Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Ponedjeljak, 18. decembar 2017.

Ekonomija

PODGORICA

- Rigidnost

ključne regulative koja direk-

tno i svakodnevno utiče na po-

slovanje u Crnoj Gori je i dalje

barijera. Biznis barijera su Za-

kon o radu, kako važeća tako i

radna verzija novog zakona,

Zakon o javnim nabavkama,

nepostojanje regulative za pri-

vatno javno partnerstvo i kon-

cesije za javne usluge, regulati-

va vezana za zaštitu ličnih

podataka, koja usporava i ogra-

ničava digitalizaciju, kazao je u

intervjuu Pobjedi Kristof Šo-

en (Chr i s t oph Schoen) ,

predsjednik Savjeta stranih

investitora u Crnoj Gori, koji je

i glavni izvršni direktor Adiko

banke.

Onkažeda jeuodgovoruna pi-

tanje koje su ključne biznis ba-

rijere neizbježno pomenuti

vladavinu prava, tj. potpunu

implementacijuusvojeneregu-

lative i usaglašeno tumačenje

propisanihodredbi.

–Presudnojeugledanjenamo-

dernu praksu, koja se pokazala

uspješnom, ali i prepoznavanje

urgentnosti usaglašavanja re-

gulative - objašnjava predsjed-

nik Savjeta stranih investitora

Crne Gore, koji je osnovan

2009.adanasbroji37kompani-

ja.

POBJEDA:

Ima li napretka

poboljšanjuposlovnog ambi-

jentau tekućoj godini uod-

nosunaprethodnu i ukom

dijelu?

ŠOEN:

Nije jednostavnodono-

siti „godišnje“ ocjene za široku

oblast kao što jeposlovni ambi-

jent ili ekonomija jer ozbiljne

reforme zahtijevaju vrijeme, a

pozitivni ili negativni rezultati

nijesu nužno vidljivi iste godi-

ne. Ovu godinu je obilježilo ne-

koliko sektora u kojima su re-

forme najavljene ili započete

-sektorobrazovanja,bankarski

sektor, prostorno planiranje i

izgradnja,fiskalnakonsolidaci-

ja,aktuelnaradnaverzijaZako-

na o radu. Sve su to oblasti za

koje je privatni sektor imao

značajne primjedbe i spre-

mnost državeda seuhvati uko-

štac sa ovim reformama je sva-

kako za pohvalu. Da li su

reforme vođene u pravom

smjeru,dalisuponuđenarješe-

njaboljaodprethodnihidalisu

reforme prilagođene trenutku

u kojem se nalazimo, ostaje da

vidimounarednimmjesecima,

ali i godinama.

POBJEDA:

Premijer jene-

davnona sastanku sa stranim

investitorimanajavioda će

razmotritimogućnost sma-

njenjaporeza i doprinosana

zarade. Očekujete li da će to

biti realizovanounarednoj

godini?

ŠOEN:

Bila namje čast da ugo-

stimopremijeraDuškaMarko-

vićananašojGodišnjojskupšti-

ni, koja je održana u novembru

ove godine. Direktna komuni-

kacijasadonosiocimaodlukaje

uvijek važna i korisna, rekao

bih, za obje strane. Tom prili-

kompremijer je govoreći opla-

novima za budućnost rekao da

u 2018. godini neće biti novih

mjera fiskalne konsolidacije i

da će se u dijalogu sa zaintere-

sovanim stranama, među koji-

ma i sa Savjetom stranih inve-

stitora, sagledavatimogućnosti

smanjenja poreskog optereće-

nja rada. Vjerujem da reforma

ove vrste nije jednostavna i da

zahtijeva vrijeme i detaljne

analize, ali za sada ne mogu da

kažemda sumnjamu njenu re-

alizaciju ako postoji, a postoji,

zainteresovanost Vlade da se

bavi ovim pitanjem. Visoki na-

meti na zarade su uvijek bili

primjedba privatnog sektora i

ozbiljna barijera, tako da je lo-

gičanslijedda se i uovoj oblasti

započne reforma sa konkret-

nimciljem- smanjenjeporeza i

doprinosa na zarade.

POBJEDA:

Kolikoćenovi set

zakona izbankarskeoblasti

koji jepripremilaCBCGuti-

cati na stanjeubankarskom

sektoru?

ŠOEN:

Nova zakonska regula-

tiva je usmjerena na unapređe-

nje „zdravlja“ i stabilnosti fi-

n a n s i j s k o g s i s t e m a .

Istovremeno, primjetno je

usklađivanje sa pravilima koja

seprimjenjujuudržavamaEUi

eurozone.Novaregulativa ino-

va pravila su zahtjevni kako po

pitanju kapitalne adekvatnosti

tako i po pitanju njene imple-

mentacije i biće izazov za poje-

dine banke u sistemu.

Slično kao i u ostatku privrede,

uključivanjebankarskogsekto-

ra u donošenje regulative, de-

taljne konsultacije i dovoljno

vremena za prilagođavanje no-

vitetima je uvijek recept za

uspjeh. Cilj je svima isti, postići

stabilan bankarski sektor koji

može da odgovori potrebama

građana i privrede.

POBJEDA:

Kakva je sarad-

nja saVladomi kolikoona

uvažava stav i zahtjeve stra-

nih investitora?

ŠOEN:

To znači da članovi Sa-

vjetatrebadaimajumogućnost

da učestvuju u izradi propisa,

strategija i najvažnijih doku-

menata, upripremi i sprovođe-

nju reformi, na način da svojim

sugestijama doprinesu kvalite-

tu istih i upozore na negativne

efekte. Vjerujem da takav dija-

logjeprimjerdobresaradnjeiu

dosta slučajeva smo svjedočili

takvoj praksi.

S druge strane, razumijevanje

značaja stranih investicija za

crnogorsko tržište, koje sve be-

nefite oni donose izuzev samo

finansijskog dijela, nije potpu-

no i isto u raznimorganima dr-

žavne uprave, kao ni na lokal-

nomnivou.Tonerazumijevanje

i pogrešna percepcija često do-

vodi do problema koji uspora-

vanjuposlovanje.

POBJEDA:

Kakopoboljšati

saradnju saVladomi ukojim

oblastima je tonajpreče?

ŠOEN:

Konstruktivna kritika

je jednakovažnakao i pohvala i

razumijevanje tog principa

namsvimamožepomoćidana-

predujemo. Investitori koji su

članovi Savjeta stranih investi-

tora predstavljaju prepoznat-

ljive globalne brendove koji su

našli interes da dođu, ali i osta-

nu uCrnoj Gori i njihove kapa-

citetedržavatrebadaiskoristiu

najboljem smislu – da koristi

znanje, praksu, iskustvo, upo-

redne analize.

POBJEDA:

Kada ćeSavjet

objelodaniti novubijeluknji-

gu i koje suključneprimjed-

beunjoj?

ŠOEN:

Upravo smo u fazi pri-

kupljanja podataka od naših

članova za sljedećupublikaciju

bijele knjige koja će se odnositi

na period 2016-2017. godine.

Nakonanalize i obradepodata-

ka, očekujemoda ćebijela knji-

gabitipredstavljenajavnostido

kraja prvog kvartala naredne

godine.

MiraPOPOVIĆ MILOVIĆ

INTERVJU:

Kristof Šoen, predsjednik Savjeta stranih investitora Crne Gore

Ključni zakoni i dalje

usporavaju biznis

Najveće biznis barijere su Zakon o radu, kako važeća tako i radna verzija

novog zakona, Zakon o javnimnabavkama, nepostojanje regulative za

privatno javno partnerstvo i koncesije za javne usluge, vladavina prava…

Za pohvalu je spremnost države da se uhvati u koštac sa reformama

Brzina će biti bitnija

od visine kamata

POBJEDA:

I dalje sunepodijeljene žalbe na visinukama-

ta privrede i građana. Očekujete li promjene unarednoj

godini?

ŠOEN:

Uslovi na tržištu diktiraju kretanje kamatnih stopa, a

evidentno je da je prisutan pad kamatnih stopa na opštem

nivou. Visina kamatnih stopa na plasmane klijentima zavisi

od troškova prikupljanja sredstava na međubankarskom

tržištu i/ili od klijenata putemdepozita. Konkurencija među

inostranimbankama za pridobijanje dobrih korporativnih

klijenata će dovesti do daljeg pritiska na snižavanje kamata

u ovom segmentu. Vjerujemda će dobar servis klijentima

postati sve više od važnosti u sljedećih nekoliko godina, a

time visina kamata sama po sebi neće biti odlučujući faktor

za kupce prilikomodabira svog bankarskog partnera. Brzina

i dostupnost bankarskih usluga je to što će napraviti bitnu

razliku, pa će one banke koje imaju sposobnost da unaprije-

de svoje procese, isporuče brzinu i e ikasnost, pronađu odgo-

varajući balans između izičke prisutnosti i digitalne ponude

biti najuspješnije u budućnosti.

Podići

nivo borbe

protiv sive

ekonomije

POBJEDA:

Koliko su

realna upozorenja da

će povećanje PDVna 21

odsto i akciza odnaredne

godine povećati i sivu

ekonomiju?

ŠOEN:

Praksa pokazuje da

često imamo situaciju da

podizanje iskalnih optere-

ćenja utiče na povećanje

sive ekonomije, odnosno

da uporedo sa povećanjem

nameta treba posebnu

pažnju posvetiti suzbijanju

sive ekonomije. Jasno da

je najvažnija iskrena volja i

koordinisana akcija držav-

nih organa, prvenstveno

inspekcijskih službi, ali bi

trebalo pažnju usmjeriti i

na podizanje svijesti javnog

mnjenja šta sve spada u

sivu ekonomiju i koji su

krajnji rezultati i efekti kori-

šćenja proizvoda i usluga

koji nijesu u legalnim toko-

vima.

Naredna će

biti bolja od

ove godine

POBJEDA:

Kakva su

Vaša očekivanja uoblasti

ekonomije unarednoj

godini?

ŠOEN:

Turistička sezona

2018. godine, koja generi-

še značajan dio privrede,

je već najavljena kao

rekordna. Ulazak Crne

Gore u NATO će svakako

doprinijeti novim stranim

investicijama, ako bi rezul-

tati iskalne konsolidacije

bili na planiranomnivou,

kao i ako bismo počeli da

osjećamo efekte reformi

koje su započete, očeku-

jemda sljedeća godina

bude po većini ekonom-

skih parametara bolja od

ove.

Kristof Šoen

MOJKOVAC

- Podgorička

firma „Geoprojekt“ radiće,

zaoko 10,5hiljada eura, ela-

borat ekspropijacije zemlji-

štanaBjelasici, zapotrebe

realizacijeprojekta ski-cen-

tra „Žarski“, okojemse, kao

lokomotivi razvojaopštine,

uMojkovcuprekodvijede-

cenijepričalo, a tekuzadnje

vrijeme sepočelo i raditi.

-Raspisali smo tender i najpo-

voljnijaponuda je stiglaod fir-

me „Geoprojekt“. Ovih dana

će biti potpisan i ugovor, a po-

stupak eksproprijacije – radi

se o blizu 180 hektara – biće

najvjerovatnije pokrenut na-

redne godine - rekao je me-

nadžer u lokalnoj upravi Pre-

dragZejak.

Rješavanje imovinskihpitanja

na Bjelasici kroz ovaj postu-

pak višeg interesa, kako se ek-

sproprijacijaobjašnjava,jedan

je od preduslova za otvaranje

mojkovačkog ski-centra –

projekta budućnosti opštine,

kako sugadavno i gradski oci i

svi političari, i pozicioni i opo-

zicioni, nazvali.

Sredinom prethodnog mjese-

ca, premijer Duško Marković

je obećao da će, uz podršku

Vlade, Mojkovac biti za četiri

godine „zimski i ljetnji turi-

stičkicentar,samodernimpri-

laznimputevima, skijalištima,

žičarama i velikimbrojemno-

vih radnihmjesta“.

VećinaMojkovčana, slušajući

slične priče od drugih politi-

čara u prethodnih dvadeset

godina, prihvatila je te riječi

premijera sa, blago rečeno,

određenom dozom zadrške.

Ne može im se ni zamjeriti.

Mnogi sugodinamaobećavali,

a snjegovi mojkovačkog dijela

Bjelasiceostajali sunetaknuti.

Ovog puta, međutim, po sve-

mu sudeći biće drugačije. Na

projektu ski-centra se, naime,

mimopomenutogelaborata, u

ovoj godini radilo i na terenu.

Ljetosjepočelaizgradnjaprve

dioniceputaodkatunaVrago-

do do Žarskog katuna, gdje će

prema planovima biti baza

ski-centra, odnosno naselje sa

oko 7.000 hotelskih i drugih

ležajeva i svom pratećom in-

frastrukturom. Predsjednik

opštine Dejan Medojević re-

kaoje,ranije,dajeizvršenpro-

boj puta na polovini njegove

trase, ukupne dužine 5,5 kilo-

metara. Urađeni su i propusti,

kanali i potporni zidovi. Vlada

Crne Gore će, obećao je pre-

mijer Marković, naredne go-

dinezazavršetak togputaširi-

ne šest metara izdvojiti

dodatna dvamiliona eura. Po-

red toga, radi se, kako je kazao

Medojević, i projektna doku-

mentacijaza regionalni put od

Mojkovca i katunaVragododo

Berana, preko Bjelasice. Za

potrebe te saobraćajnice gra-

diće se imost naTari i tunel na

Bjelasici, dužine 2,2 kilome-

tra.

Sa tominfrastrukturom, uviše

navrata jenaglašavaoMedoje-

vić, stvoriće se svi preduslovi

za dolazak investitora, otvara-

nje ski-centra i potpunu turi-

stičku valorizaciju Bjelasice,

čije je potencijale, posebno za

zimski turizam, struka ocije-

nila najvišim mogućim ocje-

nama. Toće značiti i otvaranje

brojnih novih radnih mjesta.

TomeuprilogideiodlukaVla-

de da sjedište budućeg JP

„Skijališta Crne Gore“ bude

upravouMojkovcu.

Mojkovčani su priče o njiho-

vom već čuvenom ski-centru

slušali, kako je već rečeno, go-

dinama. Mnogi su se, umeđu-

vremenu, odselili. Moguće je

da se sjutra i vrate. Konkretni

razlozizaoptimizamvećsutu.

Ovog puta stare priče su po-

novljeneali,zarazlikuodrani-

jih vremena radi se - i na papi-

ru i na terenu. To je jedino što

se broji. Vidjećemo za četiri

godine.

R.Ć.

Korak bliže ski-centru

Mojkovčani rade elaborat eksproprijacije zemljišta na Bjelasici

Detalj saBjelasice