Table of Contents Table of Contents
Previous Page  7 / 56 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 7 / 56 Next Page
Page Background

7

Pobjeda

Srijeda, 13. decembar 2017.

Društvo

amanipulišu građanima sa sjevera

PODGORICA

-Uprava za in-

spekcijskeposloveuposljed-

nja trimjesecautvrdila jeda

četiri ljekarauglavnomneu-

rologa izKliničkog centra

radeuprivatnimklinikama

bezneophodne saglasnosti

direktoraodopunskomra-

du. Oni su, kako jePobjedi

rečeno izove zdravstvene

ustanove, shodnozakonu

kažnjeni po250eura.

Iz Inspekcije navode da su od

1. septembra do 30. novembra

obavili45kontrolauprivatnim

zdravstvenimustanovama ka-

ko bi provjerili da li se poštuje

pravilnik o dopunskom radu,

koji je odkraja oktobra izmije-

njen u dijelu da se za oblasti

gdje se na prvi specijalistički

pregled čeka duže od mjesec

on više ne odobrava, a onima

koji imaju saglasnost rješenje

suspenduje.

Klinike

Ljekarisubezsaglasnostiradi-

li u privatnim zdravstvenim

ustanovama ,,Poliklinika Fili-

pović“ i Specijalistička ambu-

lanta iz neurologije „Neuro-

medica-prof. Vujisić“ iz

Podgorice i Specijalističkoj

ambulanti iz internemedicine

„Kalinić“ uBaru.

- Jedan zdravstveni radnik iz

KCCG zatečen je u obavljanju

dopunske zdravstvene djelat-

nosti bez saglasnosti direktora

u Zdravstvenom centru -

ambulanti MUP-a. Istom je

izrečena novčana kazna u

iznosuod250eura, uskladusa

Zakonomozdravstvenojzašti-

ti. Ljekar je u međuvremenu

pribavio saglasnost direktora

–kazalisuizUpravezainspek-

c i j s k e p o s l o v e

. O n i ,

međutimnijesu precizirali

o kojim ljekarima je riječ.

U skladu sa pravilnikom o

bližim uslovima za obavljanje

dopunskogradaizdravstvenih

saradnika, direktor zdravstve-

ne ustanove, između ostalih

uslova za davanje saglasnosti

za obavljanje dopunskog rada,

ocjenjuje da li postoje i liste

čekanja na prvi specijalistički

pregled za zdravstvenog

radnika kojem se izdaje sagla-

Inspektori pronašli nepravilnosti prilikomkontrole dopunskog rada

Četiri ljekara iz KCCG

kažnjeni po 250 eura

Doktori sumimo

zakona radili

u ,,Poliklinici

Filipović“ i

Specijalističkoj

ambulanti iz

neurologije

„Neuromedica

-prof. Vujisić“

iz Podgorice i

Specijalističkoj

ambulanti iz

internemedicine

„Kalinić“ u Baru,

kao i ambulanti

MUP- a

MENADŽMENTKCCGDAOSAGLASNOSTZADOPUNSKIRADZA77

DOKTORA:

Klinički centar

snost.

IzMinistarstva zdravlja ističu

da je pravilnik izmijenjen u ci-

lju smanjenja percepcije ko-

rupcije.

- Sve je urađeno na osnovupo-

datka da je upravo u oblastima

gdje se najviše čeka na pregled

broj ljekara koji su u dopun-

skom radu u privatnim zdrav-

stvenimustanovama najveći –

kazali su Pobjedi iz ovog

Vladinog resora.

Adalijeikolikosuspendovano

rješenja o dopunskom radu u

Kliničkom centru shodno no-

vompravilniku, Pobjeda izove

zdravstvene ustanove nije do-

bila odgovore.

Saglasnost

PremapodacimasasajtaMini-

starstva zdravlja na kojem se

objavljuje spisak ljekara koji

ostvaruju pravo na dopunski

rad, između ostalog se navodi

da saglasnost odmenadžmen-

ta ima 77 doktora, od čega njih

58 za rad u privatnim klinika-

ma.

Direktor Opšte bolnice Bar

daojesaglasnostzašestdokto-

ra kakobi radili kodprivatnika

i 12 u javnim zdravstvenim

ustanovama. U Bijelom Polju

21 doktor imaodobrenjeda ra-

di u privatnim klinikama, dok

njih 13 dopunski radi u svojoj

ustanovi.

- U Opštoj bolnici Nikšić me-

nadžment je dao osam sagla-

snosti za dopunski rad od čega

jednu ljekaru za rad kod pri-

vatnika, dok je u Pljevljima 18

doktora angažovanodopunski

–navodi se, izmeđuostalog, na

sajtuMinistarstva zdravlja.

Iz Centra za monitoring po-

četkom godine u više navrata

su ukazivali da je potrebno

uvesti redkada jeupitanjudo-

punski rad, jer je istraživanje

koje suobavili početkomgodi-

ne pokazalo zabrinjavajuće

podatkedasečak37odstoispi-

tanika izjasniloda ihdoktori iz

državnihustanova upućujuna

pregled u privatne klinike u

kojima rade, iako tu uslugu

mogu besplatno dobiti u dr-

žavnoj.

Sl.R.

PODGORICA

- Poslanici par-

lamentarne većine predložili

su zakon o amnestiji kojim je

predviđeno da se oslobađaju

od izvršenja četvrtine kazne

zatvora osobe koje su pravo-

snažno osuđene za krivična

djela propisana zakonima Crne

Gore i one koje su osuđene

stranompresudom koja se

izvršava u našoj državi.

Kako je pojašnjeno, osobe

koje su na dan stupanja ovog

zakona pravosnažno osuđene

kaznom zatvora od tri mjese-

ca za krivična djela pripisana

zakonima Crne Gore, a nijesu

počela izdržavanje, kazna se

zamjenjuje uslovnomosudom.

- Pri tome se izrečena kazna

zatvora uzima kao utvrđena

i određuje da se neće izvršiti

ako u roku od dvije godine

osuđeni ne učini novo krivično

djelo - navedeno je u predlo-

ženom zakonu o amnestiji,

koji se nalazi u skupštinskoj

proceduri.

Kako dodaju, za osobe koje

izdržavaju kaznu ona se

obustavlja, a preostali dio

zamjenjuuje uslovnomosu-

dom. Amnestija se ne odnosi

na osobe koje su osuđene

za krivično djelo ratni zločin

protiv civilnog stanovništva

iz Krivičnog zakonika SRJ ili

protiv civilnog stanovništva i

trgovina ljudima iz Krivičnog

zakonika Crne Gore, kao i za

krivična djela protiv čovječno-

sti i drugih dobara zaštićenih

međunarodnimpravom.

- Amnestija se ne odnosi za lica

koja su pravosnažno osuđena

za krivično djelo silovanje, pri-

nuda na obljubu ili protivpravni

blud, obljuba ili protivpravni

blud nad nemoćnim licem, dje-

tetom, sa maloljetnikom, nedo-

zvoljene polne radnje, posre-

dovanje u vršenju prostitucije,

prikazivanje pornografskog

materijala djeci i proizvodnja i

posjedovanje dječje pornogra-

fije - precizirano je u predlože-

nom zakonu.

O ispunjenju uslova za amne-

stiju odlučuje osnovni sud koji

je nadležan za upućivanje osu-

đenog na izdržavanje kazne

zatvora.

Zakon o amnestiji predložili

su Miodrag Radunović, Genci

Nimanbegu, Mićo Orlandić,

Adrijan Vuksanović, Ervin

Ibrahimović, Andrija Popović,

Jovanka Laličić, Miloš Nikolić,

Danijel Živković, Željko Aprco-

vić.

N.Đ.

Predložen zakon o amnestiji

ijedajte,

dobiti

ljudima sa Zapadnog Balkana

da dođu u Njemačku pod

određenim uslovima kao mi-

grantni radnici. Istovremeno,

ipak, broj odbijanja porastao

je ove godine. Do kraja avgu-

sta, savezna agencija odbila je

radnu dozvolu u oko 17.500

slučajeva, osobama koje su

tražile posao iz Albanije, Bo-

sne i Hercegovine, Srbije, Cr-

ne Gore, Makedonije i Kosova

- naglašavaLičina.

Obično su, kako objašnjava,

odbijeni zahtjevi u slučajevi-

maukojimapogođeni nemaju

konkretnuponuduzaposaoili

već postoji dovoljno domaćih

tražitelja zaposlenja za taj po-

sao.

- Broj odbijanja porastao je na

54 odsto uprvihosammjeseci

u odnosu na isto razdoblje

prethodne godine - kazala je

Ličina.

Savezno ministarstvo rada,

dodaje ona, je upozorilo kra-

jem prošle godine da prelimi-

narno odobrenje saveznog za-

vodazazapošljavanjeneznači

odmah i dobijanjeposlauNje-

mačkoj.

- Tražitelji posla trebaju i vizu

da bi mogli započeti radni od-

nos - naglasila jeLičina.

N.KOVAČEVIĆ

ARhIVSKA fOtOGRAfIJA IZ 2015. GODINE

Viza za rad

samo ako

imate ugovor

za posao u

Njemačkoj

Ličina naglašava da građani

Albanije, Bosne i hercego-

vine, Kosova, Makedonije,

Crne Gore i Srbije imaju

male šanse da budu priznati

kao azilanti u Njemačkoj jer

dolaze iz sigurnih zemalja

porijekla.

- Ako uđete u Njemačku,

zatražite tamo azil i sačekate

da vaš zahtjev bude odbijen,

morate očekivati zabranu

ponovnog ulaska u Njemač-

ku na duži vremenski peri-

od, ali i u čitavu šengensku

zonu. Pored toga, prijeti pri-

silna deportacija - naglašava

naša sagovornica.

Od 1. januara prošle godi-

ne, objašnjava ona, prema

državljanima ovih zemalja

primjenjuju se pojednostav-

ljena pravila o prijemu radi

zapošljavanja.

- Ako nijeste nikada bili ili ste

samo posjetili Njemačku,

možete dobiti vizu za rad

ako imate ugovor za posao

u Njemačkoj, i kada vaš

budući poslodavac isposluje

vašu radnu dozvolu kod

Centra za zapošljavanje u

Njemačkoj - kazala je Ličina.

A radna dozvola, navodi

ona, se dobija ako niko iz

Njemačke i EU nije pogodan

za to radnomjesto, a pred-

viđena zarada je onolika

koliko bi i Njemac zaradio za

isti posao.

Ona upozorava da se nikako

ne smije sakriti boravak u

Njemačkoj, jer se informaci-

je provjeravaju u toku pro-

cedure za vizu.

Ako ste u prošlosti već pri-

mali novac ili naknade kao

tražitelj azila, možete dobiti

radnu dozvolu tek po isteku

24mjeseca nakon vašeg

napuštanja teritorije Nje-

mačke - objasnila je Emira

Ličina.

PODGORICA

- Onlajn takmiče-

nje „Koliko znaš o EU?“ održaće

se danas u podne, saopšteno

je iz Ministarstva evropskih

poslova.

Kvizu se, kako je pojašnjeno,

pristupa putem linka: https://

goo.gl/9n9dLs.

- Pravo učešća u kvizu imaju

učenici završnih razreda osnov-

nih škola u Crnoj Gori (osmi i

deveti), koji su se prethodno

registrovali - navodi se u saop-

štenju.

Za osnovce, kako se dodaje, koji

pokažu najbolje znanje obezbi-

jeđene su vrijedne nagrade.

Kviz sprovodi Ministarstvo

evropskih poslova u okviru

projekta ,,EU4ME“ koji finansira

Evropska unija, a sprovodi UN.

N.Đ.

Danas onlajn

takmičenje o

poznavanju EU

PODGORICA

–Sindikat za-

poslenihRadioTelevizije

CrneGorepristupio jeUniji

slobodnih sindikataCrne

Gore (USSCG) i Sindikatu

medijaCrneGore (SMCG)

kao reprezentativnomgran-

skomsindikatuuoblastime-

dija, saopšteno je izSindika-

tamedija.

Na tajnačinSindikatmedija je,

kako navode, skoro dvostruko

uvećao svoje članstvo.

- Do sada je SMCG okupljao

oko 300 članova iz oko 20 cr-

nogorskih privatnih medija i

lokalnih javnih emitera, a do-

laskomkolega iz Sindikata za-

poslenih RTCG taj broj se go-

tovo udvostručio. Sada smo

zvanično najveći granski sin-

dikat u ovoj oblasti i imamo

skoro 50 odsto od ukupnog

broja zaposlenih u crnogor-

skim medijima - navodi se u

saopštenju.

Kako dodaju, medijski radnici

u Crnoj Gori moraju biti soli-

darni,sindikalnoorganizovani

i upoznati sa svojimpravima.

- Nadamo se da ćemo kolega-

ma iz Javnog servisa pomoći

da poboljšaju njihov ekonom-

ski položaj i unaprijede radna

prava, ali i status svih zaposle-

nihuostalimcrnogorskimme-

dijima - poručili su iz Sindika-

tamedija.

K.J.

Sindikat zaposlenih RTCG

pristupio Sindikatumedija

ZgradaRTCG

ZIKSuSpužu