Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Ekonomija

Ponedjeljak, 15. januar 2018.

TragomEU liste zemalja „poreskih rajeva“ i onih koje do kraja nijesu uskladile poreski sistemsa evropskim

Drecun:

CrnaGora nema

razloga za brigu zbog „sive liste“

PODGORICA

Evropska

unija jeudecembruobjavila

,,crnu listu“nakojoj je 17

zemalja ,,poreskihrajeva“ i

,,sivu“ sa47 zemalja čijepo-

reskozakonodavstvonijeu

potpunosti usklađeno sa

propisimaEU.Ministri EU

su tada ,,zaprijetili“ zemlja-

ma sa ,,sive liste“,međuko-

jima je i CrnaGora, da će ih

prebaciti na ,,crnu listu“

ukolikonebudu sarađivale

uusklađivanjupropisa sa

EU.

Iz Vlade i Ministarstva finan-

sija su na to kazali da će Crna

Gora, kojanijena ,,crnoj listi“,

do kraja 2019. ispuniti obave-

ze i potpisati multilateralni

ugovorzaprimjenumjerako-

je se, u cilju sprečavanja ero-

zije poreske osnovice i pre-

mještanja dobiti, odnose na

ugovore o izbjegavanju dvo-

strukog oporezivanja. Time

će, kako kažu, stvoriti uslove

za utvrđivanje realne dobiti

multinacionalnihkompanija.

Ekonomski analitičar Pre-

drag Drecun kaže da Crna

Gora nema nikakvog razloga

za brigu i nervozu jer na putu

ka EU ispunjava uslove i kri-

terijumezaotvaranjesvihpo-

glavlja.

Podsjetimo da su na ,,crnoj li-

sti“ države koje uopšte ne sa-

rađuju sa EU u vezi sa pore-

skom politikom - Američka

Samoa, Bahrein, Barbados,

Grenada, Guam, Koreja, Ma-

kao, Maršalska Ostrva, Mon-

golija, Namibija, Palau, Pana-

ma, Sveta Lucija, Samoa,

Trinidad i Tobago, Tunis i

Ujedinjeni Arapski Emirati.

Na ,,sivoj listi“ su pored Crne

Gore i Srbija, BiH,Makedoni-

ja, Albanija, Turska, Kajman-

ska Ostrva, Džersi, Kurasao,

HongKong, Tajvan, Sar,Nova

Kaledonia, Oman, Katar, Ka-

bo Verde, Fidži, Jordan, Sva-

zilend, Vijetnam, Jermenija,

Bocvana, Jamajka, Maldivi,

Moroko,Peru,Tajland,Ando-

ra, Aruba, Belize, Cook Islan-

ds, Lihtenštajn, Mauricius,

Sveti Vinsent i Grenadin, San

Marino, Sejšeli, Švajcarska,

Urugvaj, Bermudi, Cajman,

zavara. S jedne strane, depo-

ziti mogu rasti kao posljedica

raznih faktora koji nemaju

mnogoveze sanivoomličnog

standarda, a sa druge strane,

što je više vjerovatno, rast de-

pozita može biti posljedica

rasta kod samo malog broja

deponenanta, na koje otpada

najveći dio ukupnih depozi-

ta, papromjeneurastunjiho-

vih depozita imaju značajan

uticaj na ukupnumasudepo-

zita - izjavio jeKostić.

Na tajnačin, kakonavodi, rast

depozita je evidentan, a pri

tome nema nikakve veze sa

standardom građana iako

može takoda izgleda.

- Prije će biti da su značajni

deponenti uvećali svoje de-

pozite i da se rast o kome go-

vorimo može u najvećem di-

jelu time objasniti - tvrdi

Kostić.

Prosječnazaradabezporezai

doprinosaunovembruprošle

godine je, prema podacima

Monstata, iznosila 512 eura i

bilaje0,2odstovećauodnosu

na oktobar. Prosječna zarada

bez poreza i doprinosa u no-

vembru je, u poređenju sa

istimmjesecom2016. godine

porasla 1,8 odsto, a u odnosu

na prosječnu neto zaradu u

2016. godini 2,6 odsto. Pro-

sječnabrutozaradaunovem-

bru iznosila je768eura. Stati-

stičari sukazali da, akose ima

uvidudasupotrošačkecijene

u novembru u odnosu na ok-

tobar porasle 0,1 odsto, proi-

zilazi da su realne neto zara-

deu istomperioduojačale0,1

odsto.

Napitanjeda li je realnoda se

sa trenutnim zaradama u Cr-

noj Gori i brojem zaposlenih

ostvaruje ovoliki rast trgo-

vačkog prometa i depozita,

Kostić kaže da nije nerealno

,,iako nam ne izgleda logič-

no“.

-Upozoriobihnastavdalogi-

kamaločemumožedaposlu-

ži osim da opiše događaje.

Promjeneuponašanjupotro-

šača mogu biti motivisane

mnogimfaktorima,pasvoditi

objašnjenje pojave rasta po-

trošnje ili kupovine za pra-

znike na samo jedan uzrok –

rast dohodaka građana je

neodrživo - zaključio je Ko-

stić.

S.POPOVIĆ

procjenjuje što je razumlji-

vo. Naravno, kada se radi

o zapošljavanju, sistem tu

mora biti više nego e ikasan

jer se radi o nečemu što ima

izuzetne implikacije na druš-

tvo i njegovu cjelokupnu

strukturu i što umnogome

opredjeljuje njegov uspjeh -

kazao je Kostić.

UVladi kažu da će Crna Gora do kraja 2019. ispuniti obaveze i potpisati multilateralni

ugovor. Iz Ure su još prošle godine tražili dupliranje poreza na dobit po odbitku za

kompanije koje dolaze sa of-šor destinacija, a iz Ministarstva nansija odgovorili da to nije

u skladu sa dobrimporeskimpraksama, amožda ne bi bilo ni ustavno

Detalj iz

jednogod

marketa

PredragDrecun

Najveći

priliv novca

iz Hong

Konga

Iz Centralne banke Pobje-

di su kazali da se iz Crne

Gore za šest mjeseci proš-

le godine prema 14 of-šor

destinacija odlilo 15,5

miliona eura, a priliv je bio

skoro 99miliona eura.

Radi se o Kajmanskim

ostrvima, Bahamima,

Barbadosu, Britanskim

djevičanskimostrvima,

Dominikanskoj Republici,

Foklandskimostrvima,

Hong Kongu, Lihtenštaj-

nu, Maršalskimostrvima,

Maldivima, Monaku,

Panami, Sejšelima, San

Marinu, Djevičanskim

ostrvima.

Najveći odliv za pola proš-

le godine bio je ka Hong

Kongu - 7,6miliona eura,

ali je istovrememo 11 puta

veći priliv novca iz ove

zemlje u Crnu Goru - 78,5

miliona eura.

U kompletnoj 2016. priliv

je bio 138,9miliona, a

odliv iz Crne Gore prema

ovimdestinacijama 31

milion eura.

Island,Gernzi,Man,Vanuatu,

Aruba, Grenland, Nauru,

Niue.

Objektivno

Drecun kaže da ne vidi razlog

zašto bi Crna Gora tragično

shvatala to što je na ,,sivoj li-

sti“, jerVlada čini sve da dođe

do usklađivanja propisa u

potpunosti.

- Suštinski nebi trebalo, odno-

snonevidimrazlogdanas bri-

ne to što smo na ,,sivoj listi“

osim što može da ima malo

političke nervoze. Mislim da

se Crna Gora nalazi bukvalno

bez ikakvog razloga na „sivoj

listi“. Poreski sistem u Crnoj

Gori jeveomaatraktivan.Nor-

malno je da se u jednoj ogro-

mnoj zemlji, kakva će sjutra

biti EU, usklađujuporezi kako

ne bi došlo do prelivanja kapi-

talakaonimdestinacijamako-

je su poreski atraktivnije. Ali,

da biste tu bili jednaki moraju

se postići drugi parametri –

kažeDrecun koji vjeruje da će

za 50 godina, ako ne dođe do

nekih potresa, EU biti sjedi-

njene evropske države.

Trebabiti objektivan i reći, ka-

žeDrecun, da oni koji unajve-

ćoj mjeri vrše utaju poreza

preko of-šora uglavnomsu re-

zidenti EU.

- ,,Crna lista“ sadrži zemlje

koje su prepoznate kao tako-

zvani poreski rajevi. U ovom

slučajuEUneke svojeproble-

me, koje nije u stanju sama da

riješi, želi da rješava uz po-

moć administracije drugih

zemalja. Na taj način što poli-

tički klasifikuje zemlje koje

ne pripadaju njenoj jurisdik-

ciji i u ,,sivu zonu“ i onda se

stvara utisak da se u tim ze-

mljama sve radi kako bi se

oštetilaEUkroz poresku eva-

ziju ili utaju. Mislim da EU

može sve sama da riješi - mo-

že da donese set propisa ko-

jimbi sankcionisala takvopo-

našanje ukoliko smatra da je

ono protivno interesima EU i

njenih članica. Jer uglavnom

to rade njene rezidencije, od-

nosno poreski obveznici.

Ukoliko na ,,crnoj listi“ imate

Ujedinjene Arapske Emirate

postavlja sepitanjezaštoveli-

ki broj biznismena iz Evrope

ide baš u UAE ili posluje sa

kompanijama iz te zemlje –

objašnjavaDrecun.

OnpitazaštouEUpostojezo-

ne koje su takozvani poreski

rajeviuokvirupravne i faktič-

ke jurisdikcije.

-Usvajanjemovih lista radi se

o želji EU da uđe u političku

kontrolu svih onih jurisdikci-

ja koje ona trenutno zvanično

politički ne kontroliše - kaže

Drecun i dodaje da su tran-

sakcije iz Crne Gore prema

destinacijama sa ,,crne liste“

minorne u odnosu na iznose

evropskihkompanija.

Zakon

Za razlikuodDrecuna, uGra-

đanskom pokretu Ura sma-

traju, kako je Pobjeda već ra-

nije pisala, da treba izmijeniti

zakonsku regulativu u Crnoj

Goriipovećatisa9na18odsto

porez na dobit po odbitku za

kompanije koje dolaze sa of-

šor destinacija, odnosno ,,po-

reskih rajeva“. Oni su kazali

daželedaspriječeneoporezi-

vo iznošenje novca iz Crne

Gore. Iz Ure su, podsjetimo, u

septembru prošle godine Mi-

nistarstvu finansija dostavili

spisaknakojemje51zemljana

koje se odnosi njihov predlog

o povećanju poreske stope. Iz

Ure su tada ocijenili da su iz-

mjene neophodne kao ,,svoje-

vrsna mjera sprečavanja pra-

n j a novca preko o f- šor

kompanija, imajući u vidu ve-

liki nivo sumnjivih investicija

koje dolaze iz ove vrste fiskal-

nih jurisdikcija u crnogorski

sistem“.

Iz Ministarstva finansija tada

su, kako je Pobjeda takođe pi-

sala, na predlog Ure kazali da

je upitno da li bi selektivnost

bila u skladu sa dobrim pore-

skimpraksama, amožda ne bi

bila ni ustavna.

Oni su zamjerili da je iz Ure

izostalo valjano obrazloženje

predloga.

- U Uri vjerovatno se nijesu

zapitali da li se zakonommo-

že uspostaviti selektivnost u

primjeni poreske stope zavi-

sno od teritorije pa iako se ra-

dioof-šordestinacijama.Nije

nam poznato da postoji baš

takvapraksauuporednimpo-

reskim zakonodavstvima -

kažuuMinistarstvu.

Oni su tada pojasnili da se na

isplate nerezidentima pored

nacionalnog zakonodavstva

uvijekprimjenjuju i ugovori o

izbjegavanjudvostrukogopo-

rezivanja.

- Ugovorima o izbjegavanju

dvostrukog oporezivanja ove

isplate se obično oporezuju u

zemlji rezidentnosti primao-

ca prihoda, a u zemlji u kojoj

suostvareniprihodiobičnose

mogudjelimičnooporezovati

sa stopom do 5 ili 10 odsto.

Onda se postavlja pitanje za-

što uvoditi veće stope poreza

po odbitku na takve isplate,

kada se veći dio prihoda opo-

rezuje u zemlji primaoca pri-

hoda – naveli su tada izMini-

starstva.

M.P.M.

HongKong