Table of Contents Table of Contents
Previous Page  20 / 64 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 20 / 64 Next Page
Page Background

20

Pobjeda

Subota, 9. decembar 2017.

Feljton

Kućomseu širemsmisluzovu

sveonesuhote i odjeljenja, ko-

ja jedan isti krov pokriva, a u

užem smislu se kućom zove

samo ono odjeljenje gdje je

ognjište. Ako je izvan prizida-

na kakva suhota, bila i za spa-

vanje, kaže se: iz nje u kuću, iz

kućeunju,makarvratasuhote

gledala unutra u kuću. Kućom

se često zove i bratstvo ili dio

bratstva. Kaže se, na primjer

za neko bratstvo: Od vazda je

ta kuća dobra, ili imućna, ili

nevaljala. Ili, od te kuće rađali

su se junaci itd. Mjesto gdje je

kućazove senamješće. Koma-

dići zemlje oko kuće za luk,

zelje i drugo povrće zovu se

zgrade i zgradice, aveći koma-

di zemlje pri kući – potkutnji-

ca; slobodno mjesto ispred

kuće – izlazak ili pristup. Ku-

ćiti se znači ne samo graditi

kuću, nego i teći imanja. Ra-

skućiti se znači ostati i bez ku-

će i imanja. Raskućio se i onaj

koji je ostao i bez samog ima-

nja u praznoj i samoj kući. Po-

jate, staje, plijevnice idrugone

spadaju u pojam kuće. Kaže

se: ima kuću i uz nju pojatu,

plijevnicuitd.Kućesebrojena

kuće, ognjišta, dimove, domo-

ve i domaćine, a biva i na veri-

ge.

Kuća je u najobičnijemsmislu

suhota gdje se živi, a koja se

nalazi pod jednim krovom.

Kad pitate: koliko ima kuća u

selu? – često će vam se odgo-

voriti,daihimaonoliko,koliko

ima i šljemena, pod kojima se

živi. Adosta je takvihkuća ko-

je se pri dijeljenju pregrađuju,

ili seprijedijeljenjadograđuju

i produžuju u istompravcu, te

pod jednim imenom i krovom

živi po 2, 3, 4-6 porodica ili iz-

dijeljenih zadruga. I onda ne-

ćete na pitanje dobiti pravilan

odgovor, negoćevamsekazati

manje kuća (upravomsmislu)

nego što ih je u stvari. Kućom

se naziva i ona kuća u kojoj ni-

ko ne živi, a sagrađena je za

nekog člana zadruge, u kojoj

će se nastaniti poslije diobe.

Otuda ima zadruga koje imaju

po 2 i više kuća a samo jedno

ognjište, jedan dom. Kuća

upravo predstavlja zdanje, a

rijetko zadrugu, čija je. Za za-

drugu se kaže: ta je kuća (za-

druga) bogata, složna, puna

itd, a za zdanje se to ne može

reći. Za zdanje se reče: kuća je

mala ili velika, nova ili stara,

visoka ili niska, a to se, opet, ne

može reći za zadrugu, pa ni za

domi dim.

Da bismo uži pojam kuće ra-

svijetlili, potrebno je objasniti

pojamo domu, dimu, ognjištu

i domaćinu.

Dom se naziva ono mjesto u

kući gdje se prebiva, gdje se

nalazi domaćin i domaćica.

Otuda je domovina jednoga

stanovništva mjesto gdje pre-

biva. Ženska naziva domom

kuću u kojoj je udata, gdje će

da domuje (vijek provede), za

razlikuod roda, gdje je rođena

i odakle je udata. Po domu se i

starješina doma naziva doma-

ćin, a žena koja upravlja žen-

skimposlovima u kući, doma-

ćica. Čeljad koja pripada

domu, to je domaća čeljad.

Dakle, u jednoj kući može biti

višedomova i domaćina. Svaki

domimasvogdomaćina,asva-

kidomaćinpredstavljaizastu-

pa svoj dom prema drugim

domovima, prema selu, opšti-

ni, plemenu i vlastima. Dakle,

u nabrajanju domova, dom i

domaćin imaju isto značenje.

Dimi ognjište znači jedno isto.

Svaki dom ima ognjište, gdje

loži oganj, a gdje se loži, tu i di-

mi. Otuda supojmovi: ognjište

i dim. Svaki dom ima jedno

ognjište, te u nabrajanju do-

mova, ognjište i dim imaju isto

značenje. Ako koga upitate:

koliko u selu ima domova, do-

maćina, ognjišta ili dimova? –

dobićete jedan isti odgovor. Sa

pojmomognjišteimajunečega

zajedničkoga i verige. Ko pre-

nese verige iz sela, taj se stalno

iselio. Ili: ko donese verige u

selo, ta se stalnodoselio. Svaki,

i najsiromašniji, imavišeognja

verige. Ko nema sasvim ništa,

reče se: nema ni veriga.

(U Ljubotinu ima takvih koji

stoje i u selu i u Obzovici (pla-

nini), ili više u Obzovici, a sa-

mo gdjekada sađu u selo. Ta-

kve treba više računati kao

stanovnike planine, ali seljani

će obično reći: i ako stoji tamo,

ali nije prenio verige, a to zna-

či, nijesestalnonaselio, i selja-

ni takvog pribrajaju svome se-

lu, dokle su mu tu verige,

makar rijetko tuboravio.)

Čovjek ako ima kuću, računa

se stanovnikomsela ili pleme-

na, a čim ostane bez nje, pre-

staje biti seljanin toga sela ili

plemenik svoga plemena. Da

ne bi Crnogorci ostajali bez

kuće, dakledanebi bili za svo-

judomovinuizgubljeni, zakon

u Crnoj Gori zabranjuje da se

kuća i ralozemljemože ikome

i za ikakav dug prodati.

Kuća gdje je ognjište, jest pr-

vobitni oblik, a vremenom se

širila i dobijala više odjeljenja.

(Nastavljase)

ANDRIJA JOVIĆEVIĆ O CRNOGORSKIMKUĆAMA

1.

Mjestođe stoji kuća

naziva se namješće

Dim i ognjište znači

jedno isto. Svaki dom

imaognjište, gdje loži

oganj, agdje se loži, tu

i dimi. Otuda supoj-

movi: ognjište i dim.

Svaki dom ima jedno

ognjište, te unabraja-

njudomova, ognjište i

dim imaju isto znače-

nje. Sapojmomognji-

šte imajunečega za-

jedničkoga i verige. Ko

prenese verige iz sela,

taj se stalno iselio. Ili:

kodonese verige u se-

lo, taj se stalnodose-

lio. Svaki, i najsiromaš-

niji, ima više ognja

verige. Konema sa-

svimništa, reče se: ne-

mani veriga

U jednoj kućimože

biti višedomova i do-

maćina. Svaki dom

ima svogdomaćina,

a svaki domaćin

predstavlja i zastupa

svoj dompremadru-

gimdomovima, pre-

ma selu, opštini, ple-

menu i vlastima.

Dakle, unabrajanju

domova, dom i do-

maćin imaju isto zna-

čenje

Tokom

protekle godine

objavili smo

tekst Pavla

Rovinskog o

crnogorskoj

tradicionalnoj

arhitekturi. O

toj neiscrpnoj

temi je nakon

Rovinskog

pisao i Andrija

Jovićević.

Objavljujemo

izvode iz

njegove knjige

„Riječka nahija“

(CID, Podgorica,

1999.)

KućauŠtitarima

Suhomeđa sa slamnatimkrovom

StarakućauŠinĐonu

KućišteuDobrskomSelu

KućišteuArbanasima (Jankovići)

Crnogoracpredkućom