Table of Contents Table of Contents
Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Ponedjeljak, 18. decembar 2017.

Društvo

PODGORICA

-Klimatske

promjeneuCrnoj Gori suu

posljednjihnekolikogodina

prouzrokovaleučestalije ek-

stremnovisokemaksimalne

iminimalne temperature,

češće i duže toplotne talase,

veći broj tropskihdana i

tropskihnoći - kazala jePo-

bjedi načelnicaOdsjeka za

primijenjenumeteorologiju

uZavoduzahidrometeoro-

logiju i seizmologijuMirjana

Ivanov.

Osim toga, karakteristika je i

manji brojmraznihdana, kao i

učestalija pojava suša.

Zabrinjava podatak, kako isti-

čenašasagovornica, daprolje-

će karakteriše najveći deficit

padavina od oko 20 odsto sko-

ro preko cijele teritorije Crne

Gore. Za ljetnju sezonu rezul-

tati modela daju smanjenje

padavina u iznosu od 10 odsto

u zetsko-bjelopavlićkom regi-

onu i u regionukarsta (odNik-

šića prema Cetinju), do 15 od-

stonaPrimorju.

Padavine

- Prekid sušnog perioda pra-

ćen je jakim intenzitetom pa-

davina, dok u proljeće, ljeto i

zimi, naročito od 80-ih godi-

na, uglavnom dominira nega-

tivan trend padavina, ali u

okvirunormalnihgranica-ka-

zala je Ivanov dodajući da po-

stoje i promjene u raspodjeli

padavina tokomgodine.

Što se tiče najznačajnijih me-

teoroloških ekstremnih feno-

mena, kako je navela naša sa-

govornica, uočene su suše,

šumski požari i toplotni talasi.

-Prisutnesuipojave jakihkiša

koje dovode do poplava, kao i

oluja u sklopu ciklonskih ak-

tivnosti. Isto tako prisutne su

sniježne oluje i mrazevi, oštre

zime sa temperaturom ispod

20 stepeni Celzijusovih u pla-

ninskim oblastima i krajnjem

sjeveru i kumulonimbusni

oblaci sa gradom i udarima

groma - ističe Ivanov.

Govoreći o prognozama, od-

nosno kakve nas klimatske

promjene očekuju u nared-

nomperiodu, naša ekspertki-

nja ističe da prema rezultati-

ma regionalnog modela

EBU-POMpromjene srednje

sezonske temperature tokom

posmatranog perioda 2001-

2030. poA1B scenariju, kreću

se u opsegu od 0,6 do 1,3 ste-

pena Celzijusovih u zavisno-

sti od sezone i oblasti Crne

Gore.

- Izuzev jeseni, uočljivo je da

supromjene temperaturezna-

čajnije za sjeverni, planinski

dio Crne Gore, u poređenju sa

manjimpromjenama u oblasti

bližoj Jadranskommoru. Naj-

veće promjene su tokom ljet-

nje sezone, sa vrijednostima

od 1,3 stepena na sjeveru i je-

dan stepen Celzijusovih u pri-

obalnoj oblasti. U toku zime,

promjene u priobalnomdijelu

su oko 0,5 stepeni, dok u sje-

vernomdijelu imamo poveća-

nje temperature za 0,9 stepeni

- kazala je Ivanov.

Štose tičeproljeća, onadodaje

daprojekcijemodeladajupro-

mjenetemperatureneštoveće

uodnosunazimu,savrijedno-

stima od 0,8 na jugu do 1,1 ste-

peni na sjeveru.

-Jesenjeokarakterisanaskoro

izostankomrazlikeupromjeni

temperature idući od juga ka

sjeveru sa manje-više ujedna-

čenom promjenom na cijeloj

teritoriji oko 0,7 stepeni Celzi-

jusovih - kazala je Ivanov.

Promjene

Pozitivne promjene padavina,

odnosno njihovo povećanje,

očekuje se u toku ljeta za cen-

tralne oblasti Crne Gore i za

proljeće u djelovima koji se

graniče sa Bosnom i Hercego-

vinom.

- Ove pozitivne promjene su

jakomale i kreću se do pet od-

sto, u odnosu na vrijednosti

baznog perioda, 1961-1990. U

drugim oblastima Crne Gore

tokomzime i proljeća, model-

ski rezultatipokazujusmanje-

nje padavina do 10 odsto - na-

glašava Ivanov.

Sektori koji su najosjetljivi na

klimatskepromjene,objašnja-

va naša sagovornica, su poljo-

privreda, šumarstvo, vodni

resursi,obalskipojasizdravlje

ljudi.

N.KOVAČEVIĆ

PODGORICA

–Vlasnicapre-

duzećaSkinspa izPodgorice

JelenaPerovićbiznis je za-

počela sopstvenimsredstvi-

ma, ali je zatražila i dobila

podršku Investiciono-ra-

zvojnog fondakakobi klijen-

timauoblasti njege i održa-

vanja tijelaobezbijedilanivo

uslugenakoji sunavikli.

Salonjepočeosaradomujunu

ove godine, nakon odobrenja

kredita IRF-a.

Iskustvo

- Nakon fakultetskog obrazo-

vanjaidecenijeradanamjestu

ekonomiste, tražila samposao

u kojem ću moći da uživam i

ujednobudemštonezavisnija.

Nakon završene jednogodiš-

nje obuke i duge prakse, pet

godina sam provela radeći u

najvećemspacentrunaBalka-

nu, u hotelu ,,Splendid“ u Be-

čićima. To jebilozaista vrijed-

no i predivno iskustvo, gdje

sam naučila mnogo a ujedno

dobila priznanje za svoj kvali-

tetan rad. Sljedeće dvije godi-

ne svoje znanje o renomira-

nim svjetskim kozmetičkim

brendovima, sam značajno

nadogradila radeći kao dio ti-

maDOOMeditas i timedobila

jaku podlogu za sve što danas

mogudapružimsvojimklijen-

tima na polju kozmetike -

objašnjava Jelena.

Krunamog dugogodišnjeg ra-

da, truda i učenja, dodaje ona,

je ulazak u projekat sopstve-

nog biznisa.

-Zamenetonijebiloninajma-

nje teško jer sam imalamaksi-

malnu podršku sa svih strana,

počev od porodice, prijatelja,

IRF-a, čak bivšeg poslodavca

Meditas, ali i mnogobrojnih

klijenata koji sumi ukazali ve-

likopovjerenje –kaže ona.

Posao je započela iz sopstve-

nih sredstava, ali joj je pomoć

pružio i IRF.

- Želeći da ispunim uslove

kvaliteta na koje sumoji dota-

dašnji klijenti navikli, bila je

potrebnavećainvesticija,uku-

pno 25.000 eura. IRF je obez-

bijedio 75 odsto vrijednosti

ukupne investicije ili 18.750

eura uz kamatu od 3 odsto na

godišnjemnivou i grejs perio-

dom od 6 mjeseci. Uslovi su

bilipovoljni.Jedinobihvoljela

da je grejs period bio duži, s

obziromda su periodi prazni-

ka i godišnjih odmora skoro

uvijek praćeni padom obima

posla u ovoj branši konkretno

za ovu ciljnu grupu– ističe Je-

lena.

Ranije se nikad, dodaje ona,

kreditnonije zaduživala.

Na pitanje šta savjetuje mla-

dimljudima koji sunaZavodu

za zapošljavanje, ona kaže da

osmisle biznis plan.

- Poučena sopstvenim isku-

stvomsavjetujemdaakoimate

znanje-ne libitesedasami za-

kucate na vrata poslodavca

nudeći da volonterski radite

neko određeno vrijeme i time

pokažete koliko vrijedite. Ako

imateiznanjeiiskustvo,osmi-

slite biznis plan i krenite u

sopstveni biznis. A ono što je

najvažnije, nemorateda sedr-

žite isključivo jednog puta,

obrazujte se široko jer zanati

su dostupni i onima sa viso-

kom školskom spremom. Po-

sla imauvijekza svekoji zaista

hoće da rade – smatra Jelena.

Ona kaže da joj je najteži peri-

odposlovanjaupravoovaj sad.

- Treba svaki segment ovog

projektadalegnenasvojemje-

sto da bih dobila jasnu sliku

svojih eventualnih propusta

kao novopečenog preduzetni-

ka –objašnjava ona.

Usluge

Skinspa, podsjeća ona, nudi

usluge neinvazivnih tretma-

na lica, za problematičnu ko-

žu i anti-age tretmane, uz

profesionalnu kozmetiku

provjerenog kvaliteta - Dr

Murad i Skeyndor.

- Imamo sportske masaže, re-

lax, anticelulit i trenutni hit -

maderoterapiju. U relaksira-

jućoj atmosferi, sa potpunom

posvećenošću vrlo iskusnog

stručnjaka, imaćete utisak da

je vrijeme stalo – poručuje Je-

lena svojimklijentima.

Ona kaže da ljubav prema po-

slu donosi dobro svima - i na-

ma i našimklijentima.

- To je preduslov da nešto što

radite, raditezaistakvalitetno.

Samo zadovoljan klijent nam

obezbjeđuje osjećaj sreće

zbog dobro obavljenog posla,

čistu savjest i osjećaj lične slo-

bode. Sa tim vrlinama u sebi,

neminovno se uvećava i naša

društvena odgovornost, te do-

bijamomotivaciju da budemo

sve bolji – kaže vlasnica pre-

duzeća Skinspa.

M.P.M.

Realizacija projekata uz pomoć Investiciono-razvojnog fonda (Skinspa)

Nakon „Splendida“ i Meditasa

krenula u svoj biznis

Nelojalna konkurencija i

neobučeni najveće barijere

Jelena kažeda i sektor njege i održavanje tijelapratebiznis ba-

rijere.

- Nelojalna konkurencija je biznis barijera s obziromnamnogo-

brojneneregistrovanesalonekojinemajuapsolutnonikakveoba-

veze prema državi i timemogu značajnouticati na cijenuusluga.

Tujeinedovoljnoobučenkadar,kojistvaraatmosferunepovjere-

njauovuvrstuposlakodpotencijalnihklijenata–kažeona.

Ako imate znanje

vrata poslodavca

volonterski radite

određeno vrijeme

- kaže Jelena

EkspertkinjaMirjana Ivanov upozorava da je uticaj klimatskih promjena sve vidljiviji i u Crnoj Gori

Zime će biti sve oštrije, a

sniježne oluje sve češće

Arhiva

Pobjede

Ivanov posebno naglašava

da se u okviru DriDanube

projekta nastavlja ažurira-

nje arhive impakta/uticaja

suša od 1981. do 1999, što je

moguće zahvaljujući uvidu

uarhivuPobjede.

- Prema toj arhivi od 2000.

do 2017. najčešće su sušom

bili pogođeni region Pri-

morja i centralni region (Ul-

cinj,Bar,Budva,Tivat,Kotor,

Cetinje,HercegNovi,Nikšić,

Danilovgrad), a posljedice

subilerestrikcijevodeibroj-

ni šumski požari. Usjevi po-

gođeni sušom 2003. u op-

štinamaKolašinBijeloPolje,

Plav, Berane, Pljevlja, Ceti-

nje i naročito je 2007. bila

propraćena velikimbrojem

požaraširomCrneGore,ne-

stašicomvode i desetkova-

nimusjevima u centralnoj i

sjevernoj regiji države. Hi-

drološka situacija je bila bli-

zu najnižih vrijednosti - ka-

zala je Ivanov.

Sušne godine

Godine 2007, 2011. i 2012. svrstavaju seu sušnegodine kako sa

poljoprivrednog, tako i hidrološkog aspekta u svimkrajevima

države.

- Pored toga, zbogbrojnih šumskihpožara velikih razmjera po-

sljedicesuseosjetile i nazdravlje ljudi, saobraćaj i šume - kazala

je Ivanov.

Mirjana Ivanov

Požari ljetosharali hercegnovskomrivijerom