohtono područje sa uni-

katnim vinima. Na kraju, ovo

istraživanje je spasilo ove stare

loze od nestajanja, koje im je

neminovno prijetilo kao rezultat

starosti, bolesti i modernizacije

poljoprivrede - istakao je Grbić.

On je ocijenio da je ovaj proje-

kat od kapitalnog i istorijskog

značaja za vinarstvo i poljopri-

vredu Crne Gore. Smatra da

rezultati ovog projekta stavljaju

crnogorska vina na svjetsku

scenu i korišćenjemnajsavre-

menijih genomskih tehnologija

ovi rezultati mijenjaju kom-

pletno sliku o crnogorskom

vinarstvu.

- Bez ovih tehnika jednostavno

nije bilomoguće valorizovati

ovo blago koje postoji u Crnoj

Gori, utvrditi nove sorte, deter-

minisati njihov pedigre i u

zadnji čas spasiti ga od nestaja-

nja - tvrdi Grbić.

Prema njegovim riječima, za

kompaniju Plantaže i crnogor-

sko vinarstvo ovi rezultati omo-

gućavaju nevjerovatnu bazu za

autohtoni vinski marketing, za

crnogorski vinski turizam i za

razvoj vinarstva.

- Plantaže su na vrijeme prepo-

znale značaj ovog projekta. Uz

pomoć direktorke Verice Maraš,

koja je vizionarski podržavala

ova istraživanja i tima Vesne

Maraš, koji je savršeno obavio

uzorkovanje na terenu, klasi i-

kacijumaterijala i uspostavio

kolekciju svih ovih novopro-

nađenih sorti u Plantažama,

ovaj projekat je automatski od

nauke sproveden u praksu i

obezbjeđuje razvoj Plantaža u

narednih 150 godina - poručio

je Grbić.

On je dodao da projekat reali-

zovan uz veliku podršku Mini-

starstva poljoprivrede, kao i da

ne bi bilomoguće ostvariti ga

bez međunarodne saradnje sa

Institutom za vino i vinovu lozu

iz španske La Rioje i univerzite-

tomWestern Ontario u Kanadi.

Grbić je istakao da zemlje koje

nemaju autohtone sorte vina

kao na primjer, Australija, Južna

i Sjeverna Amerika, Kina nema-

ju izbor i gaje poznate sorte

vinove loze koje su donijete iz

Evrope.

- Zemlje koje imaju svoje

autohtone sorte imaju izbor

ili da razvijaju svoj autohtoni

sortiment i prave speci ična,

posebna i drugačija vina ili da

introdukuju najzastupljenije

svjetske sorte i prave ono što ja

zovem koka-kola vinom – kazao

je Grbić.

On je upozorio da u konkuren-

ciji na svjetskom tržištu naša

vina moraju da budu izuzetno

jeftina, što znači da su potrebne

velike površine i visok prinos.

- Velike površine Crna Gora

nema, ali zato ima, kao što smo

otkrili u našem istraživanju,

pravo blago od 63 nepoznata

genotipa, genomsku i genetsku

priču o porijeklu crnogorskih

vina, o vrancu i kratošiji i sortni

materijal za budući razvoj vinar-

stva za narednih 150 godina

- izjavio je Grbić.

On smatra da je ovo istraživanje

pokazalo da Crna Gora ima

nevjerovatanmaterijal u svojim

rukama za razvoj autohtonog

modernog vinarstva kompeti-

tivnog u svijetu.

- Kako će ga iskoristiti, zavisi od

inansiranja istraživanja ovih

sorti i politike razvoja vinarstva

– kazao je Grbić.

Prema njegovim riječima, samo

jedan gigant i jako preduzeće

kao što su Plantaže može da se

fokusira na dugorični program

iskorišćavanja ovih resursa koji

su pronađeni, a koje su Plantaže

posadile u novoj kolekciji geno-

tipova i sačuvale od nestajanja

kao fundamentalan razvojni

resurs.

Grbić smatra da se informacija

o rezultatima ovih istraživanja

mora marketinški odraditi.

- Nakon analize odjeka umediji-

ma o ovim rezultatima imam

utisak da u Crnoj Gori značaj

ovih otkrića još nije shvaćen.

Članci su već izašli u zemlja-

ma okruženja, međutim vrlo

malo na engleskom jeziku, a

ova vijest je trebalo da bude

svjetska vijest - tvrdi Grbić.

On smatra da je potencijal za

razvoj vinarstva u Crnoj Gori

izvanredan.

- Ali, koliko će se ostvariti

zavisi od politike poljopri-

vrede, mjera i stimulansa,

inansiranja istraživanja u

ovoj oblasti, međunarodnog

marketinga i pametne politi-

ke cijena - kazao je Grbić.

Prema njegovim riječima,

u Španiji u restoranu cijena

laše vina je samo dva do

pet eura veća nego u vinariji,

čime, kako navodi, ta zemlja

stimuliše izvoz kroz turističku

ponudu.

- Stoga gost u restoranu

bez razmišljanja poruči par

laša vina ako one koštaju do

deset, 15 eura. U Kanadi, sa

druge strane, u restoranima

cijena vina je višestruko sku-

plja i nema dobrog vina čija

laša ne košta bar 70 dolara.

Španija živi od vina i vodi

pametnu politiku, dok je u

Kanadi vino uvozni proizvod.

Dakle, nadam se da ćemo

nakon svega ovoga izvući

pametne zaključke i valorizo-

vati crnogorsko vino kao per-

janicu kvaliteta i amblematski

proizvod Crne Gore - poručio

je Grbić.

S. POPOVIĆ

pomorskog saobraćaja, samom

timi razvoj nautičkog turizma.

Kako dodaje, evidentan je pro-

blem funkcionisanja nekoliko

pristaništa i naročito privezi-

šta, zakojenepostojeugovori o

korišćenju niti jasni pravni

osnov korišćenja, tj. obavljanja

djelatnosti.

- Takve slučajeve smo uredno

prijavljivali nadležnim institu-

cijamanadaljepostupanje-na-

glašava Jelušić dodajući da su

učinjeni značajni napori da se

uvede red u upravljanju, radu i

nadzoru nad ovim objektima,

da je stanje osjetno bolje, ali da

trebadodatnoraditinaunapre-

đenjuove oblasti.

- Ovimpovodom Javno predu-

zeće uputilo je inicijativu za iz-

mjenu Zakona o lukama radi

stvaranja zakonskih okvira za

njen dalji razvoj. U tom smislu

predložili smo širu akciju na

unapređenju regulatornog

okvira, organizacionogmodela

upravljanja i pojačanekontrole

- kazao je Jelušić.

Bojana

Prema njegovim riječima, od

početka 2016. godine za pod-

ručje Bojane postignut je na-

predak u regulisanju odnosa sa

zakupcima objekata na obala-

ma rijekegdje je prvi put raspi-

san tender.

- Cilj nam je da na taj način do-

prinesemo transparentnijem

obavljanju djelatnosti na toj lo-

kaciji, kao i da našimdaljimak-

tivnostima doprinesemo stva-

ranju bolje infrastrukurne

uređenosti tog prostora - kaže

Jelušić.

Trenutno su, kako dodaje, u to-

ku izmjene i dopune Kataloga

(evidencije) objekata na obala-

ma Bojane, koje se odnose na

preciziranje površina privre-

menih objekata i, kada Vlada

bude dala saglasnost, Javno

preduzećesprovešće tenderski

postupak za one lokacije koje

dosadanijesuobuhvaćene ten-

derskimpostupkom.

je - kaže Jelušić.

N.KOVAČEVIĆ

Urediće

20 novih

kupališta

u Boki

Kako ističe Jelušić, Javno

preduzeće za upravljanje

morskimdobrom kroz

model privatno-javnog

partnerstva realizuje

izgradnju i uređenje više od

20 novih kupališta u Boko-

kotorskom zalivu.

- U proceduri su pripreme

za objavljivanje javnog pozi-

va za zakupmorskog dobra

za izgradnju novih kupališta

kojimbi povećali plažni pro-

stor i unaprijedili turističku

ponudu na crnogorskoj

obali - kazao je Jelušić.

Predrag Jelušić

Plantaževinove lozenadomakPodgorice

MiodragGrbić