Table of Contents Table of Contents
Previous Page  15 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 15 / 52 Next Page
Page Background

15

Pobjeda

Srijeda, 27. decembar 2017.

Kultura

PODGORICA-

Prvakolek-

tivna izložba članova slikar-

ske radionice ,,Bojeprijatelj-

stva“, kojuvodi akademski

slikarRadeVujačić, otvore-

na jeuponedjeljakvečeuga-

leriji Art. Izložbu jeotvorila

sekretarkaSekretarijata za

kulturu i sportGlavnoggra-

daNelaSavković-Vukčević.

Zdravaenergija

Nela Savković-Vukčević kaza-

la je da je tačna drevna mu-

drost da slikari vide, a svi ostali

gledaju.

-Upravosetopotvrđujebogat-

stvom boje i formi na izložbi

kojoj večeras prisustvujemo.

Ako jevjerovati riječimaOska-

ra Vajlda - kakav god motiv da

ima neka slika ona je u suštini

portret umjetnika, onda je ov-

dje riječ o velikoj, zdravoj

energiji i visokom estetskom

horizontu.Glavnigradjesaza-

dovoljstvompodržao ovu am-

biciju i entuzijazam- istakla je

Savković-Vukčević.

Na izložbi radovima su se

predstavili: Snežana Đuraše-

vić,LjiljanaĐurović,SanjaRa-

dunović, Sara Radonjić, Mi-

lanka Obradović, Zorica

Zlatković,BiljaMajić,Milorad

Matović, Nataša Raičević, Na-

taša Klikovac, Nataša Radoji-

čić, Bilja Kasalica, Dejana Tri-

funović, Vesna Vlahović,

Svetlana Keković, Zdenka

Vukčević, Mira Perović, Lidija

Živković, Slavka Đinović, Kr-

stinja Ružić, Dejan Baletić i

BrankaPetrović.

Likovnoznanje

Rade Vujačić kazao je da je,

dok je bio član Udruženja

izvornih likovnih umjetnika

Crne Gore, radio sa manjom

grupomslikara.

- Prenosio sam im skromno li-

kovnoznanje. Interesovanje je

vremenom postajalo sve veće,

pa sam zbog malog prostora

koje je imalo Udruženje, mo-

rao da tražim novi atelje. Ne-

dugoposlije toganaš novi pro-

storbio jeuZeti, dostauslovan

i komotan, ali slikarima izPod-

gorice bio je daleko, pa se ni tu

nijesmo mnogo zadržali.

Energija koju dajem i volja ko-

ju imam da održim atelje i

društvo, kao da postaje samo-

stalna i privlači dobre stvari.

Jednostavno, neko od članova

je ponudio prostor u Gornjoj

Gorici i samo smonastavili na-

še putovanje i tamo ostavili

trag i mirise lakova i boja.

Društvo se i osipalo i obnavlja-

lo, ali trajali smo. Sada smo u

centru grada, napokon blizu

svima - istakao jeVujačić.

A.Đ.

BAR-

Učast velikog jubileja -

30godinaodutemeljenjanaj-

veće smotrekulture i umjet-

nosti uBaru - Barskog

ljetopisa, u toku supripreme

za izradumonografijeukojoj

ćebiti objedinjeni najznačaj-

niji segmenti festivala.

Istoričaka umjetnosti dr Ana-

stazijaMiranovićobjašnjavada

joj je pripala „velika čast i odgo-

vornost da bude glavna i odgo-

vornaurednicapublikacijekoja

će među korice smjestiti tride-

setogodišnji život, ne samobar-

skog festivala, već i cijelog gra-

da“.

- Odmah na početku mi je bilo

jasno da je u pitanju komplek-

sanizahtjevanposaokojizahti-

jeva timski rad. Zbog toga je

predsjednik opštine dr Zoran

Srzentićosnovaoorganizacioni

odbor na čijem je čelu. U cilju

prikupljanja adekvatne građe,

koja će potombiti selektovana i

dodijeljena priređivačima

određenih segmenata mono-

grafije, tim čine brojni relevan-

tni subjekti iz raznih oblasti

društvenog i kulturnog miljea

grada - ističeMiranović.

Vizuelni identitet

Monografijaćebitikoncipirana

tako da adekvatno i sveobu-

hvatno isprati ključne segmen-

te životaLjetopisa .

-Nakonprikupljanjagrađebiće

definisani urednici tih progra-

ma, ali već sada mogu da naja-

vimda će to biti ljudi koji su go-

dinama uređivali pojedine

oblasti festivala. Bitno je istaći

daće i ovamonografijauskladu

sa formom takvih specijalizo-

vanih izdanja, najviše „pričati

slikom“, amanje tekstom. Ipak,

iako u ovom izdanjumožda ni-

jesu ekvivalenti, nemožemo da

kažemodatekstnijebitan.Čita-

oca prvo plijeni vizuelni identi-

tet,tojeknjigakojasenenosina

putovanja,većstojinapolicama

kancelarija ili dnevnih soba, ta-

ko da njen format nužno mora

da bude atraktivan i dopadljiv

na prvi pogled. To je i razlog

zbog kojeg smo se putemRadio

Bara obratili sugrađanima da

namustupeprivatnefotografije

ili tekstvove koji će nam dobro

doći u izradi publikacije koja će

nesumnjivo biti vrijednost svih

građana - istakla jeMiranović.

Rokdojuna

U izradi monografije učestvuju

Kulturni centar, RadioBar, Bar-

ske novine, Bar info, Pobjeda

(koja je u kontinuitetu pratila

sva izdanja Barskog ljetopisa),

Sekretarijat za društvene dje-

latnosti,TOBara,Muzička ško-

la „Petar II Petrović Njegoš“…

Angažovani su i barski fotografi

Anto Baković i Ćazim Petović,

čiji su foto-studiji decenijama

pratili Barski ljetopis.

- Monografija će biti objavljena

uoči31.izdanjaBarskogljetopisa

- najavljuje glavna i odgovorna

urednicamonografije.

V.K.V.

PODGORICA-

Na global-

nojmreži od 16. decembra

dostupna je testnaverzija

Vikipedije zaCrnuGoru.

Projekat je inicirala grupa

crnogorskihentuzijasta.

Pridružite se grupi od80hi-

ljada aktivnihkorisnikako-

jauređujepreko40miliona

članakana 292 jezika. Tes-

tnaverzija jenavebadresi:

https://incubator.wikime- dia.org/wiki/Wp/cnr/Po-

četna_stranica.

Zahtjev za stvaranje crnogor-

skeVikipedije ćebiti odobren

kada na crnogorskoj Vikipe-

diji bude dovoljno napisanih

članaka. Kada zahtjev bude

odobren, sav sadržaj će biti

premješten iz inkubatora na

zvaničnuvikipediju.Potrebni

su ljudi koji bi pisali članke,

diskutovali i podržali proje-

kat Crnogorska Vikipedija na

stranici fondacije Vikipedije

„Meta“ gdje ovih dana suče-

ljavaju stavove pristalice i

protivnici idejedabudeosno-

vana Vikipedia na crnogor-

skom jeziku. Postupak glasa-

nja je sličan svakom online

glasanju. Ukoliko želite da

dobijemo i Vikipediju na cr-

nogorskom, registrujete sena

bilokojuVikipedijuusvijetu i

glasajte. Link za glasanje je

https://meta.wikimedia.org/

wiki/Requests_for_new_lan-

g u a g e s / W i k i p e d i a _

Montenegrin_5#Arguments_

in_favour. Glasanje traje do

krajagodine, apobjeđujeonaj

ko ima više glasova.

Postojeći tekstovi

Do juče je postavljeno dese-

tak tekstova. Hronološki, pr-

va je postavljena odrednica

kojadefinišecrnogorskijezik.

Glasi: crnogorski jeziksastav-

ni je dio štokavskoga jezičkog

sistema. Crnogorski je jezik

službeni jezik u Crnoj Gori

(od 2007. godine). Njime go-

vore i Crnogorci u iseljeniš-

tvu,pogotovouPeroju(Repu-

blika Hrvatska), u Skadru i

suśednoj mu Vraki (Albanija)

teuLovćencu i Feketiću (Voj-

vodina). Postavljena je 19. de-

cembra.

Tog dana je postavljena i

odrednica koja se odnosi na

Mihaila Drugog Bodinovića

koji je kao član dinastije Voji-

slavljevića bio kralj srednjo-

vjekovne kraljevine Duklje.

Na, za sada kratkom popisu

istorijskih ličnosti crnogor-

skepovjesnicejeiJusoMučin

Krnić, poznat isto kao Jusuf-

begKrnić,podgoričkizabitza

vrijeme osmanske vladavine.

Tri dana kasnije postavljena

jeodrednicaCrnaGora.Tekst

je enciklopedijskog karakte-

ra. Kratak i jasan: Crna Gora,

zemlja u jugoistočnoj Evropi.

Graniči na istoku i sjeveroi-

stoku sa Srbijom, na zapadu i

sjeverozapadu sa Hrvatskom

iBosnomiHercegovinomina

jugoistoku sa Albanijom.

Glavni gradCrneGore jePod-

gorica, dokCetinje ima status

prijestonice. Nezavisnost je

proglašena3. juna2006. godi-

ne istupanjem iz državne za-

jednice sa Srbijom. Kopnena

površina iznosi 13.812 km²

dok površina obalnog mora

iznosi 2.440 km². Ukupan

broj stanovnika Crne Gore

prema popisu iz 2011. je

620.029.

Od crnogorskih gradova, na

crnogorskoj Vikipediji za sa-

da su prijestonica Cetinje i

Danilovgrad. Prva ličnost iz

savremene crnogorske istori-

je o kojoj semogunaći podaci

na testnoj stranici crnogorske

VikipedijejeknjiževnikMilo-

radPopović.

Rani radovi

Da podsjetimo, postojao je

svojevremeno projekt mrež-

ne enciklopedije na crnogor-

skome jeziku. Pokrenula ga je

2006. godine NVO „IT Asso-

ciation of Montenegro“

(ITAM)podnazivomMonte-

negrowiki kao probnu verzi-

ju, sa svrhompružanja teme-

lja budućoj crnogorskoj

Vikipediji. Poslije dvije godi-

ne crnogorska Enciklopedija

imala je 3.007 članaka. Po-

put Vikipedije, radovi su

objavljivani pod uslovi-

maGNULicencezaslobodnu

dokumentaciju.Njeni autori i

vebmajstori bili suDarkoBu-

latović („saradnik: Wiki-

Sysop“) i Damir Mustafić

(„saradnik: Outlook“). Pro-

jekt je više puta bio žrtva ha-

keraizSrbije.Direktnimakci-

jama i dezinformacijama

članovi ogranka Fondacije iz

Srbije uspjeli da onemoguće

stvaranje Vikipedije na crno-

gorskom. Da se to ne bi pono-

vilo – glasajte za crnogorsku

Vikipediju.

V.S.

Pokrenuta testna verzija Vikipedije za Crnu Goru, ako je podržavate glasajte

Prostor gdje se piše

imisli crnogorski

Otvoren

sadržaj

Vikipedija je multilingvistič-

ka enciklopedija otvorenog

sadržaja na internetu, a

podržala je Zadužbina Viki-

medije. Zasnovana je na

modelu uređivanja slobod-

nog sadržaja. Od nastanka

2001. godine, Vikipedija je

brzo izrasla u jednog od

vodećih referentnih sajtova,

privlačući preko 374miliona

posjetilaca mjesečno. Nešto

manje od 70 hiljada aktivnih

korisnika uređuje preko

37,2 miliona članaka na 291

jeziku. Među njima od juče

je crnogorski.

Naredno izdanje barskog festivala ispratiće i sveobuhvatnamonografija

Ključni segmenti

trajanja Ljetopisa

Izložba članova slikarske radionice ,,Boje prijateljstva“ u galeriji Art

Bogatstvo boje i formi

Glavnaurednicamonografije

AnastazijaMiranović