Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Kultura

Nedjelja, 24. decembar 2017.

,,Autoportreti“ Zorana Kuzmanovića u Podgorici

Lica svedena na znak

PODGORICA-

Izložba ra-

dova smederevskogvajara

ZoranaKuzmanovića, pod

nazivom„Autoportreti“,

otvorena jeuDvorcuPetro-

vića. Postavkukoja semože

pogledati domartanaredne

godine, naotvaranju suko-

mentarisali direktorCentra

savremeneumjetnostiNe-

nadŠoškić i istoričarkaum-

jetnostiMajaDedić.

Šoškić je publiku podsjetio da

se izložbom Zorana Kuzma-

novića završava ovogodišnji

program Centra savremene

umjetnosti.

- Više od 30programa realizo-

vali smo ove godine, sa dosta

jakim internacionalnimpred-

stavnicima. Izuzetnomi je za-

dovoljstvo da baš izložbom

Zorana Kuzmanovića zatva-

ramoovogodišnji programza-

tošto imamoprilikudasesuo-

čimosasjajnimautorom-kazao

je Šoškić.

Izložbu „Autoportreti“, kako

je istaklaMajaDedić, čini seri-

ja radova iz ciklusa ,,Glava“ i

,,Reljefi glava“.

-Radovi izvedeni utrudimen-

zije, iako se međusobno razli-

kuju, imaju jedan zajednički

imenitelj, a to je ljudska glava i

lice. Postavku čine 24 rada,

ambijentalne instalacije i više

pojedinačnih skulptura, na-

stali livenjem u aluminijumu,

aliikombinovanimmaterijali-

ma: staklo, epoksidne smole,

sajle, čelik i bronza, koji goto-

vo savršeno korespondiraju

zadatom prostoru - navela je

Dedić.

Prema njenim riječima, gaba-

ritnost, snaga, energija, čisti-

na,svedenost,toplina,samosu

neki od utisaka koje stičemo

pri prvom, letimičnompogle-

duna ovu izložbu.

- Koncept izložbe i odabir ra-

dovausklađensaambijentom,

umjetnik je namjenski uradio

zaprostorgalerijeDvorca. Po-

lazeći, naizgled od klasične

skulpture, radovi sa predumi-

šljajem postaju vezani za

određeni prostor, prerastajući

u ambijentalne skulpture.

Predmet umjetnikovog istra-

živanja su lica svedena na

znak - ocijenila jeDedić.

A.Đ.

ENERGIJAIČISTINA:

Saotvaranja izložbeuDvorcuPetrovića

Otvorena izložba „Palate grada Kotora i grada Perasta - nekada i sada“

Dragocjenosti naše baštine

KOTOR-

Izložba „Palate

gradaKotora i gradaPera-

sta-nekada i sada“uorgani-

zaciji Pomorskogmuzeja

CrneGoreotvorena jeprek-

sinoćupalati Grgurina.

Izložbu, koja je realizovana u

saradnji sa Ministarstvom

kulture Crne Gore, u okviru

Programa zaštite i očuvanja

kulturnih dobara za 2017. go-

dinu, otvorila je istoričarka

umjetnosti Jovana Lalošević-

Vidović.

Kako javlja Radio Kotor, na

otvaranju su govorili i direktor

Pomorskog muzeja Andro Ra-

dulović,istoričarkaumjetnosti

i muzejska savjetnica Radojka

Abramović, te etnološkinja i

muzejska savjetnica Jelena

Karadžić.

-Izložba na najbolji način

predstavlja ono što radi Po-

morski muzej, a to je prezen-

tovanjeivalorizovanjekultur-

nebaštinenaovimprostorima

– rekao jeRadulović.

Izvorni sjaj

Okotorskimpalatamagovori-

la je Radojka Abramović, jed-

na od autorki izložbe.

-Kotor od svih gradova na ju-

goistočnoj jadranskoj obali

ponajviše je zadržao odlike

tipičnog srednjevjekovnog,

mediteranskog grada - kazala

jeAbramović.

Ona sepotomvratilanekoliko

vjekovaunazad,objašnjavaju-

ći posjetiocima kako je Kotor

izgledao nekada, a kako izgle-

da danas. Kazala je da je ze-

mljotres u Kotoru iz 1979. go-

dine izmijenio lice grada, ne

arhitektonski već statički,

građevinski. Palate su, ističe

Abramović, zasijale novim,

promijenjenm, ali opet izvor-

nimsjajem.

-Danas sudvijekotorskepala-

te sjedišta institucija kulture:

Pomorskog muzeja i Uprave

za zaštitu kulturnih dobara,

mnoge brižno čuvane od no-

vih vlasnika, neke zapuštene

ali nedirnute, kao što je reci-

mo palata Vraken. Ostale

stambene zgrade sa ponekom

javnomkancelarijomiposlov-

nim prostorima u prizemlju:

Providurova palata koja flan-

kira zapadnopročeljeTrgaod

oružja zajedno sa sjedištem,

staromGradskomvijećnicom

nasjeverozapadnomdijelutr-

ga, danas je hotel sa imenom

grada „Cattaro“ – kazala je

Abramović, javlja Radio Ko-

tor.

Važnasvjedočanstva

OpalatamaPerastagovorila je

koautorka izložbe i kataloga,

etnološkinja i muzejska sa-

vjetnica JelenaKaradžić.

- Namještaj i dekorativni

predmeti koji su se do danas

sačuvali, a nekada su krasili

kapetanske salone i salone

plemića, svjedoče o Bokelji-

ma, svjetskimputnicima, oni-

ma koji su znanje sticali na

evropskim univezitetima, a

primjenjivali ihuBoki.Plove-

ći Mediteranom i boraveći u

mediteranskim i evropskim

gradovima upijali su osjećaj

za lijepo i to prenosili u svoje

domove – objasnila je Karad-

žić.

Vrijedni, marljivi, hrabri i od-

važni pomorci, ratnici i trgov-

ci, ističeKaradžić, teškosteče-

ni imetak ugradili su u svoje

kuće i palate. Ona je dodala da

je 20. vijek donio nova pravila,

drugačija poimanja raskoši i

ubrzan način življenja, navo-

deći dau21. vijeku ljepotugle-

damo i doživljavamo najčešće

na elektronskimuređajima.

Isoričarkaumjetnostiiistraži-

vač u oblasti zaštite kulturne

baštine Boke Jovana Laloše-

vić-Vidović iznijela je stručno

mišljenje o sadržaju, tekstu i

postavciizložbe,ističućinjenu

višestruku vrijednost.

-Gledajući sa istorijsko-um-

jetničkog aspekta izložba u

velikojmjeri obuhvatakriteri-

jume vrednovanja i pokazuje

izuzetnodobruupućenost au-

torki u značaj naše kulturne

baštine. Takođe, autorke

izložbe nam sa stručnim izra-

zompribližavaju i naglašavaju

slojevitost stilova u arhitektu-

ri dva grada: Kotora i Perasta.

Uz sve to, sa druge strane, au-

torke su na vješt način uspjele

da prikažu činjenično stanje

sadašnjeg trenutka palata ova

dva grada, odnosno koliko je

današnji način života uticao

na određivanje savremenena-

mjenevjekovnihpalata-kaza-

la jeVidović, proglasivši izlož-

buotvorenom.

Umuzičkomdijeluprograma

nastupila jeklapa„Belezza“, a

moderatorkaprogramabilaje

Dolores Bonić Fabian Gas-

hler.

R.K.

ISTORIJSKIIUMJETNIČKIZNAČAJ:

Saotvaranja izložbeuKotoru

foto: RADIoKotoR

Izložbananajbolji

načinpredstavlja

ono što radi Pomor-

skimuzej

„Zimska bajka“ DinaMustafića premijerno izvedena u Crnogorskomnarodnompozorištu

Kad sunovrati

počnu cvjetati

PODGORICA-

Crnogorsko

narodnopozorište sezonu

sezonu jenastavilouritmu

svjetskihdramskihklasika,

pa je takopreksinoćnaVeli-

koj sceni publikabilauprili-

ci dapremijernovidi Šekspi-

rovu„Zimskubajku“u

savremenom(i izuzetnoza-

htjevnom) rediteljskom

promišljanjuDinaMustafi-

ća.

Navikli smo da u bajkama do-

bro uvijek pobjeđuje zlo, ali u

vremenu današnjem „kad su-

novrati počnu cvjetati“ (kako

to kaže šarmantni prevarant

Autolik, kojeg igra odlični Sr-

đan Grahovac) previše je po-

grešnih odluka, nepravde,

straha, negativnosti... da bi bi-

lokakavsrećankraj biopotpu-

nomoguć.

Samo nam se, eto, ponekad

može učiniti da je tako. Ovu

oporu istinubrojni ansambl sa

scene CNP-a servirao nam je

glumački razigrano i uz mno-

go dobre muzike Bitlsa i Kvi-

na. Zato je, nakon izvođenja,

od publike nagrađen višemi-

nutnimaplauzom.

Kompleksnapriča

Jednood rjeđe izvođenihŠek-

spirovih djela (makar na ovim

prostorima) ubraja se u ro-

manse. Ali, sve je osimroman-

se. Makar u ovoj inscenaciji.

Višeslojna i, u najmanju ruku

neobična, Mustafićeva „Zim-

ska bajka“ izuzetno je drama-

turški kompleksna (Lenka

Udovičić-Pleština), ali i glu-

mački zahtjevna. Petočinka

počinje kao tragedija. Kralj

SicilijeLeont (uvjerljiviZoran

Vujović) ljubomoranzbogpri-

jateljstva svoje trudne supru-

ge Hermione (Žana Gardaše-

vić) i najboljeg prijatelja,

Navikli smo da u bajkama dobro pobjeđuje zlo, ali u vremenu današnjem

previše je pogrešnih odluka, nepravde, straha, negativnosti... da bi bilo kakav

srećan kraj bio potpunomoguć. Ovu oporu istinu brojni ansambl CNP-a

servirao nam je sa scene razigrano i uz mnogo dobremuzike Bitlsa i Kvina

kralja Bohemije, Poliksena

(SlavišaČurović)naređujePo-

liksenovo ubistvo. Uz pomoć

plemića Kamila (Dejan Iva-

nić) Poliksen uspijeva da po-

bjegne, Hermiona i njen sin

umiru zbog Leontovog nera-

zumnog ponašanja, a njihovu

novorođenu kćerku u nepo-

znato odvodi plemić Antigon

(MirkoVlahović).

Tragična priča sa početka, s

vremenskimodmakomod 16

godina, u drugom dijelu ima

komični potencijal. Ali..

Aktuelanton

Pokretač radnje je Leontova

ljubomora iliti, kako je toMu-

stafićpostavio,jednapogrešna

odluka,kojaćepotomporoditi

nizkobnihkonsekvenci.Vrije-

me (sjajna Ana Vučković), to

majstorsko rešeto, pokazaće

da li je iskupljenjemoguće ka-

kouovoj priči, tako i kroz isto-

rijukrvljunatopljenihbalkan-

skih prostora. Jer, jedan

zaluđeni pojedinac koji igno-

riše savjete najbližih, slijepo

uvjerenu ličnuverziju istine, a

u rukama drži apsolutnu moć

(„mojamoćnetraživašesavje-

te“) i više je nego dovoljan da

priča zavrijedi aktuelan ton.

Progovarajući o ludilu, tiraniji i

krivici, reditelj je uspio da na-

pravi kopčusanekimnamabli-

skimmomentimana ovimpro-

storima, pritom se ne udaljivši

previše od Šekspira, pa se u

predstavi jednako iščitavaju i

univerzalna pitanja povjere-

nja, ljubavi, prijateljstva, izda-

je... Dobili smo na uvid i sazna-

nje da je koprupcija jednako

Šekspirova koliko i naša zbilja.

Pomalo iznenađujuće, istini za

volju, predstava je dotakla i da-

nasneizostavnaženskapitanja.

Dobili smo tako i precizne in-

formacije koliko je žena u „na-

šemkraljevstvu“zlostavljanou

proteklom periodu, saznali

smo i za problem selektivnih

abortusakojikažedasudjevoj-

čice kodnas neželjene itd...

Umjetničkazačudnost

Pored pomenutih glumaca

ulogeu„Zimskoj bajci“ iznije-

li su i: Petar Burić, Jelena Ne-

nezić- Rakočević, Danilo Če-

lebić, Nikola Perišić, Gojko

Burzanović, Dragan Račić,

Julija Milačić, Jelena Minić,

RadmilaČolić, AndreaMugo-

ša, Stevan Radusinović, Smi-

ljana Martinović, Anđelija

Rondović, Jovan Dabović, Fi-

lip Đuretić, Aleksandar Ga-

vranić, SrđanTošković, te stu-

denti specijalističkih studija

odsjekaGlumeFDUCetinje, u

klasi prof. Branimira Popovi-

ća: Marko Todorović, Vanja

Jovićević, Milica Šćepanović,

Anđela Radović i Vukan Pejo-

vić. Muzičku ekipu čineVjera

Nikolić, Mladen Nikčević,

Ivan Peković, mr Tatjana Kr-

keljić imrMladenPopović.

Muzička podloga u original-

nim aranžanima Vjere Nikolić

(svepjesme izvodeglumci), ve-

omaspretnouklopljenajeutok

predstave, ispunjavajući prela-

ze između pojedinih scena ili

naglašavajući simbolikuradnje

i vremena. Uz scenski pokret i

koreografiju Nade Vukčević,

ritmičnosti predstave jednak

doprinos dala je i jednostavna

scenografija Dragutina Broza,

kao i funkcionalni, savremeni

kostimi TijaneTodorović.

Mnogo je kreativne igre, sim-

bolikeivažnihistina(savreme-

nih i svevremenih) umjetnički

začudno upakovano u dva sata

i četrdeset minuta ove Šekspi-

rove, a naše „Zimske bajke“.

Vrijedi je pogledati.

R.M.

D. MILJANIĆ

SAVREMENOČITANJEŠEKSPIRA:

Scena izpredstave „Zimskabajka“