Table of Contents Table of Contents
Previous Page  4 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 52 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

Srijeda, 27. decembar 2017.

Ekonomija

PODGORICA

Premanajavljenimčarteri-

ma, TUI ćeuCrnuGorudovesti 20.000go-

stiju izEvrope, ne računajući Poljsku i Rusiju

- kazao jePobjedi predstavnik turoperatora

TUIHolandijaVaskoKocirov. On je zaslužan

što seovaj turoperator vratioCrnoj Gori pr-

vi put nakonraspadaJugoslavije.

TUIHolandija, koji od prije dvije godine leti za

Crnu Goru, jedan je od većih turoperatora na

svijetu,izabraojeagencijuGuliverMontenegro

zasvogpredstavnikauCG,aposrednikuprego-

vorima jebioupravoKocirov, koji sanjimasara-

đuje već 10 godina. On je pregovorima sa crno-

gorskom ambasadom u Makedoniji doveo

TUI uCrnuGoru.

- Što se korporacije TUI tiče, oni su pre-

veliki igrači i Crna Gora ima premalo

hotelskihkapacitetaza takovelikeor-

ganizacije - istakao jeKocirov.

Broj gostiju koji koriste uslugu ovog

turoperatora, kako je kazao, zavisi od

promocije, konkurencije i od samih

gostiju. Za narednu godinu je, kako je

kazao, registrovan dolazak 15.000

do 20.000 gostiju, samo od

TUI iz Zapadne Evrope, ne

računajuci Poljsku i Rusi-

ju.

Kocirov je upoređujući

TUI poslovanje u Crnoj

Gori i Makedoniji ka-

zaodajesituacijarazli-

čita.

- Crna Gora je počela

2016. godine sa dva

čartera iz Holandi-

je, da bi u 2017. po-

rasla na još četiri

čartera nedjeljno iz

Skandinavije, plus dva iz

Belgije.Kakojemenipoznato,brojčarteraosta-

je isti, ali samčuo da TUI Poljska takođe dolazi

sa dva ili tri čartera nedjeljno - ističe Kocirov

dodajućidanasveovoneračunaTUIRusiju,ali

da je za sve potrebno vrijeme i da treba dosta

promocije. Kazao je da organizuje ture i zaMa-

kedoniju,aliističedaCrnaGoraimavišepoten-

cijala.

- CrnaGora imamore, dobrupovezanost sasje-

verom, razvijen planinski ljetnji turizam itd.

Mislim da je Crna Gora zemlja koja ima i više

potencijala, jer na primjer obala odPetrovca ka

Baru skoro i da nije iskorišćena - ističe Kocirov

i naglašava da TUI Holandija dovodi turiste sa

realnodobrimstandardom.

- Iako svaki turoperator izoštri nabavne

cijene, to su gosti koji sa dobromorga-

nizacijom mogu znatno da potroše.

Neki od njih imaju organizovan bora-

vakodsedamdo14danau jednomho-

telugdjepravelokalneekskurzije,ture

kroz CrnuGoru ili spojene ture sa Bo-

snomiHrvatskom,anekićeuzetirenta-

kar i istraživatiCrnuGoru - objašnjava

Kocirov.

Naglašava da planiraju pove-

ćanje broja kružnih tura

krozBalkanipovezivanje

regiona, kakonapromo-

tivnomtakoinarealiza-

cijskomplanu.

-Želimodabaremjed-

nom godišnje komer-

cijalno nastupimo na

nekom sajmu sa više

zemalja i predstavi-

mo zajedno Crnu

Goru, Makedoniju,

Albaniju, BiH, Hr-

vatsku i Srbiju-poru-

čujeKocirov.

N.K.

Najave turoperatora TUI Holandija

Dogodine dovode

20 hiljada gostiju

v

VaskoKocirov

Kontrolno saslušanje o regulaciji ulcinjske rijeke na zajednič

PODGORICA

Plovnost rije-

komBojanommorabiti regu-

lisanamakolikoda je to skup

projekat. Svanadležnamini-

starstva, institucije i stručna

javnost trebada se angažuju i

udružena tomzadatkuviše

negodo sada i da senapravi

detaljna studijakoja ćepoka-

zati kakobi seovaj problem

riješiokvalitetno i trajno -

ocijenjeno je jučenakontrol-

nomsaslušanjuo regulaciji

tokaBojane, koje jeodržano

na zajedničkoj sjednici odbo-

ra za turizam, prostornopla-

niranje, poljoprivredu i za

ekonomiju.

Ocijenjeno je da treba da se po-

jača saradnja sa nadležnim in-

stitucijama Albanije kako bi se

zajednički ka EU fondovima

kandidovaoprojekat regulacije

toka rijeke. Sjednici su prisu-

stvovali predstavnici ministar-

stvava poljoprivrede, održivog

razvoja i turizma, saobraćaja,

MUP-a i opštineUlcinj.

Kvartalni sastanci

Predsjednici odbora dr Petar

IvanovićidrPredragSekulićsu

ocijenili da međuresorska sa-

radnja u rješavanju ovog pro-

blemamora biti veća. Najavlje-

no je da će se odbor kvartalno

baviti ovim problemom i da na

sljedeću sjednicu treba pozvati

i predstavnike naučne zajedni-

cekakobi sepotkrijepile težnje

da se Bojana, ali i Skadarsko i

Šasko jezero turistički, eko-

nomski i kulturnomaksimalno

valorizuju.

Genci Nimanbegu (Forca), koji

Bojana semor

pa koliko košta

Odbor će se kvartalno baviti ovim

problemompa će na sljedeću sjednicu biti

pozvani i predstavnici naučne zajednice,

koji treba da potkrijepe težnje da se

Bojana, Skadarsko i Šasko jezero turistički,

ekonomski i kulturno valorizuju

je inicirao ovo kontrolno saslu-

šanje, ocijenio je da ne postoji

dovoljna koordinacija među

ministarstvma i institucijama

za rješavanje ovog problema.

- Ministarstvo saobraćaja nije

uradilo gotovo ništa, dok je re-

sor turizma otvorio mnoga pi-

tanja, među kojima i kako dati

koncesije na Bojanu ako plovni

put nije definisan - kazao jeNi-

manbegu.

Mićo Orlandić (SD) je istakao

da svi prebcuju nadležnost sa

jednih na druge, a problemi se

gomilaju.

- Bez dobre koordinacije sa Al-

banijom ovaj problem ne mo-

žemo riješiti ozbiljno i trajno.

Ne možemo reći da smo nešto

uradiliakopošaljemodvabage-

ra da prokopaju korito - kazao

Nasipi na albanskoj strani viši od naših

ProblemBojani prave nasipi

i brane koji su u Albaniji viši

nego kod nas.

- Nezvanične informacije

govore da su nasipi u Albaniji

znatno viši nego u Crnoj Gori i

da su oni u taj projekat uložili

30miliona eura. Moramo se

dogovoriti da ujednačimo

nasipe i moramo de inisati

nultu stopu - kazao je direktor

Uprave za vode Damir Gutić.

Dodao je da trajnog rješenja

za desni rukavac Bojane

nema i da moramo biti svje-

sni da će interventni radovi

povremenomorati da se

izvode. Podsjetio je da su

imali 30 hiljada kubika pijeska

na ušću i da su se obraćali

mnogim institucijama da ga

preuzmu i koriste za osvje-

žavanje plaža, ali da nijesu

bili zainteresovani ni opština

Ulcinj, ni JP Morsko dobro, ni

Ulcinjska rivijera.

- Rekli su da impijesak treba,

ali da nemaju novca da ga

razastru po plažama - kazao

je on.

PODGORICA

Uponovlje-

nompostupkupredPri-

vrednimsudompo tužbi

hercegnovskekompanije

Tažeks protivUniverziteta

CrneGore sudijaBlažoJo-

vanić jedjelimičnousvojio

tužbeni zahtjev i tou iznosu

od537hiljada eurana ime

naknade štete zbogkršenja

ugovora. Odbio je zahtjevda

se zbog raskidanadoknadi

4,3miliona eura izmakledo-

biti do2024. godine, dokada

jeugovor trebaloda traje, uz

obrazloženjeda senemože

dosuditi buduća šteta. Ad-

vokatTažeksaMilanVeli-

mirovićnajavio je žalbuna

odbijajući diopresude.

- Budući da je sud našao da je

tuženi dužan da tužiocu na-

knadi štetuu vidu izmakle ko-

risti nanačinštonijeodržavao

dostignuti nivo kvaliteta vina,

što je tužiocu isporučivaoma-

nje količine od ugovorenih i

što je u konačnom prekinuo

isporučivati vino i rakiju, čime

je doveo do faktičkog raskida

ugovora za period do

2017.go-

dine - navodi seupresudi i do-

daje da u vrijeme jednostra-

nog raskida ugovora nije

postojala neispunjena obave-

za Tažeksa prema njima. Sud

je utvrdioda je upravaBioteh-

ničkoginstitutabilasvjesnada

je ponuda koju su uputili Ta-

žeksuzanjihbilaneprihvatlji-

va, a imajući na umu i zaklju-

čenje ugovora o distribuciji sa

drugim firmama i odbijanje

rekonstrukcije podruma, do-

šao do zaključka da je ponuda

i data sa namjeromda ne bude

prihvaćena kako bi poslovna

saradnja bila prekinuta.

Advokati Univerziteta tvrde

da su štetupretrpili oni, jer vi-

no i rakiju koju su proizveli za

tužioca nijesu mogli preuzeti

ni prodati, zbog čega su bili

prinuđeni da ih skladište u

prostorijama Plantaža za šta

su plaćali zakup. Tvrde da je

Tažekskrivzaraskidugovora,

jer je odbio da potpiše aneks

ugovora i godinamanijepreu-

zimao proizvode, niti plaćao

račune. Ugovorni odnos je te-

kao bez problema do početka

2008. godine kada je utvrđen

slabiji kvalitet vina zbog poja-

čanih kisjelina. Vlasnik Ta-

žeksa Željko Tafra je u svom

iskazu ustvrdio da je kvalitet

vina iz 2007. godine bio loš te

da zatonije preuzeo vino.

Ugovoromo poslovno tehnič-

koj saradnji, koji su prije 13

godinazaključiliTažeks iBio-

tehničkiinstitute,bilojepred-

viđeno da Institut isporuči 90

odsto godišnje proizvodnje

vina i rakije, dok jeTažeks tre-

balo da obezbijedi ambalažu i

snosi troškove marketinga i

prometa. Pojedinačnim anek-

sima se svake godine precizi-

rala cijena, količina i rokovi

isporuke. Nakon što je posao

dobro krenuo, ugovor je pro-

duženna20godina,adogovo-

reno je i proširenje proizvod-

nje koje je finansirao Tažeks.

U presudi je navedeno da su

problemi među ugovornim

stranama započeli prije devet

godina kada je promijenjena

uprava Biotehničkog institu-

ta. Prvobitnompresudom su-

dija Jovanić je usvojio kom-

p l e t an tužben i zaht j ev

Tažeksa i dosudio mu 4,85

miliona eura, ali je Apelacioni

sud ukinuo i postupak vratio

na početak. Nakon najavljene

žalbe, o ovom predmetu po-

novo će odlučivati Apelacioni

sud.

M.Lk

.

Spor Tažeksa i Biotehničkog instituta

Zbog lošeg vina pola

miliona eura odštete

PODGORICA

Uprava

carina je u novembru

naplatila 56,5 miliona eura

neto prihoda, 23,9 odsto

više nego u istomprošlo-

godišnjemperiodu.

- Na PDV pri uvozu se

odnosilo 35,85 miliona,

na akcize 18,61 milion, na

carinu 1,89miliona, na

porez na kafu 139,47 hilja-

da, a na ostale prihode

6,46 hiljada – navodi se na

sajtu Uprave carina.

Najviše je naplaćeno akci-

za na mineralna ulja i deri-

vate, duvanske proizvode,

alkohol i alkoholna pića.

R. E.

PODGORICA

CrnaGora i

Turska razgovarajuodopu-

namaSporazumao slobodnoj

trgovini uciljudodatne libe-

ralizacijepristupa tržištupo-

ljoprivrednihproizvoda i

usluga, saopšteno jenakon

sjednicemješovitekomisije

dvijedržaveuAnkari.

Nasjednicije,kakojesaopšteno

izMinistarstva ekonomije, raz-

govarano o liberalizaciji trgovi-

ne poljoprivrednim proizvodi-

ma, trgovini uslugama, tržištu

javnih nabavki, kao i izmjena-

maprotokola II Sporazumako-

ji se odnosi na definiciju pojma

,,proizvodi saporijeklom“ ime-

tode administrativne saradnje.

Kako je trgovina industrijskim

proizvodima u potpunosti libe-

ralizovana, konstatovano je da

obje strane imaju potencijala i

kapacitetadalistakoncesijapo-

ljoprivrednih proizvoda bude

proširena, imajući u vidu da je

aktuelnim sporazumom limiti-

rana. Ostavljena je mogućnost

da se razgovara i o elektronskoj

trgovini koja bi obuhvatala i ro-

be i usluge, imajući u vidu njen

trend rasta u svijetu.

S.P.

Uprava carina u

novembru naplatila

56,5miliona

Najviše

para od

PDV-a

Unaprijediti trgovinu

UAnkari održana sjednicamješovite komisije

Crne Gore i Turske

Sazajedničke sjedniceodbora

Biotehnički fakultet