Table of Contents Table of Contents
Previous Page  24 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 24 / 48 Next Page
Page Background

24

Pobjeda

Feljton

Ponedjeljak, 25. decembar 2017.

PODSJEĆANJE NA JEDNU PLEMENITU TRADICIJU

Piše:

DrsciCvetkoPAVLOVIĆ

MarkoDragović je pi-

sao 1908. godine da

“Muslimani u zadužbi-

nama (vakafi) ne zao-

staju izadrugihobra-

zovanihnaroda... U

pohvalu imsluži što

zavještaji ne propada-

junego se čuvaju, od

koljenana koljeno i

namijenjenoj svrsi ko-

risti donose. Svi vakafi

muslimanski uCrnoj

Gori stoje podglavnim

nadzorommuftije cr-

nogorskihMuslimana,

a svaki pojedini vakaf

ima svoje neposredne

prokaradure (starao-

ce)

Zadužbina Zejnel-bega

Averića u StaromBaru

„ Imanje i djeca na ovom svije-

tusunakitčovječji,alinetrajni,

a dobročinstvo i lijepa riječ na-

kit su vazda trajni, - zato kod

Boga dobročinstvo je srećnije

od imanja i djece“

IzKurana

Za vrijeme turske vladavine,

zadužbinstvokodMuslimana

je bilo veoma razvijeno na či-

tavompodručju ondašnje Cr-

ne Gore. Plemeniti i humani

ljudi, bogati pojedinci, begovi

i age, kao i licakojanijesu ima-

lapotomstvo,ostavljalisusvo-

jupokretnuinepokretnuimo-

vinu i novčana sredstva čiji

prihodi su se trošili udruštve-

no korisne svrhe.

Muslimani ove zadužbine na-

zivaju vakafi. Veoma značaj-

ne, interesantne i korisne po-

datke o stanju zadužbina

(vakafa) Muslimana u Baru

krajem19. i početkom20. vije-

ka ostavio je Marko Dragović

(Velestovo, 1852. - Cetinje,

1918.) u svom raduMuhame-

danske zadužbine u Baru

objavljenom u Zborniku za

narodni život i običaje južnih

Slovena, (Zagreb, 1908. godi-

ne) Dragović ističe: “ Musli-

mani u zadužbinama (vakafi)

nezaostajuizadrugihobrazo-

vanih naroda... u pohvalu im

služi, što zavještaji ne propa-

daju, nego se čuvaju, od kolje-

na na koljeno i namijenjenoj

svrsi koristi donose. Svi vakafi

muslimanskiuCrnojGoristo-

je pod glavnim nadzorom

muftije crnogorskih Musli-

mana, a svaki pojedini vakaf

ima svoje neposredne proka-

radure (staraoce). Prema

okruzima, pak, u kojima se ti

vakafi nalaze, nadzorvodeka-

dije okružni, kao na pr. uBaru

kadijaKarađuzović, uUlcinju

kadija Mujalić. Koliko sam

mogao lično vidjeti i uvjeriti

se, imuftija i područnemuka-

dije upravljaju vakafima do-

bro i staraju se da od prihoda

njihovih bude koliko je više

moguće koristi.“

U Ulcinju, koji je tada imao

5.000 stanovnika, postojao je

vakaf Gradske džamije koji je

imao 1.300 korijena maslina,

odčijegprihoda jemuftijado-

veo voduu grad.

Na području Bara, u to vrije-

me, bilo je 12 vakafa koji su

raspolagali sa2.561korijenom

maslina, imanjima, kućama,

radnjama i veoma značajnim

novčanimsredstvima.

VakafvodeZejnel-begaAveri-

1

Za vrijeme turske vladavine, zadužbinstvo kodMuslimana je bilo veoma

razvijeno na čitavompodručju ondašnje Crne Gore. Plemeniti i humani

ljudi, bogati pojedinci, begovi i age, kao i lica koja nijesu imala potomstvo,

ostavljali su svoju pokretnu i nepokretnu imovinu i novčana sredstva čiji

prihodi su se trošili u društveno korisne svrhe

ća imao je 1901. godine 4.743

fiorinai83novč.i926korijena

maslinakojevrijede8.000fio-

rina. Ovaj vakaf osnovao je

Zejnel-beg Averić, rodom iz

Podgorice a nastanjen uBaru.

Dao jeda seugradBardovede

voda iz jedne pećine iznad se-

la Turčini, sat i po daleko od

varoši. Voda je bila dovedena

uPodgrad, „unajljepši diova-

rošiGretvu“. „Voda jedovede-

na kroz vodovoddijelomkroz

zemljane ćunte, dijelom ona-

ko kamenomobrađena, ali od

nazadtrigodineupravavakaf-

ska počela je dobavljati gvoz-

dene cijevi i njima zamjenji-

vati zemljane, i kroz koju

godinuciovodovodbit ćepot-

punjen gvozdenim cijevima...

Pri novom uređenju vodovo-

da učinjena je velika pogrješ-

ka time, što su cijevi plitko

stavljene u zemlju, te ih ljeti

sunce toliko ugrije, da je voda

vrlotopla, takoda jepodesnija

za kupanje, nego za piće“.

Vakaf gradskih džamija imao

je 629 korijenamaslina.

Gradske džamije nastale su

tako što su Turci katoličke cr-

kve pretvorili u džamije i to

monumentalnu katedralu Sv.

Đorđa u „Londža“ džamiju

(Londža- skup, sjednik, sasta-

nak) a crkvu Sv. Marka u „Or-

ta“ džamiju (Orta - srednja,

središnja).

Prilikom zauzimanja Bara od

strane Turaka 1571. godine u

gradu (tvrđavi) bilo je 14kato-

ličkih crkava.

„Londža“ džamija imala je

466 korijena maslina koje su

priložili: Zejnel-beg stari i

njegova žena, Osman Sulej-

manović, Hadži Etem Asan

Tahiri, Adem Karađuzović,

Sulejman–aga Tomaš, Asan-

aga Škanjević, a 44 korijena

maslina uzeti su za dug od

Muhameda i Ahmeda Ejubo-

vića.

„Orta“ džamija imala je 163

korijenamaslinakojesuprilo-

žili: Mahmut Januzović, žena

Zejnel-bega staroga, Kajma-

kan-beg, rodomAzijat,Murat

Kapetanović, Smail Etem-

agin, Sulejman Tomaš, a 2 ko-

rijena maslina uzeti su za dug

odOmeraČante.

Ovaj vakaf je 1901. godine

imao 42.103 groša i 18 para. U

najljepših mjesta, te po geo-

grafskompoložaju, najdivnije

kapetanije u Crnoj Gori, a po

imovnom imanju stanovniš-

tva gotovonajbogatije.

I ako u mrkojevićkoj kapeta-

nijinemaznatnihbogataša,ali

nikako nema siromaha... No-

vaca imajuprilično dosta, koji

dobivaju kako prodajom do-

maćih proizvoda, tako i teko-

vinomuinostranstvu, aosobi-

to u Carigradu... Na jednoj

uzvišici više sela Kunja nalazi

se divna džamija - najljepša u

svimMrkojevićima“.

Vakuf vode Dabov kamen u

MikulićimazavještaojeSulej-

man Ibrahimov Perazić, ulo-

živši 1.500 groša da se dovede

voda predmikulićku džamiju

sa izvora Dabov kamen. No-

vac je dat „na dobit“, pa kad je

suma dovoljno porasla, izgra-

đen jevodovodzakoji jeutro-

šeno 1.800 kruna. Po računu

iz 1902. godine ovaj vakaf ima

2.246 groša i 78para.

Prokaradurstvo (staratelj-

stvo, upravljanje) nad ovim

vakafomvodi potomak zavje-

štaoca Jusuf Mujov Perazić.

Dragovićnavodidasu„Miku-

lićimalo selo, dva sata udalje-

no od Bara. Nalazi se na jed-

noj visoravni ispod planine

Rumije. Stanovnici su pravo-

slavni, katolici imuhamedan-

ci“.

Vakaf nekolicine za iznos vo-

de u pazaru varoši Bara. Kako

ugraduBaru,Mahali, Podgra-

du, pijaci i okolnimnaseljima

nije bilo dovoljno pitke vode,

nekoliko dobrih ljudi zavje-

štalo je „po nekoliko korijena

maslina, a po nešto i u novcu,

da se iznosi voda s izvora rije-

ke Bunar u pazar po nekoliko

bačvica vode, da narodpije“.

(Nastavljase)

vrijeme staroga kadije Husei-

na Spičića, 1886. godine u

okviru vakafa mosta Vruće ri-

jeke popravljen je most zašto

je utrošeno 10.753 groša i 30

para. Godine 1901. ovaj vakaf

je imao 384korijenamaslina.

Vakaf vode kod džamije uKu-

njuukapetanijimrkojevićkoj,

osnovala je Aiša Peričić, koja

je zavještala 100 groša da se

napravi dubenica (bistijerna).

Nakon izgradnje dubenice

ostalo je nešto novca koji su

dati pod interes, tako da je ta-

daglavnica iznosila291 krunu

i 84pare.

Marko Dragović navodi da su

„Kunje malo seoce u kapeta-

niji mrkojevićkoj, okruga bar-

skoga. Nalazi se u sredini ka-

pe t an i j e na j ednom od

Starobarskimaslinjak

Akvadukt uStaromBaru

- sastavni diozadužbine

Zejnel-begaAverića

Stari Bar, česma

Planoč iz 1810

Natpisna

starobarskoj

česmi Kadijin

izvor