Table of Contents Table of Contents
Previous Page  9 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 9 / 48 Next Page
Page Background

9

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 25. decembar 2017.

Ne dajite legitimitet odluci bez presedana

Član Savjeta AEMDarko Ivanović pisao predsjedniku Skupštine i poslaničkimklubovima

Ćalasan:

Mašina

koja je podrška

industriji, ali i

domaćinstvima

jama naučnik i pronalazač/inovator godine – prof. dr Igor Pajović i dr Martin Ćalasan

PODGORICA

Preki-

dačka reluktantnamaši-

na sadvijenove topolo-

gijepretvaračanije

samo simulacioni izumu

oblasti elektro-energeti-

ke i zadatak jednedok-

torskedisertacije, već

predstavlja idejno rješe-

njeuspješnog eksperi-

mentaodčijeprimjenebi

koristimogli da imaju

građani, naprimjer,može

sekoristiti zapunjenje

akumulatorskihpostroje-

njana selima, kao i zamini

vjetro-energetske siste-

me.

Saradnik na Elektrotehnič-

kom fakultetu Univerziteta

Crne Gore dr Martin Ćala-

san, izumitelj dvije nove to-

pologije pretvarača na ovoj

mašini i dobitnik nagrade u

kategoriji istraživač/inova-

tor godineMinistarstva nau-

ke, kazao je za Pobjedu da je

ovo priznanje uspjeh za sve

predstavnike elektro-ener-

getike, a za njega predstavlja

veliku podršku, motivaciju i

obavezu da nastavi sa radom

kaodo sada.

Funkcionalnost

-Priznanjejepodrškazbogto-

ga što sama kategorija prona-

lazača/inovatora snažno po-

d r ž a v a p o v e z i v a n j e

naučno-istraži-

vačkog rada i

prakse – naglasio

jeĆalasan.

Ćalasan je za naš list

objasnioda jezajednosa

svojim mentorom, redov-

nim profesorom na ETF-u dr

Vladanom Vujičićem, na po-

četku izrade doktorske diser-

tacije dogovorio da će da se

bave generatorskim režimom

rada prekidačke reluktantne

mašine, te da rezultati istraži-

vanja moraju biti moderni i

publikativni, ali, najvažnije –

da se napravi u laboratoriji za

specijalne električne mašine i

energetsku elektroniku.

- Prekidačka reluktantna ma-

šina najstarija je električna

mašina, starija i od asinhrone

iz 19. vijeka, koja je pronalazak

Nikole Tesle. Imala je, među-

tim, nekoliko problema zbog

kojih nije zaživjela u upotrebi

– rekao jeĆalasan.

Jedan od razloga je senzor po-

zicije, koji, prema njegovim

riječima, ponekad košta i ne-

kolikoputa više od samemaši-

ne, a veoma je osjetljiv na bu-

ku, vibracije, temperaturu,

vlagu i slično.

Otpornost

Zbogtogasuriješilidanaprave

nove topologije energetskih

pretvarača koji će omogućiti

upravljanje ovom mašinom

bezupotrebesenzorapozicije.

- Te topologije omogućavaju

siguran i efikasan rad, lagano i

prosto upravljanje, a ne zahti-

jevaju ni složene kontrolne al-

goritme, kaopostojeće topolo-

gije. Najvažnije – čitava

,,elektronika“ sastoji se samo

od dioda i kalemova, bez ikak-

vihprekidača–istakaojeĆala-

san i dodao da njihov pretva-

rač omogućava rad mašine za

široki dijapazonbrzina.

Nakon simulacionih ispitiva-

nja sa tačnim matematičkim

modelommašine krenuli su u

izradu, koja, kako je rekao, nije

bila laka.

- Samo na mehaničkom spaja-

nju posmatrane mašine sa po-

gonskom mašinom utrošili

smo više od devet mjeseci, a

eksperimentalna testiranja

sam radio prethodna dva ljeta

– naveo je Ćalasan i dodao da

suse,pak,svirezultatieksperi-

mentalnog ispitivanja poklo-

pili sa rezultatima simulacio-

nog istraživanja.

Prekidačka reluktantna maši-

na, objasnio je, našla je put do

upotrebe u posljednjih 30-ak

godina.

-Ovamašina, štopokazuju

brojna istraživanja, veo-

ma efikasnomožeda se

koristi kod vjetroelek-

trana, električnih i

hibridnih vozila i u

aeronautičkim apli-

kacijama. Istraživa-

nja autora iz Irana

pratenjenuprimjenu

i kodnuklearnihelek-

trana – naglasio je Ća-

lasan.

Mašina se koristi u svim

tim sistemima, kako je re-

kao, zbog toga što je „robus-

tna“ – može da radi i pri ma-

njim i većim brzinama, ali je

dobraizaradprivisokimtem-

peraturama.

-Karakteristično je to štomo-

žedanastavidaradiiakodođe

do kvara na jednoj od faza.

Kod drugih mašina se u ta-

kvim situacijama osjeti pro-

blem, dokonaodređenovrije-

me može da istrpi promjene i

odrađujeposao– ilustrovao je

Ćalasan.

Primjena

Prema njegovom mišljenju,

ova mašina bi na našim pro-

storima mogla da ima sjajnu

primjenuzaneke„kućneapli-

kacije“.

- Na primjer, ako želite da

imate sopstveni mini vjetro-

generatorski sistem. Mogla bi

da nađe primjenu i kod napa-

janja telekomunikacionihsta-

nica u brdima, planinama ili

kanjonima, prije svega za pu-

njenje njihovih akumulator-

skih postrojenja. Mašina bi za

tu svrhu bila sjajna i za doma-

ćinstva na selima koja koriste

akumulatorekao izvorenapa-

janja električnom energijom

––objasnio jeĆalasan.

Istakao jeda sa svojimmento-

rom, profesorom Vujičićem,

već traži primjenu zamašinu,

sa ovim topologijama, u tako-

zvanimDCmikrogrid aplika-

cijama.

- To su jednosmjerni sistemi

koji se potenciraju u nauci.

Smatram da će budućnost

elektroenergetskihmreža sve

više ići kaDC sistemima. Tre-

nutno završavamo jedno

istraživanje u ovoj oblasti, pa

ćemodobijene rezultate po-

slatiunekiododgovarajućih

časopisa, da vidimo kako će

da reaguje međunarodna

naučna zajednica – naveo je

Ćalasan.

Ljudskikapital

Crna Gora, prema njegovim

riječima, ima sjajan ljudski

kapital zabavljenjenaukom,

a čak sa malim ulaganjima

mogu, kako je rekao, da se

postignu veliki uspjesi.

-Da bi se bavili naukommo-

radapostoji dobra ideja, bez

dobrih ideja nema konkret-

nihuspjehaunauci. Akoho-

ćemo da realizujemo neke

složenije sisteme upravlja-

nja, onda jepotrebnoulagati

i više novca. S druge strane,

posebnomeraduještosena-

šim istraživačima otvaraju

brojni fondovi za bavljenje

naukom.Krozsaradnjuipo-

vezivanjesameđunarodnim

naučnim i istraživačkim in-

stitucijama i te kako se otva-

raju vrata za napredak – ka-

tegoričan jeĆalasan.

JasminaBEHAROVIĆ

kako će se mijenjati padavine i

temperatura u narednih sto godi-

na i prema potrebama komaraca

tačno znamo koliko i kako će se

pojedine vrste širiti na prostoru

naše države –naglasio jePajović.

Timski rad

Uvozili su i sterilisane komarce

mužjake iz Italije, te postali treća

zemlja u Evropi koja koristi taj

sistem, koji je, prema njegovim

riječima, vrlo efikasan.

-Mužjacisupuštaniupriroduda

bi imali uticajanaukupnupopu-

laciju. Sparili su se sa ženkama,

one polože neoplođena jaja i ne

razvijaju se larve. Potreban je

velikibrojovihsterilisanihmuž-

jaka, da bi bili brojniji od onih u

prirodnoj populaciji. Sve je to

rađenouRadovićima i naLušti-

ci, na poprilično izolovanim

mjestima dobrim za ovu vrstu

eksperimenta – objasnio je Paj-

ović.

U sklopu Lovćena ispitali su i

određenenepesticidnemateri-

je na vodenim površinama na

kojima komarci polažu larve,

koje prekidaju disanje larva-

ma.

- To su biorazgradivematerije

koje za dvije sedmice nestaju,

a larve od prekida disanja za

48 sati ginu. To jedobrozanaš

prostor, jer imamo veliki broj

bistijerni, bačvi i drugih pro-

stora vodenih površina koje

su „zanemarene“ – istakao je

Pajović i dodao da će preko

Horizonta 2020 opet uvoziti

sterilisane komarce, ali, ovog

puta, da bi ispitali koliki je

broj potreban da bi došlo do

smanjenja populacije.

Svim domovima zdravlja,

odnosno ljekarima opšte

prakse, podijelili su i infor-

mativne brošure, a uradili su

i sociološkoistraživanjekoje

je, između ostalog, pokazalo

da je 55 odsto građana volj-

no da podrži sa pet eura go-

dišnje nadzor i suzbijanje

komaraca.

- Od tri godine trajanja pro-

jekta, godina je otprilike

utrošena na treninge i mo-

bilnost,zbogtogaštojeveo-

ma bitan transfer znanja i

iskustva sa naučnicima i

istraživačima iz Evrope –

naglasio jePajović.

Na nacionalnom nivou je,

prema njegovim riječima,

napravljentimsapartneri-

ma iz akademske zajedni-

ce i privrede, kao i dvije

laboratorije.

- Saradnja sa evrop-

skomistraživačkomza-

jednicom, s druge stra-

ne, prešla je iz običnog

partnerstva u pravi

timski rad. Ukjučeni

smo u šest međuna-

rodnih projekata,

između ostalog i u

najvećisvjetskipro-

jekat posvećen izu-

čavanju vektora –

vektornet. Do toga

smo stigli kroz par-

tnerstva – istakao je

Pajović.

Naša

zemlja ima

sjajan ljudski kapital

za bavljenje naukom, a

čak samalimulaganjima

mogu da se postignu veliki

uspjesi - smatra saradnik na

Elektrotehničkom fakultetu

Univerziteta Crne Gore

dr Martin Ćalasan

Nedostatak

opreme

problem

Veliki problem, prema rije-

čima Martina Ćalasana, u

oblasti elektro-energetike

je nedostatak opreme, koja

je neophodna za eksperi-

mente i postizanje vidljivo-

sti u nauci.

- Saradnja sa evropskim i

svjetskimpartnerskim insti-

tucijama, koja je i u fokusu

Ministarstva nauke, između

ostalog kroz programe

Horizont 2020 i COST,

omogućavaju realizaciju

naučnih projekata, zajed-

nička istraživanja i publiko-

vanje radova. Umrežava-

njembismomogli da učimo

i razmjenjujemo znanja i

iskustva u ovoj oblasti i na

taj način bismomogli više

da doprinesemo nauci i na

globalnom i na lokalnom

nivou – rekao je Ćalasan.

Studenti inspiracija

Saradnik u nastavi na ETF-u dr Martin Ćalasan

za naš list je rekao da izrazito poštuje svoje stu-

dente, te da ih smatra najboljim i najpametnijim

u Crnoj Gori.

- Imampodsticaj s njihove strane za sve što

radimu nauci. Trud, zalaganje, volja i želja stude-

nata da uče prenosi se i na mene i motiviše me

da budemdobar i uspješan na predavanjima, u

laboratoriji i u nauci – istakao je Ćalasan.

Ponekad čak, kako je kazao, ima tremu kad ide

na predavanje, štomu je motiv da nastavi sa usa-

vršavanjem.

- Raduje me kad odemda radim laboratorijske

vježbe i vidim kod studenata brzinu shvatanja

i razumijevanja teorije koju smo obrađivali na

časovima predavanja i vježbi. Od svakog dobrog

studenta učim, a to se u nauci mora konstantno

raditi – naglasio je Ćalasan.

ZANAUKUNAJVAŽNIJAIDEJA:

MartinĆalasan

PODGORICA

Član Savjeta Agencije za

elektronske medije Darko Ivanović pozvao

je poslanike u Skupštini da ne daju legitimi-

tet njegovoj smjeni sa te funkcije jer bi to,

kako je naveo, bila odluka bez presedana

u crnogorskomparlamentarizmu.

U otvorenompismu koje je uputio pred-

sjedniku Skupštine Ivanu Brajoviću i pred-

sjednicima poslaničkih klubova, Ivanović

je podsjetio da će se na dnevnom redu

Skupštine ubrzo naći prijedlog za njegovo

razrješenje sa funkcije člana Savjeta Agen-

cije za elektronske medije.

- Apelujemna vas da ne dajete legitimitet

ovakvoj odluci bez presedana u crnogor-

skomparlamentarizmu. Čak i letimičan

pogled na dokaze i propise koje vam

predstavljamomogućava vamda jasno

procijenite da li se radi o prvorazrednom

pravnomnasilju – naveo je Ivanović.

Dodao je da pismo upućuje i kao zabrinut

građanin kako bi ukazao na evidentno naru-

šavanje pravne sigurnosti u organu vlasti

koji treba da štiti od zloupotreba ove vrste.

- Ne zbogmene lično, već najviše zbog

digniteta doma u kom sjedite, pravne

sigurnosti birača koje predstavljate i

demokratije za čije ste sprovođenje u

Crnoj Gori najodgovorniji – naveo je Iva-

nović.

Đ.Ć.

Darko Ivanović

Detalj izGimnazije ,,SlobodanŠkerović“