Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Ponedjeljak, 25. decembar 2017.

Kultura

PODGORICA

- Premijera

filmova „TAM4500“ i „Tito-

grad70“ (2. dio)Momira

Matovićabićepriređenave-

čeras u20 sati uVelikoj sali

KIC-a „BudoTomović“, u

okvirumanifestacijeDEUS.

Kratki dokumentarni film

„TAM 4500“ donosi priču o

Ristu Baćoviću (62) iz crno-

gorskog sela Klenak, koji sva-

kog dana kreće svojimkamio-

nom iz nečeg nerealnog u

život zbilje. Taj život jezahtje-

van i traži svoje: susrete, po-

moć, brige, obaveze...

Dugometražni dokumentarni

film „Titograd 70“ (2. dio) je

jedinstvena, emotivna, produ-

hovljena priča o rodnom gra-

du koji te opčini dovijeka. On

je jedinstven, neponovljiv, ni-

kome se ne daje… Sagovornici

u ovomfilmu gradu se vraćaju

mislima,čežnjom

,dušom.Go

-

vore titogradski Podgoričani,

iskreno, sa sjetom, ljubavi pre-

ma svom gradu tih vremena.

Dosta podataka za nešto što

nijesmoznali ili smoštoštaza-

boravili, a sve protkano svoje-

vrsnimhumorom.

Filmovi sunastali uprodukciji

matFILMAMontenegro i Se-

kretarijata za kulturu i sport

Glavnog grada.

R.K.

NIKŠIĆ

-Višestrukonagra-

đivani autorski projekatBo-

risaLiješevića „Čuvari tvog

poštenja“, uprodukciji

Gradskogpozorišta, biće

izvedenvečeras u20 sati na

sceniNikšićkogpozorišta.

IdejuzakomadLiješević jepro-

našao u stihu crnogorske hi-

mne, u težnji da preispita savre-

mene društvene okolnosti i

vrijednostinakojimasmoodga-

jani. Predstava postavlja brojna

aktuelnapitanjapoputonih-šta

danas znači poštenje u Crnoj

Gori, šta smo u stanju da žrtvu-

jemo zarad časti i obraza, kakvi

smo i gdje smo u odnosu na

pretke,štanamjedonijelovrije-

me koje nas udaljava od osnov-

nog „koda“ našihpredaka...

Igraju: Dubravka Drakić, Bo-

židar Zuber, Emir Ćatović,

Branka Femić, Željko Radu-

nović, Katarina Krek, Ivona

Čović-Jaćimović, Sanja Popo-

vić, Pavle Ilić, Branko Ilić i Si-

mo Trebješanin. U autorskom

timu, pored Liješevića, su i

Rambo Amadeus koji je ura-

diomuziku,GorčinStojanović

kao scenograf, kostimografki-

nja Tijana Todorović i drama-

turškinja StelaMišković.

R.K.

Činjenicada jeMornaricau

prošlosti bila i vjerska, odno-

snokatoličkabratovština,

nijedokazda sunjeni članovi

bili pretežnoHrvati, premda

nije spornoda suposljednjih

150godina, nakon formira-

njanacionalnih identitetana

prostoruBoke tokomXIX

stoljeća i obnove radaMor-

nariceodAustrougarske

monarhije 1859. godinepod

novimimenom„Plemenito

tijeloBokeljskemornarice“,

važnuuloguunjenomrazvo-

ju imali katolici koji su se

uglavnomnacionalno izjaš-

njavali kaoHrvati.

Udruženja ipodružnice

Katolička crkva jeuniverzalna

a ne nacionalna, u Boki su ži-

vjeli katolici razne etičke pri-

padnosti. U vrijeme kada je

Mornarica bila i vjerska bra-

tovština bilo je i pravoslavnih

članova. Niko u Boki nije mo-

gao da se bavi pomorstvom i

pomorskomtrgovinomkonije

bio članMornarice, a već kra-

jem XVII vijeka na teritoriji

Boke kotorske, koja je tada

obuhvatala prostor od Suto-

mora do Sutorine, katolici su

činili trećinu stanovništva. Ni

danas Mornarica ne vodi evi-

denciju o nacionalnoj i vjer-

skoj strukturi članova. Bokelj-

skamornaricakaoorganizacija

postojala je samo uKotoru sve

do 1972. godine, kada se osni-

vaju podružnice uTivtu i Her-

cegNovom, a 1974. osnivaju se

podružnice u Zagrebu a zatim

i u Beogradu, premda su u Za-

grebu 1924. godine, a 1929. go-

dine i u Beogradu osnovana

udruženja Bokelja koja

su njegovala tradicije

Boke Kotorske i

Mornarice, ali nije-

su bili njen sastav-

ni dio. UHrvat-

skoj su poslije

1974. godine

osnovane i druge

podružnice, ali su

se 1991. godine od-

vojile od Matice u

Boki, promijenile

statut i ime u Hrvat-

ske bratovštine Bokelj-

ska mornarica 809, što

znači da su podružnice bile u

jedinstvu sa Bokeljskommor-

naricomsamo 17 godina, što je

jako malo u istoriji Mornarice

koja traje 1208 godina.

Pravoidužnost

Rukovodstvo Mornarice već

godinamapokušavadaprego-

vara i sarađuje sa hrvatskim

bratovštinama u cilju postiza-

nja punog jedinstvo za koje je

jedini uslov prihvatanje ime-

na i statuta Bokeljske morna-

rice Kotor, ali to do sada nije

dalo rezultate. Nikone dovodi

u pitanje pravo na postojanje

hrvatskihbratovština, nitiBo-

keljima u Hrvatskoj da gaje

tradicije, niti je bilo protesta

kada je Hrvatska proglasila

kolo Svetoga Tripuna i Tri-

pundanske svečanosti svojim

kulturnim dobrom. Isto tako,

ne dovodi se u pitanje ni do-

prinos Hrvata u Boki istoriji

Bokeljskemornarice.

Takođe,ipodružnicauBeogra-

dukojaseugasila1991godine,a

obnovljena 2009. nedavno se

odvojilaodMaticeuBoki.Ima-

jući sve to u vidu jasno je

da nema istorijskih ni

drugih argumenata

da se ističe teza o et-

ničkom karakteru

Mornarice, niti da

bilo koja etnička

grupa ili susjedna

država ističe pre-

tenzije na Morna-

ricu.

Kada je u pitanju

kandidaturaMorna-

rice za upis na Repre-

zentativnu listu nema-

terijalne kulturne baštinu

čovječanstva UNESCO-a,

pravo je i dužnost Crne Gore

da čuva i valorizuje kulturne

vrijednosti kojesutokomisto-

rijenastalenanjenoj teritoriji,

uključujući i Bokeljsku mor-

naricu. Nijesu tačni navodi da

u materijalu za kandidaturu

nije spomenut Sveti Tripun,

kolo i drugi bitni elementi tra-

dicijeiistorijeMornarice.Nije

u materijalu bilo pomena ni-

jedne etničke grupe i naroda

koji seugradiou tu istoriju, jer

ih ima jako puno, akcenat je

dat na univerzalni, multiet-

nički i multikulturni karakter

Mornarice, bez obzira na či-

njenicu da su joj Hrvati dali

veliki doprinos. Potrebno je

naglasiti da se dosije za upis

Mornarice na listu nemateri-

jalne kulturne baštine čovje-

čanstva predstavlja komisiji

UNESCO čiji članovi iz tog

materijalatrebadashvateuni-

verzalne, svjetske vrijednosti

koje preporučuju Mornaricu

za upis, a ne njenu nacionalnu

ili konfesionalnupripadnost.

Zajednička kandidaturaMor-

narice za UNESCO od strane

Crne Gore i Hrvatske nije bila

mogućaprijesvegazatoštoni-

je bilo bilo kakve zvanične ini-

cijativeHrvatskepremaCrnoj

Gori u vezi zajedničke kandi-

dature tako da je Crna Gora

samostalno ušla u taj proces i

što Mornarica u toku istorije

nije postojala na teritoriji da-

našnje Hrvatske, izuzev u

kratkomperiodu poslije 1974.

godine kao i zato što su se po-

družnice uHrvatskoj odvojile

odMatice 1991. i nijesu više sa

njomu jedinstvu.

Saradnjaanesukobi

Kulturnevrijednosti, posebno

kada su u njihovom stvaranju

učestvovali pripadnici raznih

naroda i država, trebalo bi da

budu element njihovog spaja-

nja i saradnje, a ne kontrover-

ze i sukoba. Kada Mornarica,

kao što se nadamo, bude pro-

glašena svjetskom kulturnom

baštinom,onaćepripadatisvi-

ma, uključujući Hrvate, Srbe,

Italijane, Grke, Austrijance i

druge, koji su joj u raznimpe-

riodima i u raznoj mjeri dali

doprinos.

Nadamo se da smo ovim dali

dovoljna objašnjena o tradici-

jama, istoriji i prirodi Bokelj-

ske mornarice, a za detaljnije

informacijeupućujemonanaš

sajt www.bokeljskamornari-

ca. com i na brojna naučna i

stručna djela objavljena na tu

temu.

(Kraj)

Admiralat iUpravni odbor

BokeljskemornariceKotor

PODGORICA

-Nabolji film

dvanasetog izdanjaAVIFe-

sta je „Gaia“ (Zemlja), auto-

raDarkaVučkovića izPod-

gorice. Festival je završen

preksinoćuKIC-u„Budo

Tomović“.

Ideja filma prati proces stvara-

nja skulpture, od uzimanja si-

rovog materijala, gline iz ze-

mlje, preko procesa obrade do

njegove transformacijeudovr-

šeno umjetničko djelo. Pored

Vučkovića, u autorskom timu

filma suMladen Ivanović (ka-

mera) i IgorMijović (muzika).

U punoj multimedijalnoj sali

KIC-a preksinoć je prikazano

15 kratkih filmova crnogor-

skih autora. Riječ je o novim

filmovimanastalimu2017. go-

dini, raznih tematika i žanro-

va: od kratke, dokumentarne

forme,prekoeksperimentalne

iigrane,dovideoskečai kome-

dije. Publika je, tradicionalno,

birala nabolje filmove. Kako

susaopštiliizdirekcijefestiva-

la, publika je istakla filmove

„Parkinške destinacije“ Saše

Radovića i „Pecki novogodiš-

nji“ koje potpisuju Paris & Pi-

pa. Festival je posebno pohva-

lio rad „Oda nedostižnom“

autorke JeleneŽivković.

Posebnu pažnju ovogodišnjeg

AVIFesta privukla je premi-

jerna selekcija „Jugosloven-

ska video avijacija“ u okviru

koje je publika bila u prilici da

odgleda najnovije kratke fil-

move iz regiona, a koji su više-

struko nagrađivani na festiva-

lima širom Evrope i svijeta.

Urednik ovog segmenta je

prof. Dragan Živančević, dok

je jednako kvalitetnu inostra-

nu selekciju urednio Pjer L.

Vaillancourt.

Oba programa, kako je najva-

ljeno, biće reprizirana na za-

htjev publike tokom februara

usaliDodest.Festivaljezatvo-

ren projekcjom nijemog fima

„Vesela udovica“ (1925).

R.K.

PODGORICA

- Prva kolektivna

izložba članova slikarske radi-

onice ,,Boje prijateljstva”, koju

vodi akademski slikar Rade

Vujačić, biće otvorena večeras

u 19 sati u galeriji ,,Art”. Izložbu

će otvoriti sekretarka za kultu-

ru i sport Glavnog grada Nela

Savković -Vukčević.

Rade Vujačić kazao je da je,

dok je bio član Udruženja

izvornih likovnih umjetnika

Crne Gore, radio sa manjom

grupom slikara.

- Prenosio sam im svoje skro-

mno likovno znanje. Intereso-

vanje je vremenompostajalo

sve veće, pa sam zbogmalog

prostora koje je imalo Udru-

ženje morao da tražimnovi

atelje. Nedugo poslije toga naš

novi prostor bio je u Zeti, dosta

uslovan i komotan, ali slikarima

iz Podgorice bio je daleko pa

se ni tu nijesmo puno zadržali.

Energija koju dajem i volja koju

imamda održim atelje i druš-

tvo, kao da postaje samostalna

i privlači dobre stvari - istakao

je Vujačić.

A.Đ.

„TAM4500“ i

„Titograd 70“

u KIC-u

Plakat lma „TAM4500“

„Čuvari tvog

poštenja“

u Nikšiću

Pogledi:

Čija je Bokeljskamornarica (2)

Bez argumenata za tezu

o etničkomkarakteru

Kulturne

vrijednosti, posebno

kada su u njihovom

stvaranju učestvovali

pripadnici raznih naroda i

država, trebalo bi da budu element

njihovog spajanja i saradnje, a

ne kontroverze i sukoba. Kada

Mornarica, kao što se nadamo,

bude proglašena svjetskom

kulturnombaštinom, ona

će pripadati svima

Pravo je i dužnost Crne

Goreda čuva i valorizu-

je kulturne vrijednosti

koje su tokom istorije

nastale nanjenoj terito-

riji, uključujući i Bokelj-

skumornaricu

UNIVERZALNEVRIJEDNOSTI:

OdredBokeljskemornaricena

proslavi DanaSv.Tripuna

UKIC-u „Budo Tomović“ završeno dvanaseto izdanje AVIFesta

Najbolji film „Gaia“

Darka Vučkovića

Kadar iznagrađenog lma „Gaia“

Izložba ,,Boje

prijateljstva“

u galeriji ,,Art“