Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Društvo

Ponedjeljak, 25. decembar 2017.

PODGORICA

CrnaGora je

zauzelavodećupozicijuu

Evropi ponaučnoj inventiv-

nosti i uspješnosti. Sanajma-

njimbudžetskimsredstvima

Ministarstvonauke jeostva-

rilonajbolji rezultat u2017.

godini. To jenajveći uspjeh

Ministarstvanaukeodosni-

vanja, kazala je zaNaučnoo-

brazovni programRadija

CrneGoreministarkanauke

SanjaDamjanović.

- Vjerovali ili ne, Crna Gora se

našlanaprvommjestuuEvro-

pi po stopi uspješnosti od 25

odsto. Mi smo ove godine

uspjeli po prvi put da povuče-

mo velika sredstva iz evrop-

skog fonda Horizont 2020. i

pokažemo da imamo naučni

potencijal, vezavši u tom pro-

jektu nauku i privredu, što je

san gotovo svih naučnih istra-

živačkih timova uEvropi i svi-

jetu. Zbog tog rezultatazauze-

li smo vodeću poziciju na listi

zemalja po inovativnosti i sto-

pi uspješnosti.Takoćesesred-

stvima iz evropskog Horizont

fonda projekat realizovati u

Elektroprenosnom sistemu

Crne Gore, a uz pomoć nauč-

nog tima Elektrotehničkog fa-

kulteta-objasnilajeDamjano-

vić.

Sljedeći velikiprojekat ,,nauke

za društvo“ biće izazov za Cr-

nuGoru, ali i za naučnu zajed-

nicu Evrope i balkanskih ze-

malja.

- Ukoliko taj projekat bude re-

alizovan, okupio bi mlade lju-

dena jednommjestu, spriječio

odliv kadrova iz Crne Gore i

regiona i osigurao budućnost

široj zajednici.Okotogprojek-

ta okupili su se najveći naučni

eksperti iz Evrope i svijeta,

formiralimeđunarodnukomi-

siju naučnika, koja će u Trstu

25. i 26. januara iduće godine

dati konačnu riječ o projektu

koji je inicirala mala naučna

zajednica iz Crne Gore - kaza-

la je ministarka Sanja Damja-

nović.

Đ.Ć.

Ministarka nauke Sanja Damjanović tvrdi da je

njen resor ostvario najbolji rezultat u ovoj godini

CrnaGora

vodeća uEvropi

po naučnoj

uspješnosti

Specijalističke gimnazije za talentovane

U prosvjeti zadovoljni unapređenjemsrednjeg obrazovanja

Pajović:

Ako nije

primjenljiva, nauka

je beskorisna

PREDSTAVLJAMO:

Dobitnici nagradaMinistarstva nauke u kategor

PODGORICA

Prof. dr

IgorPajovićdanijenauč-

nikne zna štobi drugo ra-

dio, a godišnjepriznanje

Ministarstvanauke, kako

kaže, je izuzetnopodsti-

cajno, ali je i odgovornost

da senastavi sa radom.

- Postigli smo rezultate i ne-

ma nazad, nego se mora na-

staviti u istom ritmu. Nauka

akonijeprimjenjivalijepaje,

ali ako nije korisna onda je

besmislena. Važno je zbog

toga da ima benefite za širu

zajednicu, da ljudi vide da

im je nešto korisno i da im

poboljšava život – istakao je

Pajović u razgovoru za Po-

bjedu.

Lovćen

U trogodišnjem projektu

Lovćen, koji se okončao u

novembru,abavioseizuča-

vanjem vektora u našoj

državi,odnosnovrsta-

ma komaraca koji

prenose viruse na

ljude, Pajović je

bio rukovodilac, a

po završetku po-

stali su i dio pro-

jekta Horizonta

2020, kao i dio

evropskog tima

koji se bavi ovom

tematikom.

Aktuelni zakoni nala-

žu da je suzbijanje ko-

maraca sto odsto prepu-

šteno opštinama i taj sistem

ne funkcioniše, kaže naš sa-

govornik, zbog toga je u pla-

nu da se sa Institutom za

javno zdravlje inicira pro-

mjena kojom bi se napravio

objedinjeni nacionalni si-

stem, u kojem će nadgleda-

nje, prisustvo i kontrolisano

suzbijanje komaraca ići s

državnog nivoa.

Profesor na Biotehničkom

fakultetuUniverziteta Crne

Gore dr Igor Pajović objaš-

njava za Pobjedu da lokalne

samouprave prema sadaš-

njoj zakonskoj regulativi

imaju nadzor nad komarci-

ma, finansiraju suzbijanje,

biraju po tenderima izvođa-

če i slično.

- Takav sistem nigdje u

Evropinijevažeći ina tajna-

čin nemožete da postignete

efekat.UFrancuskoj, napri-

mjer, isključivo državne in-

stitucije mogu da rade na

suzbijanju komaraca – ne

mogu privatnici. To je odličan

sistem, jer je osnova sve ove

priče javno zdravlje ljudi –

istakao jePajović za naš list.

Istraživanje o vektorima po-

čelojejoš2001.godine,kadaje

u našoj državi konstatovano

prisustvo azijskog tigrastog

komarca, dok su 2012. dobili

nacionalni projekat posvećen

toj vrsti komaraca.

- Uočili smo tada problem– u

našoj zemlji više od 30 godina

nije rađeno ništa u oblasti ko-

maraca. Iskorjenjivanjemma-

larije s ovihprostora prestaje i

interesovanje ljudi za vektore.

Međutim, odsredineosamde-

setih do danas se mnogo pro-

mijenilo. Sa povećanim tran-

sferom ljudi i mnogo većoj

mobilnosti ljudi u svijetu de-

šava se i mnogo veći prenos

životinja i biljaka, koji su inva-

zivni –objasnio jePajović.

Prema njegovim riječima, in-

vazivne vrste imaju prirodno

stanište u nekom dijelu svije-

ta, ali ga čovjek aktivnostima

prenese negdje drugo gdje su

povoljni klimatski uslovi i on

se tu razmnoži i nastani i po-

stane štetanzaprirodni ekosi-

stemukojijedospio,zbogtoga

što „ne treba da bude tu“.

- PodručjeMediterana je jako

osjetljivo na prisustvo takvih

vrstai saspektapoljoprivrede,

veterine i zaštite zdravlja lju-

di.Uvijek je fokusna tropskim

virusima u tom dijelu. Imate

pojavudenga virusanaPelješ-

cu, epidemiju čukungunje u

Italiji i Francuskoj. U to vrije-

menijesmoimalipodatkegdje

se nalaze vrste komaraca koje

mogudaprenesutevirusekod

nas i zbog toga smo počeli da

radimo na rješavanju proble-

ma – gdje su, koliko ih ima, što

se dešava s njima – istakao je

Pajović.

Rezultati

Shvatili su, kako je re-

kao, da sami nemogu

uspjeti da odgovore

na problem, te da je

nužnodasepovežu

sa evropskom na-

učnom zajedni-

com, a istraživači su

ih prihvatili i uložili

i vrijeme i rad da se

stignedorezultatako-

je imajudanas.

- Utvrdili smo rasprostra-

njenosti i brojnosti komara-

ca kodnas. Nađeno je 38 vrsta,

odkojihosamvektorskihišest

invazivnih. Sada znamo gdje

su, te se kontrole na terenu na

rade više „na slijepo“ – nagla-

sio jePajović.

Uključili su i javnost u praće-

njekomaraca,takoštosu,kako

je kazao, napravili dvije apli-

kacije još prošle godine.

- Uprava za bezbjednost hra-

ne, veterinu i fitosanitarne

poslove je za njihove po-

trebe tražila jednu od

aplikacija. Dobijali smo

fotografije sa terena, sli-

ke komaraca koje su lju-

di slali, tako da postoji

fidbek i od građana – re-

kao jePajović.

Objasniojedagrađani,ka-

da preuzmu aplikaciju,

treba samo da slikaju

komarca i da sliku

proslijede preko

aplikacije.

- Nama si-

stem ša-

lje vrijeme i geografske koor-

dinate uz fotografiju. Mi na

terenu postavljao takozvane

klopke, hvatamo što veći broj

komaraca i onda ih ispitujemo

–opisao jePajović.

On je ilustrativno naveo po-

voljnost sistema aplikacije na

primjeru Španiji, u kojoj po-

stoji sistempostavljanja klop-

ki, za čiju analizu je po klopki

potrebno10eura i sedamdana

analize.

- Fotografija, s druge strane,

košta 50 centi, tako da je zbog

velike površine rada veoma

povoljan sistem ispitivanja.

Mi smo otprilike četvrta ze-

mlja u Evropi koja koristi ovaj

sistem– istakao jaPajović.

Napravljena je i interaktivna

mapa, ukojoj su, premanjego-

vimriječima, akumulirani po-

daci dobijeni preko aplikacija,

ali i sveobuhvatne istorijske

informacije o komarcima u

našoj državi od 1900. godine,

kao i rezultati istraživanja u

projektuLovćen.

Napravljeno je i modeliranje

klimatskih parametara i na-

spramnjihmogućnost širenje

komaraca.

- To kod nas nikada nije rađe-

no. Na osnovu neke predikcije

Dio projekta Lovćen, prema

riječima Igora Pajovića, bio

je i unošenje promjena u

tadašnji sistemnastave na

Biotehničkom fakultetu, koji

je omogućio studentima da

uče o vektorima i da im to

bude dio nastave.

- S druge strane, u toku pro-

jekta došlo je i do reakre-

ditacije Univerziteta Crne

Gore. Tada je rukovodstvo

Biotehničkog fakulteta

prepoznalo promjene u

nastavi kao dobar pravac,

a prva godina već uči po

novimprogramima – kazao

je Pajović.

Nove

mogućnosti

za studente

Uprava za

bezbjednost hrane

je za njihove potrebe

tražila jednu od aplikacija.

Dobijali smo fotogra je sa

terena, slike komaraca koje

su ljudi slali, tako da postoji

dbek od građana

– rekao je Igor

Pajović

NAUKAUSLUŽBIZAJEDNICE:

Igor Pajović

Crnogorski zvaničnici čestitali katolički Božić

Da njegujemo

tradicionalnubliskost

PODGORICA

Božićne če-

stitkebarskomnadbiskupu,

kotorskombiskupu i svim

pripadnicimakatoličkevje-

roispovijesti uCrnoj Gori

uputili su jučepredsjednici

države, Skupštine i Vlade

FilipVujanović, IvanBrajo-

vić iDuškoMarković.

- Nastupajući blagi dani prili-

ka su da u atmosferi ljubavi,

slogeirazumijevanjasnažimo

vjeru u zajednički život, oli-

čen u poštovanju iskonskih

vrijednosti kojima se teži na

ovaj dan. Njegujući tradicio-

nalnubliskost, istrajmouoču-

vanju međukonfesionalne i

međuetničke harmonije koja

je temelj našemopredjeljenju

da zajednički gradimo ljepšu

budućnost za svakog našeg

čovjeka i domovinu Crnu Go-

ru, čijemsmonapretkubezre-

zervno posvećeni – naveo je

predsjednik Crne Gore Filip

Vujanović.

Brajović je u čestitki naveo da

nas hrišćanstvo uči najvećim

vrlinama, poput sloge, uvaža-

vanja, istrajavanja i praštanja,

ali i ljubavi, dobroti i solidar-

nostimeđu ljudima.

-Uto ime svimvjernicima ka-

toličke vjeroispovijesti česti-

tamBožić sa željomda vamu

domove donese mir, zdravlje,

blagostanje i porodičnu sreću

–naveo jeBrajović.

Predsjednik Vlade Duško

Marković je u ime Vlade i u

svoje ime vjernicima katolič-

ke vjeroispovijesti u Crnoj

Gori, kao i najvišim crkvenim

velikodostojnicma Katoličke

crkve u našoj zemlji poželio

ličnu i porodičnu sreću.

- Neka praznično nadahnuće

ispuni domove svih vjernika

plemenitim vrijednostima

praštanja i prijateljstva. Da sa

najbližima, porodicom, prija-

teljima i komšijama, sačuva-

mo ideju zajedništva i da bez

obzira na vjeru i naciju, obez-

bijedimo bolju budućnost za

svenas–stojiučestitkipremi-

jeraMarkovića.

Čestitke povodom božićnih

praznika uputili su i ministri

za ljudska i manjinska prava

Mehmet Zenka, ministarka

bez portfelja Marija Vučino-

vić, gradonačelnik Cetinja

Aleksandar Bogdanović, kao i

predstavnici političkih parti-

ja.

Đ.Ć.

PODGORICA

Reformom zakona o obra-

zovanju omogućeno je da se gimnazije u

Crnoj Gori formiraju kao opšte i specijali-

stičke, a u podgoričkoj Gimnaziji ,,Slobo-

dan Škerović“ još prošle školske godine

uvedena su specijalistička odjeljenja kao

pilot projekat – saopšteno je iz Ministar-

stva prosvete. Unapređenje srednjeg

obrazovanja predviđeno je Strategijom

razvoja opšteg srednjeg obrazovanja za

period 2015 – 2020. godina, rekao je Velj-

ko Tomić - generalni direktor Direktorata

za opšte srednje obrazovanje, stručno

obrazovanje i obrazovanje odraslih.

- Cilj specijalističkih gimnazija je da se uče-

nicima omogući da kroz povećani obim

izučavanja određenih sadržaja razvijaju

svoje sklonosti i talente - objasnio je Tomić.

Direktorica Gimnazije ,,Slobodan Škerović“

Zoja Bojanić-Lalović navela je da je u toj

gimnaziji otvoreno odjeljenje za sportiste,

dvojezično odjeljenje, kao i odjeljenja ilo-

loške i matematičke gimnazije.

- Svako od odjeljenja radi po različitom

programu. Dvojezičko odjeljenje ima

zastupljenu nastavu na engleskom jeziku

i to iz izike, biologije, istorije i matematike.

Filološka i matematička gimnazija rade po

posebnimprogramima koje je usvojio Naci-

onalni savjet - rekla je Bojanić-Lalović.

Đ. Ć.

FilipVujanović

IvanBrajović

DuškoMarković

SanjaDamjanović