Table of Contents Table of Contents
Previous Page  11 / 76 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 11 / 76 Next Page
Page Background

11

Pobjeda

Četvrtak, 18. januar 2018.

CrnomGorom

GUSINJE

Legalizacijakva-

dratabespravnopodignutog

objektauGusinjućekoštati

odosamdo91 eurouzavisno-

sti odzone, i od togada li je iz-

građenna sopstvenomili dr-

žavnomzemljištu. Toznači

da ćevlasnikkućeod 100kva-

dratamorati daplati od800

eurado9.100eura.

To je predviđeno odlukom o

komunalnom opremanju gra-

đevinskog zemljišta i odlukom

o opremanju građevinskog ze-

mljišta za nelegalne objekte.

Saglasnost

Prema riječima sekretarke za

urbanizam Havaje Prelvukaj,

obadokumentaproslijeđenasu

na saglasnost Ministarstvu

održivog razvoja i turizma.

- Lokalna uprava donijela je

dvije odluke i na taj način smo

ispunili neke od obaveza koje

supropisaneZakonomoplani-

ranju i izgradnji objekata. Od-

govor Ministarstva očekujemo

u toku naredne sedmice. Prva

odluka odnosi se na građane

koji su izgradili objekte na dr-

žavnom zemljištu. Iznos na-

knadazaobjekteuprvoj zoni je

80 eura po kvadratnommetru i

obuhvata centar grada, odno-

sno 50 metara sa jedne i druge

strane glavne ulice. Za drugu

zonu je predviđena naknada u

visini od60eura, a riječ jeocje-

lokupnom području gradskog

dijela Gusinja. Trećoj zoni pri-

padapodručjeDosuđaiDolja,a

vlasnicičijisebespravniobjekti

nalazetamonaknadućeplaćati

20 eura po kvadratu. Sela, Kru-

ševo, Vusanje, Martinoviće,

Grnčar se nalaze u posljednjoj,

četvrtoj zoni gdje legalizacija

košta osam eura po kvadratu –

kazala je onaPobjedi.

Druga odluka, prema riječima

Prelvukaj, definiše naknadu o

komunalnomopremanju obje-

katakoji su izgrađeni naprivat-

nomzemljištu.

- Visina naknade po kvadrat-

nommetru kreće se od tri eura

koliko je u četvrtoj zoni, do 11

eura u prvoj. U drugoj i trećoj

zoni, naknada je sedam, odno-

sno četiri eura. Vlasnici koji se

odluče za plaćanje u ratama,

dužni su da dug isplate najka-

snije za dvije godine. Za plaća-

nje cjelokupnog iznosa odjed-

nom, ukupan iznos naknade će

se smanjiti 20 odsto – kazala je

Prelvukaj.

Ona objašnjava da vlasnici

objekata koji su izgrađeni na

državnom zemljištu plaćaju

obje naknade.

Javnarasprava

Odlukesu,kažePrelvukaj,prije

nego su proslijeđeneMinistar-

stvu prošle javnu raspravu, ali

nije biloprimjedbi.

-

Građani nijesupokazali intere-

sovanje da učestvuju u javnoj

raspravi, te stoganijesmodobi-

li ni jednu sugestiju, primjedbu

ili prijedlog – kazala je Prelvu-

kaj.

Opština Gusinje je jedna od tri

koje sudonijeleodlukuo ,,lega-

lizaciji objekta na državnom

zemljištu“. Osim nje to su još

učinilePetnjica i Rožaje. Opšti-

naBijeloPoljepripremilajena-

crt odluke o komunalnom

opremanju zemljišta koji je od

utorka na javnoj raspravi.

I.TERZIĆ

Jedna od najmlađih opština donijela odluke predviđene Zakonomo planiranju i izgradnji

Legalizacija kvadrata

u centruGusinja košta

od osamdo 91 euro

Visina naknade

zavisi od toga da li

je objekat izgrađen

na državnom ili

privatnom zemljištu.

Građani nijesu

pokazali interesovanje

da učestvuju u

javnoj raspravi, te

stoga nijesmo dobili

ni jednu sugestiju,

primjedbu ili prijedlog

na odluke – kaže

Havaja Prelvukaj

Evidencija

,,divljih“

objekata

ostala u

Plavu

Sekretarijatu za urbanizam

Gusinja nije podnijet niti

jedan zahtjev za legali-

zaciju. Na pitanje koliko

bespravno podignutih

objekata ima u opštini,

Havaje Prelvukaj nije

mogla da odgovori.

- Nemamo nikakve podat-

ke o broju nelegalnih obje-

kata jer smomlada opština,

a svi podaci o tome nalaze

se u lokalnoj upravi Plava.

Stoga ćemo uskoro formi-

rati komisiju koja će pre-

brojati bespravne objekte

– ocijenila je Prelvukaj.

Ona objašnjava da su zbog

obaveza koje imaju nakon

zemljotresa koji je pogodio

sjever početkommjeseca

u zastoju kada je u pitanju

ispunjavanje ostalih obave-

za predviđenih Zakonomo

planiranju i izgradnji.

- Nadam se da ćemo

uskoro početi da radimo

na ispunjavanju ostalih

obaveza.

Glavni arhitekta iz Podgorice

Jedna od obaveza lokalnih uprava jeste imenovanje glavnog

arhitekte.

- Nemamo kandidata koji ispunjava te uslove. Jedan od

uslova da neko bude izabran za glavnog arhitektu je da ima

deset godina radnog iskustva. Zbog toga nam je Ministarstvo

održivog razvoja i turizma omogućilo saradnju sa glavnim

gradskim arhitektom iz Podgorice – objasnila je Prelvukaj.

NEZNAJUKOLIKOIMA

,,DIVLJIH“OBJEKATA:

Gusinje

CETINJE

Ukoliko „Firma

46“urokuodnekolikodana

neotkloni kvarna javnoj ra-

svjeti naBulevarucrnogor-

skih junaka, lokalnauprava

protivnje ćepodnijeti krivič-

nuprijavu– saopšteno jePo-

bjedi izSekretarijata zaodr-

živi razvoj i urbanizam.

Solarna rasvjeta, donacija NR

Kine, ne radi od kraja decem-

bra, pa subulevar i nekoliko sa-

obraćajnica u mraku. Rasvjeta

je puštena u rad krajem 2015.

godine, a u februaru 2016. regi-

strovano je više kvarova. Izvo-

đač je bila „Firma 46“, a nad-

zorniorganElektrodistribucija

Cetinje.

Kvarovi

Sekretarka za održivi razvoj i

urbanizam u prijestonici, Nje-

gosava Vujanović, kaže da je

Komunalna policija u više na-

vrata evidentirala da rasvjeta

ne radi.

– Opština je dala nalog „Firmi

46“ da nedostatke uklone. Oni

su to, istina u nekoliko navrata

uradili,alinepotpunoinekvali-

tetno. Tokom 2016. godine ra-

svjetajebilanadležnostKomu-

nalnog preduzeća, i tokom tog

periodaurađen je stručni nalaz

svih instalacija i tada je konsta-

tovan niz nedostataka na solar-

noj javnoj rasvjeti. Utvrđeno je

da od 445 instaliranih svjetiljki

nije radilo 89, odnosno 20 pro-

cenata ukupno instaliranih –

kazala jeVujanović.

Ona dodaje da suuviše navrata

zahtijevali od izvođača radova,

„Firme 46“, da u kontinuitetu

prati rad javne rasvjete.

– Napisali smo im prošle godi-

ne u martu dopis u kojem ih

podsjećamona obaveze iz ugo-

vora. Taj dopis smo uputili na-

kon što je firma „Vuja komerc“

izvršilakontrolujavnerasvjete.

Oni sukonstatovali u izvještaju

sve nedostatke – objašnjava

Vujanović.

Direktor Elektrodistribucije

CetinjeNikolaMartinovićkaže

da je razlog što svjetiljke ne ra-

de, najvjerovatnije, nedostatak

mrežnog napajanja kao alter-

nativa sunčevoj svjetlosti, pa se

akumulatori ne mogu puniti

kadnema sunčeve svjetlosti.

– Uzroci što svjetiljke nemaju

mrežnonapajanjemogubitira-

zličiti, kao što su oštećenje ili

prekid podzemnog napojnog

kabla, oštećenja kablovskih

spojnica, slaba konekcija ka-

blova sa elektro komponenta-

ma, ispražnjeni akumulatori.

Uzroci štoneradenekesvjetilj-

ke mogu biti i kvarovi na dru-

gim sastavnim djelovima, kao

što su kontroleri, moduli, led

sijalice i slično – navodi Marti-

nović.

Kako naglašava, elektromon-

tažni radovi su kod znatnog di-

jela svjetiljki rađeni uzimskom

periodu 2015. godine, kada su

temperature bile oko nule i is-

pod nule, i rad sa kablovima u

takvim uslovima se ne prepo-

ručujezbogmogućegoštećenja

i teškoće u radu sa njima.

–Postojimogućnost da jedošlo

do nekih oštećenja napojnih

kablova, to su tzv. „skrivene

greške“ koje se tokomnadzora

teško uočavaju, a koje kasnije

mogu doći do punog izražaja –

objašnjavaMartinović.

Problemi

On dodaje da je na sve proble-

me, kao nadzorni organ, redov-

no ukazivao izvođaču radova,

obustavljao radove, a takođe

usmeno i pisano obavještavao

investitora.

– Prema dogovoru sa investito-

rom, izvođač radova trebalo je

poslije tehničkog prijema da

svjetiljke redovno održava na-

redne dvije godine, što nije u

potpunosti poštovano. Pojedi-

načni kvarovi, koji su se javljali

poslije tehničkogprijema, akoji

suneizbježnikodovakvihinsta-

lacija, nijesu blagovremeno ot-

klanjani. Bilo je dogovoreno da

lokalna samouprava još tokom

izvođenja radova formira ekipu

električara, koji bi se obučili za

redovno održavanje solarne ra-

svjete, kako se ne bi dešavalo da

sekvarovisporootklanjajuidje-

lovi ulica odnosno grada ostaju

umraku–kazao jeMartinović.

Direktor ,,Firme 46“ Duško

Žugić juče nije imao vremena

da za Pobjedu govori o tompro-

blemu, kratko je kazaoda ga „za

sva pitanja pozovemo sjutra“.

Solarna javna rasvjeta na Ceti-

nju puštena je u rad početkom

2016. godine. Ista rasvjeta insta-

lirana je i uKotoru. Planirano je

da se, instaliranjem solarnih

svjetiljki, godišnje uštedi 4.000

eura.

J.Đ.

CETINJE:

Solarna javna rasvjeta, donacija Kine, ne radi gotovomjesec

Bulevar od decembra u

mraku, opština izvođaču

prijeti krivičnomprijavom

Vujanović:

Opština je dala nalog „Firmi 46“ da nedostatke uklone.

Oni su to u nekoliko navrata uradili, ali nepotpuno i nekvalitetno.

Martinović:

Elektromontažni radovi su kod znatnog dijela

svjetiljki rađeni u zimskomperiodu, kada su temperature bile oko

nule, a rad sa kablovima u takvimuslovima se ne preporučuje

Premadogovoru sa investitorom, izvođač ra-

dova trebalo je poslije tehničkogprijemada

svjetiljke redovnoodržavanaredne dvije godi-

ne, štonije upotpunosti poštovano

RASVJETUJEDONIRALAKINA:

Bulevar sinoć

CETINJSKI LIST