Table of Contents Table of Contents
Previous Page  6 / 49 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 6 / 49 Next Page
Page Background

6

Pobjeda

Četvrtak, 14. decembar 2017.

Društvo

Za veći stepen bezbjednosti na radu potrebno znatno više ins

PODGORICA

-Uprvihde-

setmjeseci ove godine regi-

strovano je 20povredana

radu, odčega 18 teških, dok

sudvijebile sa smrtnimis-

hodom, saopšteno jePobjedi

izUprave za inspekcijske

poslove.

Kolektivnihpovredanaraduu

ovomperiodu, kako su naveli,

nije bilo.

- U oblasti građevinarstva de-

sile su se tri teške povrede na

radu - kazali su iz Inspekcije.

Iz Udruženja zaštite na radu

navode da je veoma malo po-

dataka iz ove oblasti i da je po-

trebnomnogo više inspektora

rada kako bi poslodavci, a i za-

posleni, bili upoznati o obave-

zama. Prema njihovim poda-

cima, samo četiri odsto

poslodavaca ima akt o procje-

ni rizika, što znači, kako tvrde,

da inspektor nije obilazio fir-

me.

Preventiva

Inspektor tokom nadzora,

objašnjavaju u inspekciji, pr-

venstveno obavlja preventiv-

nu funkciju, a preduzima

upravnemjere i radnjekadase

preventivnom funkcijom ne

može obezbijediti svrha i cilj

nadzora.

-Uslučajevimakada su tokom

nadzora bile utvrđene nepra-

vilnosti većeg obima, izricane

su mjere zabrane rada do ot-

klanjanja nepravilnosti, bili su

izdati prekršajni nalozi za

novčano kažnjavanje, a svi

predmeti u vezi sa uviđajem

teških, kolektivnih ili smrtnih

povreda na radu su procesui-

ranipremanadležnimtužilač-

kimilisudskimorganima,zato

što propusti koji su doveli do

povrede na radu nijesu vezani

samo za oblast zaštite i zdrav-

ljanaradu-kazalisuizUprave

za inspekcijske poslove.

Oniobjašnjavajudainspektori

za oblast zaštite i zdravlja na

radu kontrolišu sprovođenje

zakona, propisa donijetih na

osnovu njega, kao i tehničkih i

drugihmjera.

Koordinatorka Udruženja za-

štite na radu, koje postoji već

20 godina, Đina Janković, ka-

že da je potrebno još mnogo

togauraditi uovoj oblasti kako

bi se poštovali i primijenili

evropski standardi.

Potrebna je

edukacija i

zaposlenih i

poslodavaca

Đina Janković objašnjava

i da nijesu rijetki slučajevi

da velike kompanije koje

posluju u Crnoj Gori donose

i kulturu društveno odgo-

vornog poslovanja, kulturu

zaštite i zdravlja na radu, ali

da je nekada teško zapo-

slene nagovoriti da koriste

sredstva lične zaštite.

- U nekim situacijama

radnike morate tjerati da

se pridržavaju pravila.

Ljudi su neinformisani

da postoji Zakon o zašti-

ti i zdravlju na radu, a

kamoli da znaju koja su

njihova prava i obaveze,

kao i prava i obaveze

poslodavaca - kazala je

naša sagovornica.

Povreda

na radu računa

se samo ukoliko radnik

ima ugovor. Ako je radio

na crno i desio se takav slučaj

to se nigdje ne evidentira,

tako da nemamo pravu

sliku o povredama

- ističe Đina

Janković

Ove godine

osobe strad

radnommje

PODGORICA

–Otvoren je

konkurs za radnupraksuu

okviruprogramamobilnosti

za studente s invaliditetom,

koja će imomogućiti dadva

mjeseca stažirajuuBosni i

Hercegovini, saopšteno je sa

UniverzitetaCrneGore.

Kako je precizirano iz ove

visokoobrazovne institucije,

rok za slanje prijava je 18.

decembar, a radna praksa dio

je Erasmus plus projekta

„Prelaz studenata sa invalidi-

tetomod visokog obrazovanja

do zapošljavanja u Srbiji,

Bosni i Hercegovini i Crnoj

Gori – Trans2Work“ u okviru

programamobilnosti „Special

mobility strand“.

-Cilj oveprakseseogledauto-

medasestudentisainvalidite-

tommotivišuiuključeuradno

okruženje, što će im poslužiti

kao osnov za lakše zaposlenje

nakon završetka studija – na-

pisano je u saopštenju.

Prijavni formular, kako navo-

de izUCG,može sepronaći na

njihovom sajtu, a uz taj doku-

ment dostavlja im se i potvrda

o studiranju ili završetku stu-

dija.

- Praksa se obavlja dva mjese-

cakodposlodavcauKragujev-

cu i NovomSadu, kao i u Sara-

jevu i Banjaluci. Kandidatima

koji budu učestvovali biće

obezbijeđena stipendija za

troškove putovanja i boravka i

obavljanjaradneprakse– ista-

klisusaUCGidodalidasemo-

guprijaviti i studenti sa invali-

ditetomkoji su završili studije

2013/14. godine, ali i kasnije.

Za detalje svi zainteresovani

mogu pisati na imejl fzp.

[email protected]

ili

mentorkinjizaosobesainvali-

ditetomMaji Škurićnaadresu

[email protected]

.

J.B.

Prilika za studente s invaliditetomu okviru

programa „Trans2Work“

Dvamjeseca

regionalne prakse

PlaćenapraksauSrbiji i Bosni i Hercegovini

PODGORICA

–Povodom

Dana ljudskihpravauruče-

na jenagrada „Dika“ za 2016.

godinu, adobitnici suMini-

starstvoza ljudska imanjin-

skaprava, režiserDanilo

Marunović i LGBTIQaktivi-

staZdravkoCimbaljević.

Kako je saopšteno iz nevladi-

ne organizacije LGBT forum

,,Progres“,kojajeumajuuspo-

stavila ovu nagradu u saradnji

sa NVO LGBTIQ socijalni

centar i Hiperion, priznanje

„Dika“ dodjeljuje se za druš-

tveno priznanje za doprinos

vidljivosti LGBTIQ osoba u

našoj državi.

-Ministarstvo za ljudska ima-

njinska prava dobilo je nagra-

du u kategoriji „Priznanje za

instituciju/organizaciju/ko-

lektiv“, režiser Marunović je

osvojio „Priznanjezapojedin-

ca“, dok je LGBTIQ aktivista

Cimbaljević dobio nagradu u

kategoriji „Specijalno prizna-

nje“–preciziranojeusaopšte-

nju.

U obrazloženju odluke se na-

vodi da je Ministarstvo za

ljudska i manjinska prava, po-

red jake konkurencije, postalo

ubjedljivipobjednikzbog„ne-

umorne podrške koju pruža

LGBTIQ zajednici u našoj ze-

mlji“.

- Marunović je dobio prizna-

nje jer se njegov nesebični do-

prinos ogleda u nekoliko

ostvarenja koja u sebi imaju

LGBTIQ tematiku ili na neki

način prikazuju stvarnost i

problemesakojomsetazajed-

nica suočava – navedeno je u

saopštenju.

Cimbaljeviću je, kako sedoda-

je, nagrada pripala kao prvom

javno deklarisanom gej muš-

karcuisvojevrsnomzačetniku

LGBTIQpokretaunašoj zem-

lji.

IzForuma ,,Progres“ su istakli

da je u svimkategorijama bilo

135nominacija.

J.B.

PovodomDana ljudskih prava uručena „Dika“

Dobitnici Ministarstvo za

ljudska i manjinska prava,

Marunović i Cimbaljević

PODGORICA

-UKliničkom

centruCrneGoreprošlogvi-

kendauspješno suobavljene

još dvije transplantacijebu-

bregaodživog srodnogdo-

nora. Svi pacijenti suu In-

tenzivnoj jediniciKlinike za

nefrologiju i stabilnog su sta-

nja.

Do sada su urađene 34, a na

transplantacijučeka još 40pa-

cijenata. Iz Kliničkog centra

kažu da je neophodno jačati

svijest građana kada je riječ o

kadaveričnoj transplantaciji,

presađivanjuorgana sa premi-

nuleosobe, kojakodnas, naža-

lost, još nije zaživjela.

Za vikend je bubreg presađen

38-godišnjoj Dijani Leković, a

donor je bila tetka, dok je u

drugomslučajumajkaŠemsija

Musić dala bubreg svom

25-godišnjemsinuAhmedinu.

Šemsija kaže da se osjeća do-

bro i da je srećna što je njen sin

dobro.

Srećnamajka

- Svašta samprošla, bilo je pu-

no nervoze, stresova, tako da

nije bilo srećnije majke kada

smo otišli u salu. On mi je do-

bro, sve je proteklo super, što

da tražim više – kazala jeMu-

sić.

U Kliničkom centru tran-

splantacije bubrega rade u sa-

radnji sa hrvatskimkolegama,

a urolog iz KBC Zagreba prof.

drŽeljkoKaštelankažedanije

zabrinut što sve mlađi ljudi

imajuproblema sa bubrezima,

jer imamo dobru zdravstvenu

službuzaranootkrivanjebole-

sti.

- Zapravo, to je rezultat jedne

dobre zdravstvene službe i ra-

nog otkrivanja bolesti bubre-

ga. Mi tako transplantiramo

ljude koji još nijesu na dijalizi,

takoda tonije nikakvo iznena-

UKCCG uspješno obavljene dvije transplantacije bubrega, ljekari apeluju

Mijenjati navike,

donirati organe

DOSADAURAĐENE34TRANSPLANTACIJEBUBREGA:

JučeuKCCG

Za transplantaciju organa sa preminule osobe potrebno je

dokazati cerebralnu (moždanu) smrt i dobiti pristanak od

porodice za darivanje organa. Moja poruka javnosti je da

doniraju organe nakon svoje smrti, jer isto idu pod zemlju i ne

služe ničemu ako ih ne darivate - kazao je dr Željko Kaštelan

đenje - pojasnio je prof. dr Ka-

štelan.

On je naglasio da se u Hrvat-

skoj rijetko izvodi porodična

transplantacija, te da je dobro

razvijenkadaverični program.

Doniranje

- To je sljedeći korak za Crnu

Goru. To je nešto na čemu ra-

dimo. Dakle, dokazati cere-

bralnu (moždanu) smrt i dobi-

ti pristanak od porodice za

darivanje organa onima koji-

ma je to potrebno. Moja poru-

ka javnosti jedadonirajuorga-

ne nakon svoje smrti, jer oni

isto idu pod zemlju, ne služe

ničemuako ihnedarivate - ka-

zao je drKaštelan.

Da treba više raditi na promo-

ciji kadaverične transplantaci-

je, saglasna je i nacionalna ko-

ordinatorkazatransplantaciju

drMarinaRatković.

- Ono što najviše priželjkuje-

mo između ovih turnusa tran-

splantacija jeda imamo i kada-

veričnu transplantaciju. Ajmo

da seorganizujemodobrovolj-

no, da pričamo na svim nivoi-

ma o zavještanju organa posli-

jeiznenadneiliprirodnesmrti,

koja obezbjeđuje zakonske

principe. Ajmo da o tome pri-

čamo i da bude to jedan konti-

nuirani slijed, da mijenjamo i

navike i razmišljanja. Prvo u

našim porodicama pa dalje -

istaklajedrRatković,navodeći

da je od 34 do sada izvedene

transplantacije bubrega u Cr-

noj Gori samo jedna bila kada-

verična.

Sl.R.

Upravaza

inspekcijske

poslove

Marunović

Cimbaljević

RadoševićMarović