Table of Contents Table of Contents
Previous Page  20 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 20 / 52 Next Page
Page Background

20

Pobjeda

Srijeda, 27. decembar 2017.

Drugi pišu/Pisma čitalaca

Naš čitalac Radisav Šćekić iz

Babina našoj redakciji dosta-

vio je pismokoje je uputioMi-

nistarstvu poljoprivrede i ru-

ralnog razvoja, odnosno

državnom sekretaruĐuru

Žugiću. Šćekić u pismu ističe

da je nesumnjivo daMinistar-

stvo poljoprivrede i ruralnog

razvoja ima kvalitetne predla-

gače i realizatore podsticajnih

i ostalihmjera zaunapređenje

poljoprivrede.

,,Zato i ne dajem sebi za pravo

da nastupam kao predlagač

bezobziraštosamživotni rad-

ni vijek u cjelosti proveo u or-

ganizovanju i direktnoj pri-

mjeni dostignuća u primarnoj

poljoprivrednoj proizvodnji u

društvenom i privatnom sek-

torui naporodičnompoljopri-

vrednom gazdinstvu u selu

stalnog boravka od rođenja do

danas.

Sve dobro i loše iz ovih oblasti

osjetio sami danas osjećamna

sopstvenoj koži radi čega i ne-

ću da govorim o kreatorima

agrarne politike čija nesporna

podrška traje odkad znam za

sebe, s tim što podrška i insti-

tucije jačaju a rezultati se, ka-

ko ih ja vidim, smanjuju.

Letimičan pogled na mjere

agrarne politike sastoji se od

velikogbrojamjera i sredstava

odkojih senajviše snagaulaže

u niskogradnju i komunalnu

infrastukturu od kojih priho-

da nema.

Za mene je poljoprivreda pri-

vredna djelatnost kao i sve

druge koja može da opstane

ako sopstvenom proizvod-

njom obezbjeđuje sredstva za

pokrićematerijalnihtroškova,

ličnihdohodaka imakarmini-

mum sredstava za proširenu

reprodukciju. Ako toga nema,

nemaniopstankaproizvodnje

niti proizvođača.

Idirektnepodticajnemjerene

mijenjaju uslove privređiva-

nja idopirudomalogbrojado-

maćinstavakoja za tomoguda

ispune uslove, te samim tim

zahvataju i mali obim crno-

gorske poljoprivrede.

Posljedica toga jegašenjesiro-

mašnih seljačkih domaćinsta-

va, koja u ovim uslovima ne

mogu da obezbijede egzisten-

ciju ni za sebe, ni za gazdin-

stvo. Ta gazdinstva posjeduju

najveći potencijal zemljišnih

površinakojapolakoprelazeu

slabo obrađene i neobrađene

površine i nanjima se smanju-

ju i prinosi i prihodi.

U strukturi agrobudžeta do-

miniraju komunalije, saobra-

ćajnice i ostale mjere koje ne-

maju nikakvog uticaja na

poboljšanje obima i kvaliteta

proizvodnje.

Sjećam se i vremena kada se

poljoprivredamjerilaobimom

površinapodžitaricama ioko-

pavinama, površinama koje se

navodnjavaju, a cilj je bio po-

većanje proizvodnje: žita, vo-

ća,mesa,mlijeka itd.. radi čega

supodsticajnemjereusmjera-

vane direktno na rezultat pro-

izvodnje.

Prava podrška treba da obu-

hvati svako grlo, svaki proi-

zvod srazmjerno obimu, da se

izjednači proizvodnja iz sop-

stvenih izvora i pomogne njen

opstanakirazvojucjelini.Dje-

limične i mjestimične mjere

podrškeviše štetenegoštoko-

riste crnogorskoj poljoprivre-

di.

U porodičnom domaćinstvu

kod mene je zastupljena mje-

šovita poljoprivreda: ratar-

stvo, stočarstvo i voćarstvo.

Sviriziciigubicičestoinasup-

stanci nijesu ničija briga, a i to

što se ostvari od proizvodnje

samnogoproblemaserealizu-

je.

Ako Crna Gora misli da una-

pređuje poljoprivredu, onda

treba da bar izjednači cijene

sjemena, podmlatka u stočar-

stvu i gotovih proizvoda sa

uvoznimcijenama.

Potrebno je izvršiti analizu

troškova i realizacije budžet-

skihsredstavainjihovogutica-

ja na cjelokupnu crnogorsku

poljoprivrednuproizvodnju.

RadisavŠĆEKIĆ

, Babino

Djelimičnemjere

više štete nego što

koriste poljoprivredi

Zašto Zoran

Radojičić nije

čestitao Vuku

Borozanu

»

Piše:

AnteTOMIĆ

Biosamprijenekogvremenau

rodnom selu na sprovodu stri-

nemog oca i s narodom ispred

mrtvačnice na groblju molio

za dušu pokojnice, a netko je

kasnije u seoskoj gostionici,

ispričali sumi, komentirao ka-

ko je to zanimljivo, da sam ja

ateist, a ipak, eto, molim. Na-

smijali su me moji zemljaci,

kako me i inače nasmijava nji-

hov jednostavni pogled na svi-

jet oštro podijeljen na naše i

njihove,HrvateiSrbe,katolike

i pravoslavne, ustaše i partiza-

ne, i potpuno je nevjerojatno

danetkotvrdidajeateist,akri-

ža se imoli.

A ja sam se, naravno, križao i

molio jer samvolio strinumog

oca i njoj bi bilo drago da sam

za nju to učinio. Napokon,

znammolitveiustamiihneka-

ko samaodsebepočnušaptati.

Pamtim ih neizbrisivo još od

vremenakadsamkaomalidje-

čarac sjedio kraj babe u crkvi i

zapanjenozinuoudrečavefre-

ske na plafonu. A i neke dijelo-

veslužbezbiljavolim.Naspro-

vodima, na primjer, uvijek

protrnem kad svećenik kaže:

„Duša moja čeka Gospodina

više no zoru straža noćna; više

no zoru straža noćna“. Nemo-

rate zaista vjerovati ni da po-

stoji išta takvo kao što je duša,

ni da na nebesima živi netko

nalikGospodinu,adaovajcitat

izPsalma ipakdoživitepoetič-

nimi potresnim.

Kad kažem da sam katolički

ateist, ljudi se obično veselo

nasmiju kontajući kako je to

nekakvamojadosjetka, a ja za-

pravo ne mogu biti ozbiljniji.

Čak i ako vjerujem da je svijet

Ništami neće

ovi dan pokvarit

materijalan i ništa i nitko nije

izuzeto od prirodnih zakona,

danijedančovjeknijebezgreš-

nozačetniustaoizgroba,jajoš

uvijek ne odbacujem cijelu tu

stvar. Dapače, ni zgranutost ri-

ječima sisačkog biskupaVlade

Košića, ili bilo kojom drugom

izjavomili postupkombilo ko-

jega drugog skandaloznog,

moralno bezvrijednog, sebič-

nog i okrutnog hrvatskog sve-

ćenika, nećeme udaljiti od ka-

toličanstva.

Sve je tovrlo složeno. Kaokod,

na primjer, španjolskog film-

skog redatelja Luisa Bunuela.

Znatemoždanjegovaforizam:

„Hvala Bogu, ja sam ateist“.

Bunuel je, naravno, ljevičar,

komunist, hulitelj i razvratnik,

ali pogledajte mu „Mliječni

put“ i shvatit ćete da je i njega

jednomnekakva baba uzela za

ručicu i odvelanamisu, i tomu

je za cijeli život ostalo. Od toga

jednostavnonemožešpobjeći,

od dima tamjana, i od trepera-

vihsvijeća, i odbačvastihmuš-

karacau čipkanimhaljinama, i

odzlatnihzvončićakojimami-

nistranti zazvone kad se podi-

gne hostija, i odmeketave pje-

sme žena, i od svetog ulja, i od

sakramenata, i od zaručničkih

tečajeva, i od hodočašća i za-

vjeta, i odČiste srijede, i odVe-

likogpetka, i odsardina spovr-

ćem, i od žutog uskrsnog

kruha,iodadventskogvijenca,

i od okrhnutih figurica sveta

Tri kralja od obojanog gipsa.

„Jednom katolik, uvijek kato-

lik“, kažeBruce Springsteen.

Ako i prestaneš vjerovati u

nadnaravno, ostaju ti priče,

pjesme, slike, okusi, mirisi i

osjećaji, čitav katolički doživ-

ljaj svijeta iz kojega ne možeš

izaćičakikadbitoželio.Tradi-

cija je čvrsto usađena u tebe,

ona je neodvojiv dio tvoga bi-

ća, nosiš je sa sobom, kao še-

ćernubolest, do smrti. I narav-

no da onda slaviš Božić, kao i

sve druge blagdane. Smrtno te

uvrijedi ako nema tvoga dara

na mahovini ispod božićnog

drva ili ako pojedu čitavu teću

bakalara bez tebe.

„Kontali smo“, kažu, „da ti, kao

ateist, ne postiš.“

„Ma, nabijem vas! Ako ne po-

stim, ne znači da samglup.“

Božićpripadaimeniinedopu-

štamdame itko isključi iz naj-

većeg katoličkog tuluma. Sve

mi je tu krasno, i nizovi lampi-

ca, i pečene kobasice, i šećer u

prahu na vrelim fritulama, i

žene što se raskalašeno cere-

kaju omamljene kuhanim vi-

nom. Opušteno uživam u sve-

mu.Usudiobihsečakrećidaje

Božićzabavniji akonevjeruje-

te. Jer, znatevećkako je s tako-

zvanim pravim vjernicima,

uštogljenim i strogim, koji

umišljeno drže kako su auten-

tični sljedbenici Isusova nau-

ka. Oni se uvijek nešto mršte,

smetajuimgužveidimroštilja,

glasna muzika, debrecinke im

smrde. Izluđuje ih koliko ljudi

prije blagdana kupuju. Majke

ti, kao da njihove pare troše!

Katolički fundamentalisti sa-

mo bi u suzama pokornomolili

ujutro u ledenoj crkvi, ispunje-

ni krivnjom i sramom. To je,

tvrde, smisao blagdana, a ne da

su ljudi sretni. Ljudska sreća

ispunjava ih dubokim nezado-

voljstvom. Citirat ću ponovno

mudrog Luisa Bunuela: „Valja

pobjeći od krivnje, a ne od Bo-

ga“.Možda je to točkaukojoj je

počeo i moj ateizam, moja po-

buna protiv Crkve, kad sam

shvatio da se ne moram trajno

osjećati krivim, da mi ne mora

biti loše ako sam sretan, sit i

pospan pod dekom kraj peći.

Daminemorabašsvakizalogaj

zagorčiti misao kako neki gla-

duju.Opazili stevjerojatno, ne-

ma Božića da nekakav biskup u

poslanici nezagrmi kako je sra-

motno komercijalizirati Božić,

kakomi, eto, žderemo i ločemo,

atolikoje,ah,nesrećenaovome

svijetu. Svako vam veselje ne-

odgojeni svećenici moraju

upropastiti, svaka vaša lakomi-

sleno i nepotrebno potrošena

kuna njih zabrinjava, srce ih

boli da ste zaboravili na poni-

znost i skromnost. Ali, ništa od

toga nekako nije važno kad ne-

kakavžupnikkretenzapedeset

hiljada eurakupiMercedesovu

limuzinu. Oslobodite se terora

krivnje, ignorirajte debeloguze

popovske licemjere i slobodno

uživajte. „Ništa vam neće ovi

danpokvarit.“

Pisma čitalaca

Kao dugogodišnji zaljubljeni-

ci urukomet, prije svegau igre

ženskeimuškereperezentaci-

je Crne Gore, sa oduševlje-

njem smo primili vijest da se

za najboljeg sportistunaše ze-

mlje za 2017. godinu proglasi

rukometni gorostas Vuko Bo-

rozan, naš prvotimac.

Povodomovoga izbora oglasi-

le su se sve dnevne novine u

Crnoj Gori, pa sumnogi ljubi-

teljirukometaceremonijaldo-

djele velikog priznanja Vuku

Borozanu (rođen 9. aprila

1994.naCetinju),doživjelikao

podstrek razvoju ovog lijepog

sporta.

Međutim, na izbor sportiste,

za što mlađani Borozan nije

kriv, pala je jedna velika mrlja

kojaseogledaunedolaskuZo-

rana Radojičića, predsjednika

Upravnog odbora Rukomet-

nog saveza Crne Gore, na po-

menutu svečanost.

U saznanju smo da pomenuti

funkcionerRukometnogsave-

za Crne Gore nije našao za

shodnoni da velikomsportisti

i nadi crnogorskog rukometa

Vuku Borozanu čestita zaslu-

ženopriznanje.

Vjerujemo da dijelimomišlje-

nje svihpravih ljubitelja ruko-

metauCrnojGori, kao i člano-

va Olimpijskog komiteta,

odnosno članova Upravnog

odbora, Skupštine i drugih or-

gana Rukometnog saveza Cr-

ne Gore, kao i mještana Boko-

va, rodnog sela Vukovog oca

Peđe,odkojihsumnogiredov-

ni posjetioci i svjedoci svih

utakmica i uspjeha muške ru-

kometne reprezentacije Crne

Gore.

MilanMARETIĆ

,

potpredsjednikMjesne

zajedniceBokovo

AnteTomić

VukoBorozan