Table of Contents Table of Contents
Previous Page  2 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 2 / 48 Next Page
Page Background

2

Pobjeda

Politika

Ponedjeljak, 18. decembar 2017.

Mandić, Knežević

i Medojević dolaze

na sjednicuPOSP-a

INTERVJU:

Milena Bešić, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava

Brine pad povjerenja u institucije

Uspostavljanje rada parlamenta u punomkapacitetu, kao

preduslova za usvajanje preporuka OEBS-a za reforme izbornog

zakonodavstva, predstavlja svakako izazov u kratkom roku,

imajući u vidu izbornu godinu pred nama – smatra Bešić

PODGORICA

Neophodno

jeuCrnoj Gori nastaviti sa

radomusmjerenimkauna-

pređenjuvladavineprava,

većempoštovanju ljudskih

sloboda i uključivanjuumo-

dernedemokratske tokove -

ocijenila jeu intervjuuza

PobjedudirektoricaCentra

zademokratiju i ljudskapra-

va (CEDEM)MilenaBešić.

CEDEMove godine slavi dvi-

jedecenijerada,aBešićzanaš

list kaže da će ta organizacija

nastaviti svoju misiju koja će

se zasnivati na afirmaciji

evroatlantskih integracija,

podršci razvoju demokrat-

skog, pluralističkog i otvore-

nog društva, unapređenju

znanja u oblasti demokratske

politike i sistema zasnovanog

na ljudskim pravima i slobo-

dama.

POBJEDA:

Centar zademo-

kratiju i ljudskaprava već 20

godinaposmatratranzicioni

procesuCrnojGorii,kakose

navodi u opisu organizacije,

društva. Tome u prilog ide či-

njenicada je 1999. usvojenpr-

vi Zakon o nevladinim orga-

nizacijama, čemu je CEDEM

dao veliki doprinos. Nedugo

zatim, formirana je koalicija

nevladinih organizacija pod

geslom „Reforme za zdravo

društvo“, što govori o snažnoj

brizi za ulogu i značaj demo-

kratskog civilnog društva i

važnost saradnje između od-

govornih i posvećenih gra-

đanskih inicijativa.

Potpunojeprirodnodase, na-

kon dvije decenije aktivnog

djelovanja, puno ostvarenih,

ali i neostvarenih ciljeva, ci-

vilni sektor danas susrijeće sa

drugačijim izazovima. Teško

jedati tačnuocjenu jer se radi

o procesima koji se nijesu za-

vršili ni u najrazvijenijim de-

mokratijama uEvropi.

U tom smislu, smatramda je

napravljen veliki pomak, ali i

da je neophodno da se nasta-

radi na jačanju civilnog

društva i demokratizaciji u

cjelini. Dokle je Crna Gora,

po Vašoj ocjeni, stigla u tim

procesima?

BEŠIĆ:

Često čujemo da Cr-

nuGorunazivajudanas „mla-

domdemokratijom“. Prije 20

godinacivlnodruštvojebilou

povoju, a osnivači i aktivisti

CEDEM-asusavelikimentu-

zijazmom predstavili refor-

matorske ideje koje su svih

ovih godina podsticajno dje-

lovale na proces tranzicije

Marković danas uBriselu

PODGORICA

Predsjednik

VladeDuškoMarković sa-

staće sedanas u sjedištuEU

savisokompredstavnicom

EUi liderimaZapadnobal-

kanske šestorke, saopšteno

je izVlade.

Marković, kako navode, putu-

je u Brisel na poziv potpred-

sjednice Evropske komisije i

visoke predstavnice EU za

vanjskupolitiku i bezbjednost

FederikeMogerini.

-Uokviru radne posjete pred-

viđeni su bilateralni sastanak

Markovića i Mogerini i radna

PODGORICA

LideriDe-

mokratskog frontaAndrija

Mandić,MilanKnežević i

NebojšaMedojevićprisu-

stvovaćedanašnjemsastan-

kuParlamentarnogodbora

Evropskeunije i CrneGore

za stabilizaciju, saznajePo-

bjeda. Više izvoraPobjede iz

DF-a je saopštiloda će lideri

Frontaprisustvovati sastan-

kudabi evropskeparlamen-

tarceupoznali sadešavanji-

mauCrnoj Gori posljednjih

godinudana.

- Posebno zbog činjenice da

takozvanugrađanskuopozici-

ju hvata nervoza zbog naših

međunarodnih aktivnosti.

Vratili smo se u parlament u

punomkapacitetuiuskladusa

tim ćemo se i ponašati - rekao

je Pobjedi izvor iz Fronta.

Opozicija je prošli sastanak

POSP-a, koji je održan 14. ma-

ja, bojkotovala.

Iz Skupštine je juče saopšteno

daćeuuvodnomdijelusastan-

ka govoriti predsjednik Skup-

štineIvanBrajović,predsjeda-

vajući delegacije Evropskog

parlamenta u POSP-u Dejvid

Martin, potpredsjednik Vlade

zapolitički sistem, unutrašnju

ivanjskupolitikuZoranPažin,

ambasador Estonije u Crnoj

Gori Danijel Erik i ambasador

EUuCrnoj Gori AivoOrav.

Nakon uvodnih izlaganja

predviđeno je da članovi

POSP-a razmijene mišljenja o

stanju pristupnih pregovora i

odnosima između EU i Crne

Gore, funkcionisanju Skupšti-

ne i izbornoj reformi uoči

predstojećih izbora.

- Razgovaraće se i o konkret-

nimrezultatimauborbiprotiv

korupcije i organizovanogkri-

minala, osnovnim pravima i

slobodama, sa fokusomnaslo-

bodumedija, kao i ekonomiji i

javnim finansijama - saopšte-

no je iz parlamenta.

POSP je obrazovan u junu

2010. godine nakon stupanja

na snagu Sporazuma o stabili-

zaciji i pridruživanju.

Odbor koji čine poslanici

Skupštine Crne Gore i Evrop-

skogparlamentasastajesedva

puta godišnje u Briselu i Pod-

gorici.

N.Z.

Analiza:

U susret izborima za predsjednika Crne Gore

PODGORICA

Iako izbo-

ri zapredsjednikadržave

još nijesuraspisani, niti su

poznati učesnici uovom

izbornomnadmetanju, na

crnogorskoj političkoj

sceni vidljivo jeda sekam-

panjaveć rasplamsala.

Prema Zakonu o izboru

predsjednikaCrneGore, iz-

bore treba da raspiše pred-

sjednik Skupštine, najka-

snije 120 dana prije isteka

petogodišnjeg mandata ak-

tuelnog predsjednika Crne

GoreFilipaVujanovića, koji

je stupio na tu dužnost 20.

maja 2013. godine. Prvi čo-

vjekparlamentaIvanBrajo-

vić još početkomnovembra

najavio je da će predsjed-

nički izbori biti raspisani do

22. decembra. Ukoliko to

učini tada, datum održava-

nja izbora treba tražiti u

vremenskomokvirunema-

njem od 60 ni višem od 90

dana, kako je predvidio za-

kon.

Pravo da bude biran za pred-

sjednika ima državljanin Cr-

ne Gore, koji je navršio 18 go-

d i na ž i vo t a i ko j i ima

prebivalište uCrnoj Gori naj-

manje10godinauposljednjih

15 godina prije dana održava-

nja izbora.Zakonjošpropisu-

je da predsjedničkog kandi-

datamožepredložitipolitička

stranka ili grupa građana, na

osnovu potpisa najmanje

1,5%birača od ukupnog broja

birača na izborima koji su

prethodili odluci o raspisiva-

njupredsjedničkihizbora.Na

proteklim parlamentarnim

izborimaoktobra2016. birač-

kopravouCrnojGori imalo je

528.817 građana, što znači

da najmanje 7.932 gra-

đaninamoraju svojim

potpisima podržati

kandidaturu nekog

koželidaučestvujeu

predstojećoj izbor-

noj utakmici.

Samprotivsvih

Najveća partija u Cr-

noj Gori, Demokratska parti-

ja socijalista još nije ozvaniči-

lakoćebitinjenpredstavniku

ovom izbornomnadmetanju.

Procedura je pri kraju, a kako

je nedavno pisao naš list, par-

tijska baza se plebiscitarno

izjasnila da lider DPS-a Milo

Đukanović bude kandidat na

predstojećim predsjednič-

kim izborima. Đukanović se

još nije izjasnio da li će pri-

hvatiti kandidaturu, ali je ne-

davno izjavio da za njega „ne

postoji preči interes ukoliko

se pokaže da postoji realna

potreba države Crne Gore“,

dodajući dauDPS-u i ukoali-

ciji imaju ne jednog

nego više spre-

mnih ljudi,

koji suu sta-

nju da po-

bijede na

predsjed-

ničkim iz-

borima.

Uko l i ko

kandidat DPS-a bude Đuka-

nović na predsjedničkim iz-

borima, pored podrške svoje

partije i simpatizera, može

računati i naglasovekoalicio-

nihpartneraBrajovićevihSo-

cijaldemokrata i manjinskih

partija.Nekidrugikandidatiz

DPS-a bi, tvrde dobri pozna-

vaoci političkih prilika u na-

šoj zemlji, zasigurno imao

nešto manju podršku, pa bi

mu bilo znatno teže suprot-

staviti se opoziciji, naročito

akodođe dodrugog kruga.

DFtražinestranačkog

Opozicija već više od godinu

dana gotovouglas ističeda im

je prijeko potrebno jedinstvo.

Međutim, jedina odluka koju

su jednoglasno donijeli – boj-

kot parlamenta – više ne važi

jer se DF definitivno vraća u

parlament. Tako će posvađa-

na i razjedinjena opozicija na

predsjedničke izbore ići u vi-

še kolona.

Opozicija proti

DPS-a u više k

Lideru DPS-a Milu Đukanoviću ukoliko prihvati

kandidaturu bio bi to drugi put da uče-

stvuje na izborima za predsjednika

države, ali prvi put u nezavisnoj

Crnoj Gori.

Prvi put, nakon raskola u DPS-u

oktobra 1997. godine, na predsjed-

ničkim izborima protivkandidat

mu je bio Momir Bulatović. Nakon

neizvjesnog prvog kruga u kojem

je malu prednost imao Bulatović, u

drugom krugu trke za predsjednika

Crne Gore 19. oktobra 1997. pobje-

da je pripala Milu Đukanoviću sa

174.745 glasova.

Bulatović je u drugom krugu imao

169.276 glasova. Bio je to prvi poraz, do

tada neprikosnovenog, Slobodana Milo-

ševića, odnosno njegovog najodanijeg

sljedbenika u Crnoj Gori Momira Bulato-

vića, tada njenog predsjednika - događaj

koji je označio prekretnicu u političkom

životu naše zemlje i odredio drugačiji tok

njene političke budućnosti.

Pobjeda Đukanovića

večera koju će ona prirediti za

predsjednikevladadržavaZa-

padnobalkanskešestorke–sa-

opšteno je.

N.Đ.

NebojšaMedojević , AndrijaMandić iMilanKnežević

Danas sastanak Parlamentarnog odbora EU

i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje

DuškoMarković

MilenaBešić

Milo

Đukanović

Aleksa

Bečić