Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Utorak, 9. januar 2018.

Kultura

PODGORICA

- Izložba rado-

va smederevskog vajara Zora-

na Kuzmanovića, pod nazi-

vom „Autoportreti“, može se

pogledati do marta u Dvorcu

Petrovića. Umjetnik je u raz-

govoru za Pobjedu kazao da

njegova skulptura ima spo-

sobnost da uspostavi laku ko-

munikaciju sa publikom.

- Nemam klasičan pristup u

odnosu na skulpturu. Imam

koncepcijsku konotaciju. Mo-

ja skulptura ima različitevrste

asocijativnosti - kaže Kuzma-

nović.

Umjetnik se u razgovoru za

naš list osvrnuo na aktuelnu

postavku,materijalekojekori-

sti u radu...

POBJEDA:

UPodgorici se

predstavljate sa radovima

koji sunastali proteklihpet,

šest godina...

KUZMANOVIĆ:

Riječ je ra-

dovimakoji sutematski i kon-

cepcijski vezani. U Podgorici

sam se predstavio sa radovi-

ma koji su nastali proteklih

pet, šest godina. Riječ je rado-

vima koji su tematski i kon-

cepcijski vezani. Radi se o

materijalima koji su uglav-

nomizvedeni ualuminijumu.

Tema izložbe je autoportret,

jer seradi oglavamakojesusa

moje strane percipirane na

svojstvennačinkrozmojupo-

etiku. Način rada vezan je

tehnološki proces.Mnogo ra-

dim sa materijalima i stalno

sam u procesu, tako da te

dnevne slike vrlo utiču i na

koncepciju rada. Neka rješe-

nja do kojih dolazim su upra-

vo segmenti procesa.

POBJEDA:

Kakva je simbo-

likanaslova izložbe ,,Auto-

portreti“?

KUZMANOVIĆ:

Uvijek je

umjetnički rad refleksija ne-

čeg ličnog. Autoportret je još

direktnija tema. Autoportret

nije tema, naglasak je više na

problematicikojasetičelikov-

nosti, materijala, egzistencije

usamomprostoru, uvazduhu,

tanekakorelacijaizmeđuoko-

line i same skulpture.

POBJEDA:

Posljednjihgodi-

na raditeuglavnomualumi-

nijumu. Zašto?

KUZMANOVIĆ:

Taj materi-

jal je, za razliku od klasičnijih

materijala poput čelika, bron-

ze, novije generacije. Kao ta-

kavjemoždamaterijalbuduć-

nosti, sve više ga ima u

primjeni, nalazim da je zgod-

no istraživati ga. Upoznao

samnjegovespecifičnosti, he-

mijske i fizičke, i one mi pru-

žaju i otvarajumogućnosti za

eksploatacijukrozumjetnički

proces, što mi je veoma zani-

mljivo.

POBJEDA:

Kolikouumjet-

nosti imaprostora za ekspe-

rimentisanje?

KUZMANOVIĆ:

Mislim da

ima i danijesverečeno.Uvijek

ima prostora da se istražuje.

Ovdje se radi o novimmateri-

jalima. Svaki čovjek je ličnost

za sebe i te lične poetike su

uvijek različite, ako za izvor

imaju taj lični pečat.

POBJEDA:

Da li jevajarstvo

danas „zapostavljeno“?Da li

sunovimediji, poput grafič-

kogdizajna i vizuelnihum-

jetnosti preuzeli primat?

KUZMANOVIĆ:

Mislimda se

u skladu sa vremenomjavljaju

novemogućnosti, takodanovi

mediji opravdano imaju svoje

mjesto u društvu. Što se tiče

skulpture koja je vezana za

materijal, mislim da ta vrsta

umjetnosti ima svoje mjesto.

Za bilo koju vrstu umjetnosti

neophodnojedauvijekbudeu

procesu istraživanja i neke vr-

steusavršavanjaiprilagođava-

nja datomtrenutku, da bude u

kontekstu sa vremenom i da

bude originalna.

AdrijanaĐOROJEVIĆ

LOSANĐELES

- FilmMarti-

naMekdone „Tri bilborda

ispredEbeingauMisuriju“

dobio jenagrade zanajbolji

film, scenario, glavnuglumi-

cu i sporednogglumca (Sem

Rokvel) na 75. dodjeli Zlatnih

globusakoja jeodržanauho-

telu„BeverliHils“.

Nagrađena glavna glumica,

Franses Mekdormand, bila je

obučena u crno kao i sve ostale

zvanice, u znak saosjećanja sa

žrtvama seksualnih predatora.

Ovu inicijativu pokrenula je

organizacija „Vrijeme je“

(Time’sUp) koja se bori protiv

zastrašivanja i seksualnog zlo-

stavljanja i maltretranja u rad-

nomokruženju, ne samouHo-

livudu već svuda u svijetu.

Osim crnohumorne drame

„Tri bilborda ispred Ebeinga u

Misuriju“,jedinivišestrukipo-

bjednici ove godine su filmovi

„Oblikvode“GiljermadelTora

i„LediBird“GreteGervigsapo

dva priznanja.

Najbolji glumac u kategoriji

drame je Gari Oldman, za ulo-

gu Vinstona Čerčila u „Naj-

mračnijemsatu“. On je ugovo-

rupodsjetionajednuČerčilovu

izjavu.

- Bilo je divno kada su riječi i

akcije zaista mijenjale svijet, a

te promjene su nam danas i te

kako potrebne. Hvala ti, Vin-

stone – rekao je Oldman, za-

hvalivši potom supruzi koja je

išlaukrevet saVinstonomČer-

čilom, a budila se poredGarija.

- To je, pretpostavljam, bolje

nego da je bilo obrnuto – poru-

čio je on.

Priča o tinejdžerki iz Sakra-

menta koja želi da studira u

Njujorku, „Lejdi Bird“ Grete

Gervig, dobila je Zlatni globus

zakomediju/mjuzikl i za glav-

n u g l um i c u ( S i r a Ro -

nan). Džejms Franko (Disa-

sterArtist)jenajboljiglumacu

ovoj kategoriji. Najbolja spo-

redna glumica je Alison Dže-

ni za biografiju „Ja Tonja“ o

klizačici TonjiHarding.

Giljermo del Toro osvojio je

nagradu za režiju, dok je nje-

gov film „Oblik vode“ (The

Shape of Water) pobijedio i u

kategoriji za originalnu muzi-

ku.

Najbolji animirani film je „Ko-

ko“ a najbolji strani njemač-

ki „Niotkuda“ (Aus dem

Nichts) FatihaAkina.

UTVkategorijamadominirale

su mini-serija „Nevine la-

ži“ (Big Little Lies) i dra-

ma „Sluškinjina priča“ (The

Handmaid’s Tale). Elizabet

Mos je izabrana za najbolju

glumicu u „Sluškinjinoj priči“

dok su Nikol Kidman, Lora

Dern i Aleksandar Skarsgard

pobijedili u kategorijama za

„Nevine laži“.

GlumicepoputMerilStrip,Mi-

šel Vilijams i Eme Votson do-

datno su pokazale podršku žr-

tvama zlostavljanja, tako što su

na dodjeluZlatnih globusa do-

vele razne aktivistkinje.

R.K.

Dominacija drameMartinaMekdone i žene

u crnomna dodjeli Zlatnih globusa

Četiri Zlatna

globusa za

„Tri bilborda“

Novi dan

se budi!

Jedanod trenutaka zapam-

ćenje donijela je ovogodiš-

nja dobitnica priznanja ,,Se-

sil B. DeMil” za životno djelo

Opra Vinfri koja je postala i

prva afro-Amerikanka u

istoriji,,Zlatnihglobusa”koja

jeosvojilaovopriznanje.

Nakonšto jepodijelilasjeća-

njanateškodjetinjstvo,pod-

sjetilajeinatragedijukojase

odvijala1944.godinekadaje

šest bjelaca silovalo afro-

AmerikankuResi Tejlor.

– Novi dan se budi. A kada

konačno dođe do tog dana,

biće to zbog mnogih veli-

čanstvenihžena, odkojihsu

mnoge u ovoj prostoriji ve-

čeras,inekihdostafantastič-

nihmuškaracakojisečvrsto

boredapostanuliderikojiće

nas odvesti u vrijeme u ko-

jem niko nikada više neće

reći #MeToo – upečatljiva je,

kao i uvijek, bila Opra Vinfri,

osvrćući se na čuvenu kam-

panju #MeToo kada su žene

širomsvijetakonačnoskupi-

le hrabrost i progovorile o

seksualnom zlostavljanju

koje su trpile, bilo na poslu,

porodici ili na nekom dru-

gommjestu.

OpraVinfri

EKIPAPOBJEDNIČKOGFILMA:

MartinMekdona,SemRokvel,FransesMekdormand,GrejamBrodbrentiPiterČernin

Susreti:

Zoran Kuzmanović, vajar

Umjetnički rad je uvijek refleksija nečeg ličnog

To je taj čovjek

ZoranKuzmanovićrođenje1967.godineuSmederevu.Diplomi-

rao je na Fakultetu likovnih umetnosti uBeogradu 1993. u klasi

prof. Nikole Jankovića. Završio jemagistarske studije 2002. na

istom fakultetu kodmentora prof. Vladimira Komada. Doktori-

rao je naUmetničkimstudijamaUniverziteta umetnosti uBeo-

gradu2014.godinekodmentoraprof.VeljkaLalića.Rukovodilac

je „Umetničke radionice Kuzman“ u Smederevu. Izlagao je na

velikombrojukolektivnih izložbi uzemlji i inostranstvu.

Od sjutra u Pobjedi serijal tekstova o nestanku

9.415 eksponata iz crnogorskihmuzeja

Kad nestručnost

pojede prošlost

PODGORICA

–Pobjeda

od sjutraobjavljuje seri-

jal tekstovaonestanku

9.415predmeta iz crno-

gorskihmuzeja i ustano-

vakulture, što jekonsta-

tovano tokomrealizacije

projekta „Revalorizacija

kulturnihdobaraCrne

Gore“.

Čitaoci će saznati u kojim

je sve javnim ustanovama

zabilježen manjak ekspo-

nata, šta sve nedostaje, ka-

ko su se pravdali aktuelni

upravnici i kustosi tih in-

stitucija i na kojenačine su

pokušali da isprave ili os-

pore nalaze Uprave za za-

štitukulturnihdobara.

Takođe, u fokusu priče bi-

će i skandalozni detalji o

neadekvatnom i nestruč-

nom čuvanju eksponata,

ali i gotovo nevjerovatne

činjenice o odnosu nekih

muzejskih institucija pre-

ma kulturnoj baštini.

Podsjetimo, crnogorsku

kulturnu scenu u minuloj

godini potreslo je otkriva-

nje katastrofalnog stanja u

okviru zaštite pokretne

kulturnebaštine. Osnovno

javno tužilaštvo sa Cetinja

formiralo je predmet po

krivičnoj prijavi muzej-

skogtehničaraAleksandra

Berkuljana, ukojoj se tvrdi

da je iz Narodnog muzeja

Crne Gore nestalo više od

2.900predmeta.

Krivična prijava proizašla

je iz zvanične dokumenta-

cije Uprave za zaštitu kul-

turnih dobara i organa za-

duženihza zaštitubaštine,

koji su tokom projekta

„Revalorizacija kulturnih

dobara“ 2013. evidentirali

manjak od 9.415 predmeta

u crnogorskimmuzejima i

institucijama kulture.

J.N.

Detalj izetnografskezbirkeZavičajnogmuzejauBijelomPolju

Muzej Budva