Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Utorak, 26. decembar 2017.

Kultura

Knjiga Njegoševa bibliote-

kaautorkiVesneKilibardei

Jelene Knežević, profeso-

rica na Filološkom fakulte-

tu uNikšiću, koju je CANU

objavila povodom jubileja

170 godina Gorskog vijen-

ca, sadrži uvodnu studiju

pod naslovom „Njegoševa

bibliotekanekad i sad“ i po-

pis knjiga iz Njegoševog

muzeja u Biljardi pod na-

slovom „Knjige Njegoševe

biblioteke“, sa tri prateća

registra: imenski, po jezici-

ma izdanja i registar knjiga

nestalih od prvog i jedinog

popisa ovog knjižnog fon-

da, koji je 1927. godine sači-

nioDušanVuksan, dopopi-

sa uovomizdanju.

Centralni dio knjige pred-

stavlja bibliografski opis

svihNjegoševihknjigakoje

sedanasnalazeuzastaklje-

noj vitrini Njegoševe bibli-

oteke, na muzejskim poli-

cama, u depou Njegoševog

muzeja, ili su se u njemu

nalazile prije devedest go-

dina kad je ovaj fond popi-

sao Dušan Vuksan. Danas

taj knjižni fond broji uku-

pno 306 djela u preko pet

stotina svezaka, od čega je

500 svezaka jednotomnih i

višetomnih monografskih

publikacija, 53 sveske peri-

odike, odnosno listova i ča-

sopisa. Knjige su štampane

na različitim pismima na

ukupno deset stranih (ru-

ski, francuski italijanski,

njemački, latinski, poljski,

češki, engleski, holandski,

grčki) i nekoliko južnoslo-

venskih jezika. Za svaku od

ovih knjiga date su odgova-

rajuće anotacije, odnosno

komentar koji čitaocu pru-

ža osnovnepodatke o auto-

ru i djelu koje se u ovoj bi-

blioteci nalazi, odnosno o

njegovomžanru, sadržaju i

formi, uz napomene o sud-

bini date knjige u korpusu

ove biblioteke i, na osnovu

raspoloživih saznanja, o

njenoj vezi s negdašnjim

vlasnikom, Njegošem.

Uvodna studija govori iscr-

pno o nastanku Njegoševe

biblioteke, njenom razvoju

zaNjegoševaživotaisudbi-

ni poslije njegove smrti, a

donosi i osvrt na tematski i

žanrovski profil zastuplje-

nihknjiga.

Uporišta

Sve sačuvane Njegoševe

knjige,autorkesupregleda-

levrlobrižljivoiobradilepo

principu de visu svjesne da

su one značajno ishodište

Njegoševogpjesničkog, ali i

državničkog rada, a prven-

stveno bitni stožer, svjesni

ili nesvjesni, njegovog inte-

lektualnog profila, budući

da je Njegoš bio samouk.

Oveknjige–kažeseuuvod-

noj studiji - svjedoče namo

vladičinom obrazovanju,

njegovoj opštoj kulturi,

književnomukusu i duhov-

nim težnjama, pored toga

što kriju mnoge izvore i in-

tertekstualnevezenjegovih

pjesničkih djela. A Njegoš

nijebiosamopjesnik, negoi

vladar, duhovni i svjetovni,

pa je svaki novi prilog po-

znavanju njegove složene

ličnosti i raznovrsnihdoga-

đaja iz njegovog života od

velikog značaja.

Upoznavanje naučne i šire

javnostispublikacijamako-

je sadrži ova biblioteka, s

njihovim autorima, sasta-

vom i sadržajem u prvom

redu Njegoševe književne

lektire, ali i ostalihdjela, vr-

lorazličitog tematskogpro-

fila i namjene poslužiće –

uvjerene su autorke - kao

polazištenovih istraživanja

i novih kulturoloških čita-

nja intelektualnih i držav-

ničkih putanja i ostvarenja

crnogorskog vladike i pje-

snika. Sudeći po knjizi Kili-

barde i Knežević, Njegoše-

va biblioteka sadržala je

zavidan fond svjetske bele-

tristike, Aristotela i više iz-

danja Biblije, ali i istorijske

studije, udžbenike stanih

jezika i prirodnih nauka,

medicinske priručnike,

pravnuireligioznuliteratu-

ru, kaoiknjigesavremenika

u kojima se promoviše ilir-

ska ideja i upotreba narod-

nog jezika.

Zavidanfond

Petar II Petrović Njegoš,

pravoslavni mitropolit i dr-

žavnik,filozofipjesnik–ka-

že seuuvodnoj studiji - spa-

dao je u najobrazovanije

vladare svoga vremena. Na

Cetinju, daleko od centara

evropske duhovnosti i kul-

ture, Njegoš se najradije

družio s knjigama - čitao,

učio jezike, pisao stihove.

Podaci o tome što je čitao i

kakvo jemogloda bude nje-

govo obrazovanje, u prvom

redu književno, uglavnom

se tražeunaslovima ili sadr-

žajima knjiga iz njegove bi-

blioteke. Njegoš je naslije-

dio bogatu knjižnicu svoga

prethodnika, vladike Petra

I,anakonnabavkeprekoče-

tiri stotine naslova tokom

prvog boravka u Rusiji

(1833), knjige je kasnije na-

bavljao kupujući ih nepo-

sredno ili putemkataloga ili

dobijajući ih na poklon od

autora i prijatelja. Pitanje

Njegoševe lektire, budući

da je do znanja dolazio

uglavnom posredstvom

knjiga, za proučavaoceNje-

goša je od izuzetnog je zna-

čaja.Njegoš seubrajauveli-

ke autodidakte jer je, s

nevjerovatnom energijom,

najveći dio svog obrazova-

nja, pa i književnog, usvojio

vlastitim radom. Stoga je

proučavanje Njegoševe bi-

blioteke i put za upoznava-

nje Njegoševe biografije - i

to ne samo one intelektual-

ne. Otkrivanje Njegoševih

interesovanje kroz uvid u

sastav njegove lične biblio-

teke predstavlja i prilog

istraživanju istorije crno-

gorskekultureuprvoj polo-

viniXIXvijeka,jerNjegoše-

va biblioteka, istovremeno i

prva „zemaljska knjižnica“

u Crnoj Gori, izuzetnom

kulturnomi istorijskomvri-

jednošću svjedoči i o ulozi

knjige u društvenomživotu

Njegoševog vremena.

V.S.

TIVAT

-Nagrada „JurislavKo-

renić“ zanajboljupredstavuu

cjelini, najboljurežiju -Kokanu

Mladenoviću i zanajbolje glu-

mice– Isidori Simijonović, Jele-

ni Graovac iNiniNešković, bi-

lans jeučešćapredstave „Jami

distrikt“na takmičarskompro-

gramu festivala „Dani Jurislava

Korenića“uSarajevu.

Ova predstava rađena u kopro-

dukciji tivatskog Centra za kultu-

ru, beogradskog Bitef teatra, no-

vosadskog Think tank studija i

segedinskog Festivala Maszk, do

sada već ima pet osvojenih nagra-

da na nekoliko festivala. Ovaj po-

sljednji koji se održavao od 16. do

23. decembra na sceni Kamernog

teatra 55 u Sarajevu, pokrenut je

kaoomažJurislavuKoreniću,sve-

stranom kulturnom radniku, koji

je pored Kamernog, osnovao i fe-

stival Malih i eksperimentalnih

scena Sarajevo (MESS), Pozorište

mladih, zajednicu pozorišta, ba-

vio se režijom i prevođenjem, a

vodio je i džez orkestar.

R.K.

PODGORICA

-Izložbaradova

mrDanijeleMarković, podna-

zivom ,,Komedija čula III“

predstavljena je cetinjskoj li-

kovnoj publici u prostorijama

Matice crnogorske. Umjetnica

je prezentovala postavku koju

su činili crteži-slike rađeni u

kombinovanoj tehnici, nastali

u prethodnih desetak godina.

Danijela Marković je u inter-

vjuu za Pobjedu kazala da

izložba, prva u njenom rod-

nom gradu, govori o čovjeku

koji put slobode traži u pro-

mjenljivomsvijetu.

- Lutajući tako, pokušava da

spozna sebe kroz prizmu tre-

nutnih, prolaznih i nevažnih

stvari i događaja. Sve ga je to

udaljiloodsamogsebeidrugog

čovjeka.Našavši sloboduučul-

nom, postaje onaj koji je zaro-

bio sopstveno biće - a biće se

otimaitražiizlaz.Usvijetučul-

nog sve je novo, primamljivo,

zavodljivo i sve je sjenka stvar-

nog. Ta sjenka razbija njegovo

jedinstvo u nejedinstvo i ne-

stvarno mu prikazuje kao

stvarno. Upadajući u igru ,,Ko-

medije čula“ ismijava samog

sebekroz igrukoju jesamstvo-

rio. Tu gdje vrijeme i prostor

postaju mjerilo njegovog biv-

stvovanjaosjećasesam,aunje-

mu mu nešto govori da nije

stvoren da bi bio odvojen od

samog sebe, drugog čovjeka i

onog od koga je postao, koji je

početak i kraj, u kom je sve i

kroz koga je sve - smatra Mar-

ković.

POBJEDA:

,,Crtež i slika su

neraskidivi umomsvijetu

umjetnika i kaoposmatra-

ča“, kazali steuposljednjem

razgovoruzaPobjedu. Uovoj

postavci predstavili ste se ra-

dovimaukojima steobjedi-

nili tadvamedija. Zbog čega

ste seodlučili na taj korak?

MARKOVIĆ:

Upravo kao što

stekazali,zamenesucrtežisli-

ka nerazdvojivi, kao čovjekovo

biće oddisanja, nasušna potre-

ba u jednom djelu. Da bi djelo

bilocjelovitoonobi trebalobiti

jedinstvo crteža i slike, tako da

jedan crtež može istovremeno

biti i slika i obratno. Ovaj korak

je uslijedio kao rezultat mog

dugogodišnjeg istraživanja, ta-

ko da sam u djelu crtež-slika

objedinila sve što diše, što se

razvija, što seprepliće. Tomi je

najviše omogućila i sama teh-

nika koju sam koristila, kao i

podloga na kojoj samstvarala.

POBJEDA:

Kaopodloguza

radovekoristili stenatron

papir koji, kako je istakla

istoričarkaumjetnosti Ljilja-

naKaradžić, ,,evocirapatinu

i kaoprirodnapodloga srasta

sa raskošnimcrtežomdopu-

njujući ga...“

MARKOVIĆ:

Sami izbor pod-

loge je upotpunio moju zami-

saooumjetničkomdjelucrtež-

slika. Jer, kao što je Karadžić

kazala, naneki način jestepati-

na, ali ona koja vrijeme u sebi

ne nosi, univerzalna, besko-

načna. Kao takva, upotpunosti

objedinjuje sve elemente koji

čine djelo i uvode ga u onaj na-

s l ućen i vanvremensk i i

vanprostorni okvir.

POBJEDA:

Možete li nam

približiti zagonetnu simboli-

kuVašihradova?

MARKOVIĆ:

To je jedanogro-

man, neispitiv, nedokučiv svi-

jetimeni,najprijekaoumjetni-

ku, a onda i kao čovjeku. U

njemu se možemo pronaći svi.

To je svijet života, embrional-

nogzačeća,razvijanja,promje-

na, pulsiranja. Simboli i znaci

su u težnji jedinstva čovjeka sa

čovjekom, sa onim koji ga je

stvorio. Svimi u sebi nosimo to

jedinstvo, kroz krv prvog čo-

vjekaodkogasmopostaliitako

lančano povezani sa posljed-

njimkoji će se roditi. Ucrtežu-

slici sve je u stalnom razvoju,

da bi se kroz ono što čovjeka

ograničava, a to su vrijeme i

prostor, ušlouonobeskonačno

i vječno.

POBJEDA:

Urazgovoruza

Pobjedu, svojevremeno ste

kazali da se ,,čovjeknalazi u

jednomvrtlogučulnosti koji

gavodi kapovršnomdoživ-

ljaju svega, oblikujući ga tako

da zapostavlja sebe, ono

stvarnou sebi imnogoputa

postaje robbeznačajnih stva-

ri“. Ukojojmjeri čulnoutiče

naoblikovanje savremenog

čovjeka?

MARKOVIĆ:

Kao nikad ranije

čovjek današnjice ima sve na

dohvat ruke. Sve ono što mu se

nudi čulnim putem prihvata, i

to postaje dio njega i njegove

svakodnevnice. Tako da je, kao

slobodno biće, svoju slobodu

zamijenio ropstvom. Sve ga to

potiskuje i ne damu da sagleda

dubinu svoga bića. Sve ono što

hrani njegovomaterijalnobiće,

pojačava dodatnu glad. Usljed

takvognagomilavanjanebitnog

zapostavlja u sebi ono bitno,

koje je vječno i nepropadljivo.

Ačovjekjestvorenikaoduhov-

no biće.

AdrijanaĐOROJEVIĆ

predstava „Jami distrikt“

oduševila sarajlije

Susreti:

DanijelaMarković, slikarka

Ljudi su

slobodu

zamijenili

za ropstvo

Čovjek osjeća da je sam, a u njemumu nešto govori da nije stvoren da bi

bio odvojen od samog sebe, drugog čovjeka i onog od koga je postao

Likovni umjetnik se

nalazi na raskršću

POBJEDA:

Kako biste prokomentarisali

položajlikovnogumjetnikauCrnojGori?

MARKOVIĆ:

Likovni umjetnik se danas

ovdje,paiusvijetu,nalazinaraskršću,jerje

rastrzanuborbi za životnuegzistenciju, sa

jednestrane,imogućnostidakontinuirano

stvaraiopstajenaumjetničkojscenisadru-

gestrane.Onikojisuodabraliputstvaralaš-

tva nailaze na brojne prepreke koje jedino

uzpunoljubaviiistrajnostimoguprevazići.

Smatramdaumjetnika trebavišepomoći i

država i društvo i omogućiti mu da bude

što bolji reprezent kulture kako bi ono što

stvaramogao podijeliti sa publikom, da to

budeprepoznatounašojzemljiisvijetuida

budepodsticaj budućimnaraštajima.

NOVE KNJIGE:

„Njegoševa biblioteka“, Vesna

Kilibarda – Jelena Knežević, CANU, 2017

prilog istraživanju

crnogorske istorije

Proučavanje Njegoševe biblioteke je put

za upoznavanje Njegoševe biografije.

I to ne samo one intelektualne

Tri nagrade za koprodukciju centra za kulturu Tivat

Scena izpredstave „Jami distrikt“

RadDanijeleMarković