Previous Page  10 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 10 / 48 Next Page
Page Background

10

Pobjeda

Nedjelja, 14. januar 2018.

CrnomGorom

KOLAŠIN

-Da jeneko rođen

ucentrugrada, uUliciMili-

vojaBulatovića, ada jeviše

vremenaproveou šumi, pri

njenoj eksploataciji, sadrve-

tom, upilani, drvoprerađi-

vačkompogonu–nema ga

saSavomIlinčićem izKola-

šina. Nimalo lakposao se

sjedinio saSavovimoriginal-

nimrješenjimaukreiranju i

preradi drveta. Posljednji

originalni proizvod izSavo-

vihproizvodnihpogona je

lamelirani drveni nosač, koji

nastajeuhalama „GSpro-

dukta“ i kojeg „ima samou

Bakoviću“...

PODGORICA

-Delegacija

EvropskeunijeuCrnoj Gori

uokvirukampanje ,,Budi

šampion“do srijede će sta-

novnicima sapodručjapet

nacionalnihparkova

Lovćen, Skadarsko jezero,

Biogradska gora, Durmitor i

Prokletijepodijeliti 7.000

komadabesplatnihplatne-

nihpromotivnihcegera, na

kojima senalazi sloganove

fazekampanje: ,,Nećukesu!

Imamceger“.

KakojesaopštenoizPRslužbe

EU info centra u Podgorici,

danas u 10 sati u ,,Voli Našem

diskontu“ na Zabjelu u okviru

kampanje biće organizovana

podjela besplatnih promotiv-

nih platnenih cegera i balo-

na svim zainteresovanim

posjetiocima. Planirana je

i zabava za najmlađe, uz

edukativne igrice, pjesme

i dodjele nagrada za uče-

snike igara.

Ekološka kampa-

nja se u saradnji

sa Ministarstvom

održivog razvoja i

turizma i Javnim

preduzećem Na-

cionalni parkovi

sprovodi od jula

2017.

Gene ra l n i c i l j

kampanje je podi-

zanje svijesti opo-

trebizaštiteprirodesvih

nacionalnih parkova

Crne Gore. U prvoj

fazi, aktivnosti kam-

panje su bile usmje-

rene na problem

pravilnog odlaganja

otpada, dok je cilj

druge podi-

zanje svijesti

šire javnosti

o št e tnom

uticaju pla-

stičnih kesa

na prirodu i

o načinima

smanj enj a

njihove pre-

tjerane upo-

trebe.

Sl.R

PODGORICA

-Narodni he-

roj ČedomirLjuboČupić i

njegov čuveni osmijeh slo-

bodi konačnoćeuNikšiću

dobiti spomenik, koji ćebiti

završendo 13. jula.

KakoprenosiportalRadio-Te-

levizijeCrneGore,naskulptu-

riČupiću,jošodprošlegodine,

radi naš poznati vajar Zlatko

Glamočaku ateljeuuParizu.

U aprilu ove godine skulptura

će biti finalizirana u bronzi, u

nekoj od poznatih livaonica iz

regiona.

Ktitor spomenika, odnosno fi-

nansijer čitavog poduhvata je

izrazio želju da, za sada, osta-

ne anoniman.

-ZaspomenikČupiću,kaodo-

nacijusvomgradu,opredijelio

sam se u čast 13. jula, Dana dr-

žavnosti CrneGore i stogodiš-

njice Berlinskog kongresa na

kome je crnogorskadržavnost

i nezavisnost potvrđena i me-

đunarodno priznata - kazao je

on.

Spomenik je, kako prenosi

ovaj portal, idejno zamišljen

kao,,Herojnakorzu“,nakome

je, u Njegoševoj ulici, Čupić

živio i odakle se priključio po-

kretu otpora protiv fašizma.

Korzo imaposebnu simboliku

za heroja. Tim je šetalištem, u

lancima, proveden posljednji

put, pred strijeljanje, i s osmi-

jehom se oprostio sa svojim

gradom.

Vajar Zlatko Glamočak se za

ovaj inspirativan i veoma za-

htjevanpoduhvat opredijelio i

izličnograzloga.OnjeuNikši-

ćuproveodio svogdjetinjstva.

Novinar i publicista Mihailo

Radojičić, gostujući u Jutar-

njem programu TVCG, kazao

je da u svijetu nema primjera

kao što jeLjuboČupić.

Sl.R.

Narodni heroj dobija skulpturu u Nikšiću

Spomenik Ljubu Čupiću

biće završen do 13. jula

Ekološka kampanja ,,Budi šampion“

Dijeliće se besplatni

platneni cegeri

Savo Ilinčić se više od tri decenije bavi drvopreradom

Čovjek koji „savija“ drvo

Savo Ilinčić smatra da drvo

zaslužuje neke posebne proi-

zvode i prihvata taj izazov da

iz njegovih fabričkih pogona

izađe što drugi ne mogu. Vje-

rovatno bi bolje ekonomski

prošao da se, kaže, odlučio na

neko klasično rezanje drveta,

ali smatra da se sa drvetom

može više.

-Osvojili smonovutehnologi-

ju kojom „savijamo“ drvo, ta-

koštoga lijepimo i na taj način

stvaramo mogućnosti da sa

drvetom lučno savladamo ve-

like raspone. Tako dolazimo i

do jednog od najboljih kon-

struktivnih nosača u građevi-

narstvu. Drveni la-

melirani nosač,

kojeg mi proizvo-

dimo,možeda sa-

vlađuje veće ras-

pone od čeličnih i

betonskih nosača

–kaže on.

Ilinčić podsjeća da

se i u bivšoj Jugosla-

viji sveganekolikopre-

duzeća bavilo proizvod-

njom drvenih lameliranih

nosača, a u „GS produktu“ su

tehnološki unaprijedili proi-

zvodni proces.

-Naši lamelirani drveni nosa-

či se sastoje od višeslojnog li-

jepljenog drveta, koje se pre-

suje u namjenskoj presi koju

smozaovuproizvodnjuosmi-

Od Bakovića

do Porta

Montenegra

Ne mogu se pohvaliti serij-

skomproizvodnjom, ali

sve ono što se proizvede u

mojimproizvodnimpogoni-

ma u Bakoviću završi i ugra-

di se na prestižnim adresa-

ma, priča Savo Ilinčić.

- Fotogra ija Porta Monte-

negra, koja je najprisutnija

na reklamnimbilbordima,

u pozadini ima drvene kon-

strukcije koje smomi radili.

Plažni bar na Ričardovoj

glavi smo uradili i montirali.

Malo je ekskluzivnih hotela

na Primorju gdje nema

naših drvenih elemenata.

Uradili smo krov na

jednoj privatnoj kući

u Beranama, koji je i

funkcijom i izgledom

zaista rijedak - obja-

snio je Ilinčić.

slili. Ono što iz-

dvaja našu proi-

zvodnju od ostalih

koji se bave drve-

nimlameliranimno-

sačima jestedamože-

mo da radimo dužine

do 25 metara. To je mak-

simalna dužina koja se mo-

že transportovati.

Posljednja decenija je bila po-

svećenaunapređenjuiosvaja-

nju „drugačijih“proizvodaod

drveta, ali su zadržani i stari

pokojima jeprepoznatljivSa-

vo Ilinčić. Drveni prozori,

vrata, višeslojni parket, iz-

gradnja „brvnara“ i panelnih

montažnihkuća,aposebnosu

bile tražene „brvnare“ sa ter-

mo-izolacijom. Ilinčićvjeruje

da crnogorsko drvo zaslužuje

kvalitetnije i, kako kaže, oda-

nije oblike finalizacije.

- Da sam sam rezao i proda-

vao dasku za šalovanje, vje-

rovatno bih imao manje

poslovnih problema. Mislim

da Crna Gora kao država

šume mora sebi narediti

iskorake u finalizaciji jer ni u

jednoj djelatnosti ne prista-

jemo na inferiornost, pa ne

treba ni u drvopreradi. To bi

ličilo kada bi u turizmu duž

cijele obale imali bungalove i

naplaćivali prenoćište 5 ili 10

eura. Ali mi smo izgradili

hotele sa pratećim ponuda-

magdjejeprenoćištedesetili

petnaest puta skuplje. Znači,

finaliziramo resurs koji se

zove more, a ne radimo to sa

resursom šuma i drveta.

Zbog toga imam pravo da

očekujem podršku u svojim

projektima finalizacije drve-

ta - zaključio je Ilinčić.

Dr.DRAŠKOVIĆ

Savo Ilinčić

Lamelirani drveni nosačdok seproizvodi... i kada jezavršen

Plažni bar naRičardovoj

glavi i Savo Ilinčićnanjemu...

LjuboČupić