Table of Contents Table of Contents
Previous Page  14 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 14 / 48 Next Page
Page Background

14

Pobjeda

Ponedjeljak, 25. decembar 2017.

Iz bilježnice reportera

Da ratne ne „zarastu“ staze...

PORTRETIANTIFAŠISTA:

Slobodan BatoMirjačić iz Nikšića

Antifašizam – glavna odrednica Crne Gore. Vjera umlade. Nedavno objavljena knjiga

„Da se ne zaboravi“ – veliki zbornik besjeda i izlaganja Slobodana BataMirjačića na

brojnimakademijama, omažima, na promocijama knjiga, otvaranjima spomenika i

istorijskim časovima u školama... Uskoro spomenik crnogorskimkomitima. Akademija

„Grahovska bitka“ i renoviranje kuća Save i Nikole Kovačevića u Nudolu kod Grahova...

Piše:

JovanSTAMATOVIĆ

Ima zemalja i naroda koji za

samo jedan dan postanu veli-

ki...

UpravotakvajemalaCrnaGo-

ra koja je 13. jula 1941. godine

jednomzasvagdapostalaveli-

ka. Jer, tog dana je njen narod

listom ustao protiv fašizma,

tog najvećeg svjetskog zla, jer

je Crna Gora tog dana u teme-

ljesvograzvoja i slobodeugra-

dila antifašizam.

U jednoj od najvećih kolijevki

antifašizma u svijetu danas je,

doduše, svemanje onihkoji su

krvarili u borbi za slobodu

ovih gora i čitave bivše nam

domovine. Srećom, sve su du-

že kolone antifašista koji, si-

gurnismo,nikadanećedozvo-

liti daumreantifašistički duh i

sjećanja na dane bola i pono-

sa...

„Dasenezaboravi“

Jedan iz te kolone antifašista

jeSlobodanBatoMirjačić(71),

predsjednik OO UBNOR-a i

antifašistaNikšića i članPred-

sjedništva i Glavnog odbora

SUBNOR-aCrneGore.Njego-

vi Nikšićani ga još znaju kao

istaknutog publicistu, odbor-

nika i potpredsjednika opšti-

ne, kao dugogodišnjeg prvog

čovjeka nikšićkog Biroa rada,

nezaobilaznog govornika na

promocijama knjiga, autora

upečatljivih prikaza... Drugi

ćevamrećidajebioneumoran

predsjednikIzviđačkeorgani-

zacije Nikšić, da je dugo radio

u bordovima i odborima di-

rektora mnogih kompanija u

ovom gradu, ali i da je i danas

uvijek prvi kad su u pitanju –

očuvanje, njegovanje i razvija-

njetradicijaNOB-aiantifašiz-

ma i drugih oslobodilačkih

ratovaCrneGore.Ugradupod

Trebjesom srešćemo, među-

tim, i one koji kažu–da Slobo-

danMirjačić i njegovaporodi-

ca „prave najbolji sok od

drenjina na ovim prostori-

ma“...

No, iakobiznis imalaprivreda

(ne kaže se slučajno – „zdrav

kao drijen“) zaslužuju da bu-

dupovodzapredstavljanje,mi

ćemoSlobodanaBataMirjači-

ća predstaviti na jedan drugi

način – kroz knjigu „Da se ne

zaboravi“, kojasenedavnopo-

javila i koja će, sigurni smo,

podstaći mnoge mlade antifa-

šiste da nastave putevima svo-

jihpredaka.

- Antifašizam je najveća vri-

jednost slobode, kaže Mirja-

čić, i ja samponosan što se sve

više mladih antifašista uklju-

čujeukolonečuvaramira i na-

še slobode. Izviđači, vojnici,

mladi koji učestvujuna takmi-

čenjima iz istorije NOB-a,

mladi antifašisti na međuna-

rodnim manifestacijama...

Dobro kaže naš narod – na

mladima svijet ostaje i ja se

iskrenonadamdaćemladiCr-

ne Gore znati da sačuvaju slo-

bodu koju su im podarili nji-

hovi preci. Jer, što lijepo reče

Dragan Mitov Đurović u naj-

novijem „Glasniku“ – listu

SUBNOR-a i antifašista Crne

Gore – „Zakonom biologije

najbolji odlaze, ali zakonom

biologije najbolji dolaze“.

Sve ove riječi potvrđuje upra-

vo knjiga „Da se ne zaboravi“,

koja jesvojevrstanzbornikbe-

sjeda i izlaganja Slobodana

Mirjačića –na brojnimakade-

mijama, promocijama knjiga,

omažima, na istorijskimčaso-

vima, prilikom posjete broj-

nim spomenicima i spomen-

ob i l j ež j ima i z NOR- a i

revolucije...Riječju–autentič-

na svjedočenja. Posebno o lju-

dimakakvi subili –SavaKova-

čević, Veljko Milatović,

Branko Pavićević, Nikola Ko-

vačević Stari, Milica Vučinić,

Petar Jovanović, Danilo Bojo-

vić, Petar Komnenić, Vlado

Vujović Gavroš, Obren Kova-

čević, dr Slobodan Nikčević,

Radovan Vučinić, Jefto Pavić,

ljudi iz Gradskog NOONikšić

(18. septembar 1944 – 10. maj

1945). Svi ovi ljudi, događaji i

spomenici o kojima govorim

trajaće dugo i nadam se da će

ovepričemakarmalodoprini-

jeti da to trajanje bude što du-

že, jer oni to zaslužuju, kaže

naš sagovornikupredgovoru.

NabranikuCrneGore

Mnogo je ljudi koji su mi obi-

lježili život, reći će vam još

Slobodan Mirjačić. Kroz stu-

diranje(završiojeFakultetpo-

litičkih nauka – odsjek Socio-

logija u Sarajevu), za vrijeme

rada u opštini, među izviđači-

ma, u SUBNOR-u, u rodnom

Bršnu…Ipak, uticaj ocaGligo-

rija na njega je biopresudan.

- On je bio i vaspitač i učitelj,

priča sjetno. Stalno je govorio

– obrazovanja nema bez vas-

pitanja. Nažalost, proveo je

četiri godine na Golomotoku.

Majka Marija je ostala sa še-

storodjece…

Inače, Slobodan Mirjačić če-

sto govori o svojim precima

koji su, otkada je Sv. Petar Ce-

tinjski Grubana Mirjačića

proglasio za serdara, ,,uvijek

bili na braniku Crne Gore“. U

borbama protiv Turaka, u

svim oslobodilačkim ratovi-

ma, ukomitskompokretu…

Slobodan BatoMirjačić, kome

je budući radni put, kako kaže,

umnogome odredilo prvo za-

poslenje (Markistički centar

,,Nikola Kovačević“) se, tako-

reći, svakodnevno bori da cr-

nogorske slobodarske staze

nikada ne ,,zarastu“. To potvr-

đuje spomenik devetorici Pe-

trovića na Grahovu, spomen-

obilježjenaJavorku,spomenik

petorici Gornjepoljaca, brojne

aktivnosti UBNOR-a Nikšić

koje je sada prosto preporođe-

no…

Zahvaljujući tome – iduće go-

dine otvoriće se spomenik cr-

nogorskim komitima, organi-

zovati akademija posvećena

Grahovskoj bici i crnogor-

skom pitanju, renovirati kuće

Save i Nikole Kovačevića u

Nudolu…

SlobodanBatoMirjačić sa suprugomDragicom

Bršno

Sa izviđačima ispredspomenikapodTrebjesom(2014)

Sloga na

kamenu

ZaMirjačiće se u njihovom

Bršnu i okolnim selima če-

sto može čuti da su otkad

znaju za sebe ,,slobodu lju-

bili kao bližnjeg svog“. To

najbolje potvrđuje podatak

dasuseuNOB-uuključivale

čitaveporodiceMirjačića. U

brošuri ,,Potomci serdara

Grubana Mirjačića“ Slobo-

dan Bato Mirjačić ističe da

su izNOB-e izašle četiri Par-

tizanske spomenice 1941-

1945 –Vukota, Gligorije, Đu-

ro i Veljko, a da su ostali

ostvarili boračke penzije –

Ilija, Miloš, Marko, Drago-

ljub, Radosav, Milan, Bran-

ko, Anđelija…U pomenutoj

brošuri (Bršno 2012) sa po-

djednakimžaromnaglaša-

va se da suMirjačići uvijek

stajali nabranikuCrneGore

– i u ratu i umiru. Vidjelo se

to i na prvomskupuGruba-

novih potomaka (avgust

2011). Susret braće i rođaka

je bio veličanstven, dirljiv i

emotivan, piše Slobodan

Bato Mirjačić. Mnogi, po-

sebno mlađi, nijesu se ni

poznavali (u brošuri ,,Po-

tomciserdaraGrubanaMir-

jačića“ su objavljena imena

svih učesnika skupa), a bilo

je i suza radosnica. Na kraju

jedogovorenodaseovave-

ličanstvena manifestacija

nastavi i postane tradicio-

nalna, kaženašdomaćin.

Četvorica sa čela kolone

U knjizi „Da se ne zaboravi“ (SUBNOR i antifašisti Crne Gore,

UBNORiantifašistiNikšića)posebnoplijenebesjedeSlobodana

BataMirjačićaizgovorenenaakademijamaposvećenim„četvo-

rici sačelakolone“ – Savi Kovačeviću, VeljkuMilatoviću, Branku

Pavićeviću iNikoli KovačevićuStarom.

Riječ je o četiri tople ljudske priče i četiri zavjetne poruke – da

ovakvi ljudi vječno žive. To važi i zamnoge druge junake ove

zanimljiveknjige,aliizadatume,događajeispomenikeizNOR-a

koji je krase. Kad se to kaže, misli se na tekstove posvećene na-

rodnimherojima-MiliciVučinić,PetruJovanovićuiDaniluBojo-

viću. Zatimna riječi SlobodanaMirjačića posvećene – Sutjesci,

Farmacima, VučjemDolu, KapinomPolju, kao i na riječi povo-

domotkrivanja spomenika devetorici Petrovića na Grahovu,

zatimna omažima porodici Obrena Kovačevića, dr Slobodana

Nikčevića i RadovanaVučinića. To isto seodnosi i napromocije

knjiga - „CrnaGora – čemerna“, „Petar Komnenić – život i djelo“,

„Suze bratskog bola“, „Blago onomkoga narod pamti“, „Vlado

Vujović – Gavroš“, „Spomen – obilježja oslobodilačkih ratova u

opštiniNikšić“, „Žene i njihovdoprinosu istoriografiji CrneGore

uprvoj polovini 20. vijeka“, „Danassanneprevari“...

Đe je zrno klicu zametnulo...

Bršno (ime dobilo po puzavici bršljan), živopisno selo nadomak

Nikšića, putnikunamjernikunajviše liči naogromnunarukvicu iz-

gubljenuuplanini.Crvenikrovovištoblistajunazubatomdecem-

barskomsuncu i neobična tišinaKableneglavice, Prisoja,Osoja...

Istorijski leksikoni i drugi izvori govoredasuodavde–Mirjačići,

Vešovići, Šurbatovići, Čanovići, Labudovići, Vukašinovići, Mija-

tovići, Ivanovići, Borovići, Peroševići, Pejovići, Zajovići, Šljukići,

Roćenovići, Golubovići, Vučetići, Kekići...

Nažalost, u Bršnu je danasmnogo zamandaljenih prozora na

kućama,mnogo sivihzidina i polusrušenihkućišta. Rijetkimje-

štani kažudasusestanovnici Bršnaraselili svudaposvijetu.

Međutm,našdomaćinSlobodanBatoMirjačić,kakokaže,neće

dozvoliti da život u njegovomselu potpuno zamre. Uostalom,

on se rijetko kad odvajao od svog rodnog doma prepunog us-

pomenanaocaGligorija i ostalepretke. Najveći „krivac“ za to je

prava „ogledna parcela“, kako bi se drugačije moglo nazvati

njegovo prekrasno imanje prepuno raznoraznog voća, prije

svega–drenjina. Prije 11 godinaon jeovdje formiraoNVO„Dani

drenjina“iorganizovaojoš10uNikšićuiokolini.Utomega,kako

kaže,prateipomažusuprugaDragica,kćerkaMarijaisinMilan.

Nakraju treba reći da semajka i sin–Dragica iMilan–profesional-

nobaveskupljanjem,preradomiprodajomovogbožanskogvoća.

Ispredspomen-biste

braćeVučinić

Naakademiji posvećenoj

VeljkuMilatoviću