Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Kultura

Ponedjeljak, 11. decembar 2017.

U galeriji „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju umjetniku Siniši Raduloviću uručena nagrada „Milčik“

Priznanje za neobično promišljanje

CETINJE

Crnogorski

umjetnikSinišaRadulović

dobitnik jenagrade „Mil-

čik“, koja seprvi put dodje-

ljujemladimumjetnicima, a

nosi ime rada crnogorskog

umjetnikaMilijePavićevi-

ća.

Kako prenosi Cetinjski list, za

instalaciju „Zero gravity

shampoo“Radulovićjedobioi

novčanunagraduod500eura,

koju je donirao istoričar um-

jetnosti AleksandarČilikov.

Na izložbi četvoro umjetnika

finalista koja je u otvorena

preksinoć u crnogorskoj gale-

riji umjetnosti „MiodragDado

Đurić“, u obrazloženju žirija,

koje je saopštila Nomaduma

RosaMasilela, navedeno je da

je Siniša Radulović umjetnič-

kim radom i promišljanjem

zaslužiopriznanje.

Osim Radulovića za nagradu

subilinominovaniiradoviBri-

gite Antoni, Dantea Buu i Iva-

ne Radovanović. Oni su prije

proglašenja i otvaranja izlož-

be pojedinačno predstavili

svoj rad, nakončega je žiri do-

nio konačnuodluku.

Žirisučinilislovenačkiumjet-

nikMiranMohar, istoričarka

umjetnosti Svetlana Racano-

vić, direktorica Narodnog

muzeja Crne Gore Vjera Bo-

rozaniumjetnicaispisateljica

NomadumaRosaMasilela.

Organizator je Institut za sa-

vremenu umjetnost, u sarad-

nji sa „Residency Unlimited“,

auzpodršku„Trust forMutu-

al Understanding”“ izNjujor-

ka.

Nagrađeni umjetnik dobija i

dvomjesečni rezidencijalni

boravak u Njujorku, pokrive-

ne cjelokupne troškove puta i

boravka i organizovanje sa-

mostalne izložbe u Crnoj Go-

ri.

ISU - Institut za savremenu

umjetnost u saradnji sa Resi-

dencyUnlimited i uz podršku

Trust for Mutual Understan-

ding iz Njujorka, od ove godi-

neprviputdodjeljujenagradu

„Milčik“. UCrnoj Gori dodje-

ljivaće se bijenalno.

Nagrada za mlade vizuelne

umjetnike „Milčik“ nosi ime

istoimenog umjetničkog rada

istaknutog crnogorskog

umjetnika Milije Pavićevića.

„Milčik“ je čokolada za jelo i

kuvanje, njen naziv je nastao

umjetnikovimspajanjemsop-

stvenog imena sa prezime-

nomnjegovogprijatelja izdje-

tinjstva, istoričara umjetnosti

Aleksandra Čilikova (Milija i

Čilikov:Milčik).

R.K.

NAGRADAZAINSTALACIJU:

Radulovićnauručenjunagrade „Milčik“

Najbolji film je

švedski „Kvadrat“

BERLIN

Dobitnik Zlatne

palme i švedski predstav-

nik za Oskara, „Kvadrat“

režisera Rubena Ostlunda

proglašen je za najbolji

evropski ilmna 30. dodjeli

nagrada Evropske ilm-

ske akademije održane

preksinoć u Berlinu. Sati-

rična drama smještena u

umjetnički svijet osvojila

je i evropskog Oskara za

najbolju komediju, režiju i

scenario (Ostlund), glumca

(Klas Beng) i scenogra iju.

- Užasno sam srećan, hvala

vam. Ne znamda li smo

zaslužili ovolikomnogo

nagrada - rekao je Ostlund

preuzimajući torfej. On se

osvrnuo i na prošlogodiš-

njeg pobednika, „Tonija

Erdmana“.

- Htjeli smo da kažemo

nešto važno ali i da istovre-

meno budemo zabavni i

uzbudljivi. Mislimda je to

dio evropskog pristupa.

„Toni Erdan“ je, recimo,

imao takav, duhovit pri-

stup – objasnio je Ostlund.

Aleksandra Borbej progla-

šena je za najbolju glumi-

cu, za ulogu u ilmu „Na

tijelu i duši“, dok je „Ledi

Magbet“ Vilijama Oldrojda

nazvan Evropskimotkri-

ćem. Ostvarenje „Bez lju-

bavi“ Andreja Zvjaginceva

osvojilo je nagradu za foto-

gra iju (Mihail Kričman) i

muziku (Jevgenij & Saša

Galperin), a „120 otkucaja

uminuti“ Robena Kampija

priznanje za montažu.

„S ljubavlju, Vin-

sent“ (Loving Vincent) je

najbolji animirani a „Pri-

češće“ (Komunia) Ane

Zamjecke najbolji doku-

mentarni ilm.

Nagrada publike dodijelje-

na je ilmu „Štefan Cvajg“,

a za najboljeg evropskog

koproducenta proglašen

je Čedomir Kolar. Ruski

reditelj Aleksandar Soku-

rov dobio je nagradu za

životno djelo.

- Ne volim rat, kada su ljudi

u zatvoru, kada nema slo-

bode. Veoma je dobro što

je tolikomnogo evropskih

ilmskih autora prisutno

ovdje, ali ja bih želio da se

prisietimo drage osobe

koja više nije sa nama,

Andžeja Vajde - rekao je,

između ostalog, Sokurov.

Ceremonija nikada nije

zazirala od političkih izja-

va ili aktuelnih skandala

u ilmskoj industriji, pa je

tako bilo i ovoga puta.

Sa pozornice u Berlinu

upućen je i apel za osloba-

đanje ukrajinskog reditelja

Olega Sencova iz ruskog

zatvora. Predsjednik

Akademije VimVenders

je strastveno govorio

o potrebi da se Evropa

odbrani od „ologarha,

neprijatelja slobode kao i

onih koji pojednostavljuju

stvari“.

R.K.

UDanilovgradu otvorena tradicionalna izložba „Umjetnici zavičaju“

Duhzajedništva

i raznovrsnosti

DANILOVGRAD

Izložba

„Umjetnici zavičaju“ otvo-

rena jepreksinoćugaleriji

Umjetničkekolonije, u

okviruproslaveDanaopšti-

ne iDanaoslobođenjaDa-

nilovgrada. Postavku je

otvoriladirektoricaGi-

mnazije „Petar IPetrović

Njegoš“NatašaLatković.

-Tradicionalnimse nazivaju i

manifestacije koje se ponav-

ljaju treći put

pa se stekne utisak da smo

malo zaboravili na značenje

te riječi. Ipak, sreća je da u

ovoj trci sa vremenomopsta-

ju i oni koji nas podsjećaju na

to da ima nade za prave vri-

jednosti. To su oni koji i to

malo vremena što ostane za

odmor, relaksaciju, san prije

svega, provode stvarajući.

Stvarajuvanvremenskadjela,

svakosasvojimpečatom,pre-

poznatljivim, i šalju poruku

da ne zaboravljaju na svoje

Stvaraoci okupljeni u ovoj postavci ne zaboravljaju na svoje porijeklo, već

više od dvadeset godina na ovaj svečani dan vraćaju se svojim korjenima i

poručuju da nijesu zaboravili značenje riječi tradicija. Autentičan su primjer

tradicije koja traje i nema namjeru da ugasne – kazala je Nataša Latković

Djela eminentnih stvaralaca

Na izložbi su predstavljeni radovi Ivane Babić, Ele Božović,

Danila Dala Brajovića, Darka Brajovića, Dragoljuba Bata

Brajovića, Milijane Vujović, Vladimira Đuranovića, Natalije

Đuranović, Romana Đuranovića, Sonje Đuranović, Željka

Đuričkovića, Željka i Mladena Đurovića, Luke Ikovića, Nade

Iković, Biljane Keković, Ljiljane Kolundžić, Jovete Ljumo-

vića, Senke Martinović, Svetomira Martinovića, Milodarke

Milatović, Božidara Pavićevića Zodijaka, Jelene Pavićević,

Majde Pavićević, Velibora Pavićevića, Zvonka Pavličića,

Svetislava G. Popovića, Ivanke Vane Prelević, Svetozara

Sveta Radovića, Nikole Radonjića, Saše Stanišića, Gordane

Trebješanin i Danke Filipović.

tva, uprkos raznovrsnosti

ovih umjetničkih ostvarenja,

prisutan je na izložbi, a pre-

vazilazi lokalne okvire, pa je

Danilovgrad na ovaj datum

centar savremene crnogor-

ske umjetnosti - rekla je Lat-

ković.

Citirala jepotomKandinskog

koji je napravio sponu izme-

đu likovne i muzičke umjet-

nosti definišući jednu dru-

gom: „Boja je dirka. Oko je

čekić.

Duša jeklavir samnogožica“.

Posvećenost

U ime domaćina i organizato-

ra završnog programa sveča-

nosti, ljubitelje likovneumjet-

nostipozdravila jedirektorica

Umjetničke kolonije Vesna

Jovović.

- Interesantno je i rijetko da

ovoliki brojumjetnika, potiče

sa tako malog područja, ali u

duhovnomsmislu, posebnog.

Tako je i naša posvećenost

ovoj izložbi uvijek posebna –

naglasila jeJovović.Onapod-

sjetilainariječinašegslavnog

slikara Petra Lubardu: „I no-

vosesamoutomesastoji,neu

izmišljanju nego u nadovezi-

vanju“.

B.K.

Nagrade Evropske filmske akademije

korijene, damisle o sebi – ka-

zala jeLatković.

Energija

Ona je dodala i da nije lako

stvarati. To je, kaže, posebno

stanjekojezahtijevakondici-

ju, a ona se upravo održava

stvaranjem.

-Jedan circulus vitiosus, ma-

gičanperpetummobile sa po-

sebnom vrstom samopokre-

tačkeenergijenebašpoznatog

sastava i porijekla, pa ni sa-

mimumjetnicima.Astvaraoci

okupljeni u postavci „Umjet-

nici zavičaju“ ne zaboravljaju

na svoje porijeklo, već više od

dvadeset godina na ovaj sve-

čani dan vraćaju se svojim

korjenima i poručuju da nije-

su zaboravili značenje riječi

tradicija. Autentičan su pri-

mjer tradicije koja traje i ne-

manamjerudaugasne–ocije-

nila jeLatković.

Kakojepodsjetila,ovegodine

33 umjetnika sa publikomdi-

jele onaj dio sebe koji su ima-

li potrebuda prenesuna plat-

no, kamen, bronzu...

-Rado se i redovno odazivaju

ovoj izložbikojanijetematski

ograničena, i ne treba da bu-

de, jer ograničavati umjetni-

ka nije dobro. Duh zajedniš-

SPECIFIČNILIKOVNIRUKOPISI:

Saotvaranja izložbeugaleriji Umjetničkekolonije

RežiserRubenOstlund