Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 64 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 64 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Društvo

Četvrtak, 4. januar 2018.

PODGORICA

-Da li će se

„kubanskavakcina“protiv

rakaplućanaći uprometuu

Crnoj Gori, još nije izvje-

sno, jerAgenciji za ljekove i

medicinska sredstva (Ca-

lims) do sadanijednoprav-

no licenijepodnijeloza-

htjevzadobijanjedozvole.

Bosanska agencija ovog mje-

seca dozvolila je primjenu

ove vakcine, a u liječenju kar-

cinomaplućana srbijanskom

tržištu ona se koristi već više

od godinu.

„Kubanska vakcina“ ili ,,ci-

mavaks“ navodno sprečava

širenje metastaza i određenu

vrstu karcinoma pluća pre-

tvara uhroničnubolest.

Iz Calimsa objašnjavaju da

prema Zakonu o ljekovima

pacijentima u Crnoj Gori ne-

ki lijek može biti dostupan

ukoliko je na osnovu podne-

senog zahtjeva, a nakon pro-

cjenekvaliteta,bezbjednostii

efikasnosti dobio dozvolu za

stavljanje u promet (registra-

ciju), interventni uvoz, odno-

sno sprovođenje kliničkog is-

pitivanja.

-Kako seAgenciji za ljekove i

medicinska sredstva još nije

obratilonijednopravno liceu

smislu podnošenja zahtjeva

za neku od navedenih mo-

gućnosti, Calims nije imala

uvidudokumentacijuoovom

lijeku na osnovu koje bi mo-

gla da postupa. Dodatno, bu-

dući da još ne postoji čak ni

interesovanje o uslovima za

dobijanjeodobrenja, nijesmo

umogućnostidapružimobli-

že informacijeo tomekada se

idaliseuopštemožeočekiva-

ti da se ove vakcine nađu u

prometuuCrnojGori - kazali

suPobjedi iz ove zdravstvene

ustanove.

Kada i ukoliko do toga dođe

Agencija će, ističu, preduzeti

Zakonom o ljekovima propi-

sane korake.

Kako je ranije objašnjavao

kubanski imunolog Pedro

Kamilo Rodriges, koji je ru-

kovodio timomkoji je stvorio

čuvenu terapijsku vakcinu

cimavaks EGF, postoje jasni

kriterijumi po kojima se

određuju pacijenti na koje ta

vakcina djeluje.

- Cimavaks EGF je namije-

njen pacijentima koji imaju

nemikrocelularni rak pluća u

poodmakloj, trećojBili četvr-

toj fazi – izjavljivao je ranije

Rodriges.

Cilj ove vakcine, prema nje-

govim riječima, nije da izlije-

či bolesnika koji ima rak plu-

ća u poodmaklomstadijumu,

već da on sa bolešću nastavi

da živi.

Sl.R.

PODGORICA

- Promjene

klimemogu imati veoma lo-

šeposljedicepoživot naZe-

mlji, a i uCrnoj Gori su sve

očiglednije i efekteveć svi

vidimo - ističe zaPobjedu

programmenadžerkau

UNDPSnežanaDragojević.

Posljedice

Posljediceće, kako je rekla, pr-

vo osjetiti privreda – konkret-

no turizam, ali i poljoprivreda.

-Klimatskepromjenezapravo

utiču na veliki broj sektora i

zbog toga je, osim na smanje-

nju emisija gasova s efektom

staklene bašte, u Crnoj Gori

izuzetno značajno raditi i na

adaptaciji na nastale promje-

ne - poručujeDragojević.

Globalno, efekti klimatskih

promjena odavno su vidljivi -

Zemlja se zagrijava, prosječna

temperatura raste, glečeri se

tope, nivomora se povećava...

-Kodnas te efekete vidimo ta-

ko što ljeti imamo mnogo više

tropskihdanainoćiukontinu-

itetu, biljke cvjetaju kada nije

vrijeme za to, javljaju se uče-

staliji ekstremni vremenski

događaji (suše, poplave, sni-

jeg…), ima sve manje snijega

tokom zimske sezone... Sve to

predstavlja rizik za život na

Zemlji kakav poznajemo.

Usljed ekstremnih meteoro-

loških uslova mnogi djelovi

planete već su ugroženi, sta-

novništvo mora da se iseljava,

mnogimbiljnimi životinjskim

vrstama prijeti istrebljenje.

Narušena jeprirodnaravnote-

ža koja je nekad postojala -

objašnjavaDragojević.

Prema podacima Zavoda za

hidrometeorologiju i seizmo-

logiju, kako ističe, to je trend

koji će se nastaviti i dalje.

- Temperature se povećavaju,

posebno u sjevernom dijelu

Crne Gore (u prosjeku oko 1,4

stepeni Celzijusovih), javljaju

sesvevećesuše i sušniperiodi,

smanjujesekoličinapadavina,

uz pojavu ekstremnih vre-

menskih prilika - jake kiše

gdje se za vrlo kratko vrijeme

izluči

velikakoličinavode.Ka

-

ko zemlja nije u stanju da pri-

mi tolike količine vode, javlja-

ju se poplave, erozije, odroni...

Jedini lednik koji postoji u

Crnoj Gori (Debeli namet na

Durmitoru) se značajno sma-

njuje. Snijega imamo sve ma-

nje, a temperature zimi često

rastu i do nivoa da ni vještački

snijeg ne može da nadomjesti

njegovnedostatak - ističenaša

sagovornica.

Upravozbog togaZavodzahi-

drometeorologiju i seizmolo-

giju, usaradnji sDirektoratom

za klimatske promjene i

UNDP-om, radi na izradi kli-

matskih modela, koji će nam

pokazati projekcije kako će se

klima uCrnoj Gori mijenjati u

narednimdecenijama.

Nauka

-Naučnici koji sebaveklimom

već više decenija prate razne

parametre koji utiču na klimu

nanašoj planeti (temperatura,

padavine, vjetar, vlažnost i još

mnogo drugih), kako bismo

imalislikuotomeštasedešava

oko nas i zbog čega. Klima se

odnosinaopštepreovlađujuće

vremenske uslove za određe-

no područje, sa prosječnim

vrijednostima uzetim tokom

niza godina. Nasuprot klimi,

vrijeme/vremenski uslovi ve-

zani suzaodređenopodručje i

za znatno kraći vremenski pe-

riod - kažeDragojević.

Kako objašnjava, život na Ze-

mlji u velikomdijelu zavisi od

klime koju regulišu brojni pri-

rodni zakoni i fizički procesi i

čine je naseljivomza ljude, ži-

votinjski i biljni svijet.

- Bez obzira na to što se klima

na Zemlji prirodno mijenjala

tokom veoma dugih vremen-

skih perioda, ljudi su svojim

aktivnostimaznačajnoubrzali

prirodne procese (intenzivno

korišćenje prirodnih resursa,

korišćenje zagađujućih ener-

genata, deforestacija/krčenje

šuma) - ističeDragojević.

Pitanje klime je važno i za ula-

zak Crne Gore u Evropsku

uniju, koja je jedan od veoma

važnih aktera u postizanju

globalnih dogovora o borbi

protiv klimatskih promjena,

kao i jedan od važnijih nosila-

ca i podržavalaca Pariskog

sporazuma.

- Sjetite se samo reakcija fran-

cuskihinjemačkihzvaničnika

nakonnajaveameričkogpred-

sjednika da će se Amerika po-

vući iz Pariskog sporazuma.

EUjepostavila-40odstosma-

njenja emisija gasova s efek-

tom staklene bašte do 2030, u

odnosu na 1990. godinu. To

nije cilj kojim će se doći do

temperature ispod dva stepe-

na Celzijusovih, čemu stremi

Pariski sporazum, tako da će i

EUmorati postaviti još ambi-

cioznije ciljeve u narednom

periodu-kazala jeDragojević.

Ciljevi

EmisijeCO2 izugljapredstav-

ljale su, ističe ona, 18 odsto

emisijaEUu 2015, a smanjene

su u 2016. godini nakon prela-

skaVelikeBritanije na gas.

- Da bi zadovoljili ciljeve u

skladu sa Pariskim sporazu-

momdo 2030. godine, emisije

CO2 na nivou EUmoraju biti

smanjenedoblizunula.Dosa-

da su samo Austrija, Danska,

Francuska,Finska,Italija,Por-

tugalija, Švedska, Holandija i

Velika Britanija, koje su odgo-

vorne za 26 odsto potrošnje

uglja na nivou EU, napravile

planove faznog napuštanja

korišćenja uglja, dok dva

najveća korisnika uglja - Nje-

mačka i Poljska, na koje otpa-

da skoro polovina potrošnje

ugljananivouEU, tek trebada

riješe ovo pitanje - kazala je

Dragojević dodajući da je cilj

Crne Gore smanjenje od 30

odsto.

N.KOVAČEVIĆ

PODGORICA

-Direktorica

Sigurne ženskekuće (SŽK)

LjiljanaRaičevićkazala jeda

jenovogodišnjanoć zanjih

bilaveomaduga i teška, teda

su jeobilježiladvapotresna

slučaja.

UJutarnjemprogramuTVCG

kazala je da i narednih dana

očekujuusijane telefone.

- Porodice suna okupu, ima tu

alkohola, ljubomore – rekla je

Raičević.

Ispričala je da je u novogodiš-

njoj noći pomoć u skloništu

zatražilagospođakoja jebilau

veoma lošem stanju. Iz kuće

su je izbacili sin imuž.

- Sa njihovom dijagnozom da

je luda, danijezdrava, azapra-

vo je velika žrtva porodice.

Ustanovljena je samo jedna

dijagnoza – nasilje - kazala je

Raičević.

Ispričala je da je žena bila u

majici kratkih rukava i daniko

nije zvaoda pita za nju.

Kaže da je, ipak, najteža priča

bila žene sa dvoje djece koja je

krenula na put.

- Imala je saglasnost muža da

povede djecu kod njenih rodi-

telja, ona je izdrugedržave, da

bi je on u zadnji čas spriječio

jer se predomislio. Nije mislio

na djecu, nego je htio njoj da

naudi. Taj plač djece koja su

očekivalaputovanjekoddjeda

i babe, pretvorio se u haos –

ispričala jeRaičević.

R.D.

PODGORICA

-Međuna-

rodni institut za teorijsku

fiziku - Perimeter Institute

izOntarija -Kanada, raspi-

sao jekonkurs zadodjelu

master stipendijau trajanju

od 10mjeseci. Rokzapre-

dajuaplikacija je 1. februar

2018. godine.

Kako je saopšteno iz Mini-

starstva nauke, Perimeter

Scholars International je jed-

nogodišnji program (nivo

master) teorijske fizike,

osmišljen da upozna visoko-

kvalifikovane i izuzetno mo-

tivisane diplomce s najnovi-

jim dostignućima u ovoj

oblastiuokruženjukojeomo-

gućava intenzivnu i interak-

tivnuobuku.

-PerimeterScholarsInterna-

tional otvoren je za aplikacije

uspješnih, entuzijastičnih i

interaktivnih studenata koji

su stekli diplomu osnovnih

(dodiplomskih) studija iz

oblasti fizike i/ili matemati-

ke, s najmanje tri dodiplom-

ska ili diplomska predmeta u

oblasti fizike osim osnova fi-

zike (uvodau fiziku) –navodi

se u saopštenju.

Selekcija studenata radiće se

na osnovu njihovog potenci-

jala kao istraživača u oblasti

teorijske fizike i u odnosu na

njihovaakademskadostignu-

ća.

Ističe se da će studenti koji

uđu u razmatranje da budu

primljeni uprogrambiti kon-

taktirani radi kratkog usme-

nog intervjua.

PSI program počinje sredi-

nomavgusta i trajedesetmje-

seci do juna naredne kalen-

darske godine. Studenti koji

uspješno završe PSI dobiće

diplomu za stepen master u

fizici sa Univerziteta Water-

loo, kao i međunarodni serti-

fikat Perimeter Scholars sa

Instituta za teorijsku fiziku

Perimeter.

R.D.

Klimatske promjene više nego očigledne i u Crnoj Gori

Temperature

sve veće

Jedini lednik koji postoji u Crnoj Gori

(Debeli namet na Durmitoru) se značajno

smanjuje. Snijega imamo svemanje,

a temperature zimi često rastu i do

nivoa da ni vještački snijeg nemože da

nadomjesti njegov nedostatak – kaže

menadžerka u UNDP Snežana Dragojević

LednikDebeli namet

Obrazovanje

djece

Iz UNDP su počeli progra-

me sa Zavodom za školstvo

na temu klimatskih promje-

na i prepoznali, kako ističe

Dragojević, da je važno da

edukujemo djecu o klimi i

zaštiti životne sredine.

- Crna Gora, kao potpisnica

Okvirne konvencije UN-a o

klimatskimpromjenama,

redovno izvještava Sekre-

tarijatu Konvencije o stanju

svojih emisija gasova s

efektom staklene bašte,

mjerama mitigacije, klima-

tološkimmodelima, projek-

cijama... Međutim, shvatili

smo da smo vrlomalo radili

na podizanju nivoa svijesti

javnosti i edukacije djece,

kada su u pitanju klimatske

promjene. Zbog toga smo,

na prijedlog Direktorata

za klimatske promjene,

razvili četiri programa za

obuku nastavnika na temu

klimatskih promjena, koji

su akreditovani od Zavo-

da za školstvo. Programi

će obuhvatiti srednje i

osnovne škole, a podijeljeni

su na četiri jednodnevna

seminara. Implementacija

je počela u oktobru 2017.

i do sada smo obuhvatili

više od 20 srednjih škola i

100 nastavnika - kazala je

Dragojević.

Pariski sporazumnajznačajniji

Sagovornica Pobjede smatra da je Pariski klimatski dogovor

jedan od najznačajnijih ikada dogovorenih.

- On dalje produbljuje postulate Okvirne konvencije Ujedinje-

nih nacija o klimatskimpromjenama (UNFCCC) i okuplja sve

nacije u borbi protiv klimatskih promjena. Do sada ga je rati-

ikovalo 170 zemalja (od 197 zemalja potpisnica Konvencije),

čime su se zemlje obavezale da smanje svoje emisije gasova

s efektom staklene bašte, kako bi se temperatura na Zemlji

zadržala ispod dva stepena Celzijusova. Crna Gora je potpisa-

la Pariski sporazum 22. aprila 2016. godine, a rati ikovala ga u

oktobru prošle. Obavezala se da smanji svoje emisije gasova

s efektom staklene bašte za 30 odsto u odnosu na baznu

1990. godinu - ističe Dragojević.

Otvoren konkurs zamaster stipendije

cimavaks“

LjiljanaRaičević

Aktivistkinje SŽK imale posla

Usijani telefoni zbog

nasilja uporodici

Ministarstvonauke