Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Nedjelja, 21. januar 2018.

Kultura

Oddjetinjstvakoje jeproveo

uCrnoj GoriDarkoKovače-

vićnastojao jedanjegova

ljubavpremamorudobije

viši smisao. Potomjekao ti-

nejdžermaštaodapodvod-

na arheologijabudeprofesi-

jaukojoj će seostvariti kao

zreočovjek. Bio je to teško

ostvarljiv san, jeruregionu

nijesupostojale školeukoji-

ma semogaoedukovati u

tomsmjeru. Završio je studi-

jeklasične istorije,magistri-

rao i otisnuo seu svijet.

U Grčkoj i Egiptu postao je in-

struktor ronjenja i tehnički ro-

nilac. Druženje sa TonijemKo-

željom, direktorom odjeljenja

Francuske arheološke škole

kojijeistraživaopodmorjeostr-

vaTasos

,bilojeodlučujuće.An

-

gažovaoseudomenupodvodne

arheologije. Godinama je radio

uSiriji. PotomsepreseliouEgi-

pat. U Aleksandriji je upisao i

završioMaster studije podvod-

ne arheologije. Četiri godine

radio je za grčki Institut za an-

tičke i srednjovjekovne alek-

sandrijskestudije.Kaopodvod-

niarheologiistoričaristraživao

je aleksandrijsko podmorje od

antičke luke ka istoku. Zatim je

pokrenuo istraživački projekat

koji je obuhvatao Tursku, Li-

ban,IzraeliEgipat.Popovratku

u Evropu, učestvovao je na ne-

koliko senzacionalnih projeka-

tauGrčkoj, iskopavanjumiken-

ske olupine kod ostrva Poros,

istraživanjupodmorjaokoostr-

vaFournigdjesuarheolozipro-

našli preko 50 antičkih olupina

i nekoliko sidrišta. Radio je i na

nekoliko sjajnih projekata u

Hrvatskoj. Jedan od najzani-

mljivijih je istraživanje brodo-

loma Gnalić iz 16. vijeka kod

Biograda naMoru. Za Pobjedu,

Kovačevićgovorioprofesional-

nim iskustvima i mogućnosti-

ma unapređenja podvodne ar-

heologije uCrnoj Gori.

POBJEDA:

Godinama ste ra-

dili uSiriji, koja ima status ko-

lijevke naše civilizacije. Koli-

ko jeosnovano tovjerovanje?

KOVAČEVIĆ:

Reći da je Sirija

kolijevka civilizacije zvuči kao

kliše, ali život uSiriji jebioživot

u prvoklasnoj svjetskoj kultur-

noj baštini, pokretnoj i nepo-

kretnoj. Arheološki lokaliteti i

mjestaodistorijskog,kulturnog

i religijskog značaja su svuda.

Ka istoku u ravnicama je puno

uzvišenjageometrijskogoblika,

koja čekaju da budu otkrivena.

Slično je i sa podmorjem. Sirij-

ska obala se nalazi na antičkoj

navigacijskoj ruti tako da je

pretpostavljeni kvalitet lokali-

tetasličanLibanu, Izraelu,Tur-

skoj i Grčkoj. Ronjenje nikada

nije popularizovano, pa je i

pljačkanje lokaliteta bilo vjero-

vatnominimalno.Zbogspecifič-

nosti političke situacije urađena

su zanemarljiva rekognoscira-

nja, a sistematsko istraživanje

nikada nije rađeno. Potencijal

obalejeogromaninedostajućije

diomozaika podvodne arheolo-

gijeMediterana.

POBJEDA:

Da li iskustva koja

stestekliuEgiptuufaziformi-

ranja Centra za podvodnu ar-

heologiju mogu biti primjen-

ljivauCrnoj Gori?

KOVAČEVIĆ:

Angažman u

Egiptumi jeotvoriomogućnost

dapropratimrazvojiinstitucio-

RAZGOVOR:

Darko Kovačević, podvodni arheolog

Osvjetljavanjemnaše obale

osvjetljava se cioMediteran

POBJEDA:

Što treba učiniti na razvoju lokalnih kapaci-

teta da bi stručnjaci iz crnogorskih institucija uspješno

istraživali svoje podmorje?

KOVAČEVIĆ:

Crna Gora se fantastično razvija u posljednjoj

deceniji. Razvoj kapaciteta u podvodnoj arheologiji i istraži-

vanje lokaliteta, te internacionalna prezentacija rezultata je

od velikog značaja za veću vidljivost Crne Gore kaomoder-

ne i progresivne države. Crna Gora je jedna od potpisnica

UNESKO konvencije iz 2001. godine o zaštiti podvodne

kulturne baštine, što je stavlja u red naprednih zemalja koje

prepoznaju značaj podvodne kulturne baštine. Danas su

troškovi istraživanja prilič-

no umanjeni primjenomdigitalnihmeto-

doloških rješenja koja smanjuju vrijeme i

ljudstvo. Fotogrametrija i 3Dmodelovanje

pružajumogućnost precizne dokumentacije,

istraživanja i studiranja lokaliteta van vode.

Omogućavaju i pristup podvodnim lokalitetima

široj publici što je i krajnji cilj istraživanja. Učešće

naših stručnjaka umeđunarodnim istraživačkim

timovima donijelo bi širok spektar primjenjivih iskustava,

znanja i vještina, kao i razumijevanje organizacije istra-

živanja i zaštite podvodne kulturne baštine. Osnivanje

akademske institucije koja će pružiti mogućnost speci-

jalizacije u pomorskoj i podvodnoj arheologiji studen-

tima iz Crne Gore i regiona je veliki potencijal koji Crna

Gora ima, jer specijalističke studije koje su fokusirane

samo na ovu arheološku disciplinu ne postoje u regionu,

pa čak ni u Grčkoj koja ima decenijama staru tradiciju

podvodnih arheoloških istraživanja.

Škola za podvodnu

arheologiju bila bi

pun pogodak

nalizaciju jedne mlade naučne

discipline kakva je podvodna

arheologija i da to uporedim sa

iskustvima stečenim u Grčkoj,

Libanu i Turskoj. Institucional-

nompodrškomi obrazovanjem

kadrova Egipat je uspio da iz-

gradi sistem zaštite, kontrole i

istraživanjapodvodnekulturne

baštine koji je na visokom ni-

vou. OsnivanjemCentra za po-

morskuarheologijuipodvodnu

kulturnu baštinu u Aleksandri-

ji, koji je jedini te vrste u arap-

skom svijetu, postavljen je te-

melj za obrazovanje budućih

kadrova, ne samo Egipta, već i

regiona. Ovajmodel je potpuno

primjenljiv na Crnu Goru, po-

gotovu u svjetlu njenog značaj-

nog razvoja i pristupanja

Evropskoj uniji sa dostupnim

fondovimaza razvoj i osnaživa-

nje institucija, obrazovanja i

državnih naučnih kapaciteta.

Potrebnojepostavitiinstitucio-

nalnu i sistematsku bazu zašti-

te, kontrole i istraživanja po-

morske i podvodne kulturne

baštine, kao i akademsku bazu

proučavanja i obrazovanja bu-

dućihkadrova.

POBJEDA:

Da li je crnogor-

skopodmorje,kakosevjeruje,

arheološki dobro istraženo?

KOVAČEVIĆ:

Pitanje je šta

znači „arheološki dobro istra-

ženo“.Dalitoznačidasmoloci-

rali sve relevantne lokalitete ili,

pak, da smo odgovorili na sva

pitanja koja ti lokaliteti postav-

ljaju?Razvojemnauke,posljed-

njihgodina istraživači sevraća-

ju poznatim lokalitetima za

koje se vjerovalo da su potpuno

istraženi i primjenom novih

tehnologijadobijajuseodgovo-

ri na stara i nova pitanja. Na ve-

ćini konferencija podvodne ar-

heologije uvijek se diskutuje o

tomedabiCrnaGora trebaloda

bude vidljivija, istraženija. In-

ternacionalnojnaucisupotreb-

ni podaci sa ovog prostora, jer

osvjetljavanjemobaleCrneGo-

re osvjetljava se cioMediteran.

Lociranje lokaliteta je početak

koji samo otvara mogućnost za

istraživanja,kojakrozmultidis-

ciplinarnost pomorske i pod-

vodne arheologije mogu dati

odgovore na mnoga pitanja od

interesazanauku. Tapitanjane

morajudabudustriktnoarheo-

loška. Često tokom naših istra-

živanja dođemo do saznanja o

mijenjanju nivoa mora kroz

istoriju ili uticaju olupine na

lokalni biološki sistem. Uz-

mimo na primjer Risan, lo-

kalitet međunarodnog zna-

čaja, čiji pomorski aspekt je

potpuno neistražen. Ne

znamo gdje je bila luka, ka-

ko je izgledala, kako su bro-

dovi uplovljavali, isplovlja-

vali, kakvi i koliki su to

brodovi bili, kako je fizičko

okruženje izgledalo u doba an-

tičkogRisna... Ono što jenajbit-

nije, ukoliko postoje istraživa-

n j a , a r e z u l t a t i n i j e s u

predstavljeni na konferencija-

ma, niti publikovani, ta istraži-

vanjakaodasenijesunidogodi-

la.UJugoslavijismoimalijedan

državni ili regionalni sistem

proizvodnje i konzumacije na-

uke na dominantnom jeziku,

danas nauka mora da izađe iz

nacionalnog i regionalnog kru-

ga da bi bila vidljiva. Mora da

bude internacionalna i stoga

kvalitetna i reprezentativna.

POBJEDA:

Rt Kabala je odli-

čan primjer za istraženost lo-

kaliteta. Da li na tom lokalite-

tu ima prostora za nova

istraživanja?

KOVAČEVIĆ:

Radi se o brodo-

lomu iz kasnog 16. vijeka koji je

rađen 1996. godine u jednoj se-

zoni preliminarnog i zaštitnog

istraživanja koje nije dovoljno

zadonošenjebilokakvihozbilj-

nih zaključaka. Pored veoma

vrijednih primjeraka keramike

iz Iznika (današnja Turska),

brodskog inventara i opreme

veliki broj pitanja je ostao bez

odgovora. Kada se ta olupina

stavi u kontekst istraženih bro-

dolomadužhrvatskogprimorja

iz istog perioda, dolazimo do

zaključka da se radi o važnom

lokalitetu od državnog značaja.

Velika je vjerovatnoća da je

brod plovio na frekventnoj tr-

govačkoj ruti između Otoman-

skog carstva i Mletačke repu-

blike. Rezultati sistematskih

istraživanja olupina iz 16. vi-

jeka - Sveti Pavao, Gnalić i Ši-

pan u Hrvatskoj - ukazuju na

mnoge sličnosti u inventaru,

tovaru i opremi sa brodom po-

tonulim kod rta Kabala. Sve to

daje internacionalnu važnost i

senzacionalnost lokalitetu, jer

postoje komparativni modeli.

Dakle, potrebno je ozbiljno si-

stematsko istraži-

vanje da bi-

s m o

razumjeliformiranjelokaliteta,

principkonstrukcijeistrukturu

broda, gdje je brod sagrađen i

po kojoj tradiciji brodogradnje.

Potrebno je odgovoriti na pita-

nja o tovaru koji je brod nosio

štobi upotpunilo znanja o trgo-

vačkoj ruti. Zanimljivo je da u

venecijanskom arhivu postoje

dokumenti o potonuću broda

kod Herceg Novog datovani u

kasni 16. vijek, što otvara mo-

gućnostarhivskogistraživanjai

potencijalni projekat čini kom-

pletnijim. Ukoliko pretpostavi-

mo da bi nalazi bili muzejski

reprezentativni, sa prezentaci-

jom rezultata istraživanja, 3D

rekonstrukcijom broda, olupi-

neiistraživačkihfaza,rtKabala

bi mogao da bude fantastičan

projekat od državnog značaja i

nova turistička atrakcija u po-

nudi Boke. Kvalitet istraživač-

kih projekata urađenih u Hr-

vatskoj i značaj lokaliteta

Kabala diktira nivo ozbiljnosti i

sistematičnosti koji mora da se

ispoštuje.

POBJEDA:

Kako procjenju-

jeteangažovanjearheoloških

timova iz ino-

stranstva

za istra-

živanja crnogorskog pod-

morja?

KOVAČEVIĆ:

Naučna sarad-

njaimeđunarodnapartnerstva

su jedan od najbitnijih načina

funkcionisanja istraživanja.

Najbolji projekat je onaj na ko-

me rade najbolji stručnjaci iz

različitih oblasti. Ipak, iako je

kolonijalističko doba za nama,

često dolazi do eksploatacije

nekog prostora ukoliko ne po-

stoje razvijeni lokalni kapaci-

teti. U tom slučaju, bez obzira

na nominalno vođenje projek-

ta od strane lokalnog arheolo-

ga, akademske kredite ubiraju

inostrani timovi koji taj proje-

kat predstavljaju na skupovi-

maikonferencijama.Utakvom

kontekstu je rijetka zaintere-

sovanost za razvoj lokalnihka-

paciteta i državna nauka je na

ogromnomgubitku, gubi se lo-

kalitet za istraživanje, moguć-

nost promovisanja svojih

stručnjaka i mogućnost obuke

budućih istraživača. Držim da

podvodnom arheologijom u

Crnoj Gori treba da se bave

stručnjaciizCrneGoreusarad-

nji sa kolegama iz inostranstva,

alidaprimatuvođenju,prezen-

taciji i publikaciji istraživanja

morajuda imaju lokalni istraži-

vači, jer time predstavljaju svo-

judržavu.Zatojerazvojkapaci-

teta, vođenje, prezentacija i

publikacija rezultata istraživa-

njaoddržavnogznačaja, jerna-

uka predstavlja i drža-

vu iz koje dolazi.

Vlatko

SIMUNOVIĆ

Podvodnom

arheologijomu

našoj zemlji treba da

se bave stručnjaci iz Crne

Gore u saradnji sa kolegama iz

inostranstva, ali primat u vođenju,

prezentaciji i publikaciji

istraživanjamoraju

da imaju lokalni

istraživači, jer time

predstavljaju

svoju državu

VAŽNAMISIJA:

DarkoKovačević tokom

jednogodpodvodniharheoloških istraživanja

DarkoKovačević