Table of Contents Table of Contents
Previous Page  23 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 23 / 52 Next Page
Page Background

23

Pobjeda

Petak, 8. decembar 2017.

Drugi pišu

„Otišao je onako kako je i živio

–teatralno“,pišelistDieZeitu

kojemseopisujeličnosjećanje

na ratnog zločinca Slobodana

Praljka. Mitteldeutscher

Rundfunk također danas piše

onjemu,teotomekakoćeiko-

liko posljednja presuda Haš-

kog tribunala uticati na pomi-

renjenarodabivšeJugoslavije.

Novinar lista Die Zeit prisjeća

sesvogsusretasaSlobodanom

Praljkom 2003. godine u Za-

grebu u članku koji nosi naziv

televizijske serije koju je Pra-

ljak režirao - „Blesan i tuli-

pan“. „Kada sam upoznao

Praljka, on je još uvijek bio na

slobodi“, piše novinar Stefan

Willeke. Navršilo se osam go-

dinaodzavršetka ratauBosni.

Ali, Praljkov rat jošnijebiogo-

tov. Rat u njemu je i dalje div-

ljao. Završio ga je tek prije ne-

koliko dana, kao 72-godišnji

starac sijede kose“, stoji u

članku, čiji autor konstatuje

kako na Balkanu „ništa ne

funkcionira bolje od sjećanja“

i da je toponekad „popis grije-

ha, a ponekad albumpoezije“,

nastavlja se dalje.

„Do kraja Drugog svjetskog

rata hrvatski fašisti sarađivali

su sa nacistima, stvorivši faši-

stičku državu NDH zasnova-

nu na njemačko-hrvatskom

paktu. Zvuči suludo to pomi-

njati kao nešto što povezuje

ljude, ali ljudi poput Sloboda-

na Praljka tako misle. S puno

razboritosti takvi ljudi uz po-

moć ključnih istorijskihdoga-

đaja stvaraju plodno tlo za

svojesuludeželje ihalucinaci-

je. Čim njihova inteligencija

zadovolji neutaživu žudnju za

moralnomnadmoći,oniusvo-

jimmislima idu od jednog do

drugog dalekog svijeta misli

vjerujući u laži kojesusami iz-

mislili“, navodi ovaj list.

„UMostaru nisammogao ni-

šta saznati o Praljku. Pisao

samE-Mailove i vodio brojne

telefonske razgovore. Napo-

kon, nakon sedamdana, dobio

sam odgovor: „General će se

naći s Vama“, stajalo je u E-

Mailu. Trebao samga čekati u

restoranuna aerodromuuZa-

grebu. Kako ćugaprepoznati?

„1,90 metara, 110 kilograma.“

(...) Krupni čovjek sa dugim

mantilomi kožnimšeširomši-

rokog oboda ušao je u resto-

ran. „Ja sam Vas već vidio u

avionu“, rekao je umjesto po-

zdrava. I on je sjedio umalom

avionu i razmišljao kako bi

mogao izgledati jedan nje-

mački reporter. (...) Poslije

sam se pitao zašto on nije htio

da se sretnemo uMostaru. To

bi bilo mnogo lakše. Ali, Mo-

star je nekada bio tzv. glavni

grad hrvatske mini-republike

Herceg-Bosne,samoprozvane

ratne države u čijem je ratu

Praljak izgubio“, navodi dalje

listDieZeit.

AutorWilleke u nastavku tek-

sta opisuje razgovor sa Pralj-

kom: „Pričao je veoma glasno i

slušaoodjekvlastitihrečenica.

Za jednu od tih rečenica uHr-

vatskoj je slavljen kao nacio-

nalni heroj. Ta rečenica je bila:

„Za prst svog vojnika, dao bih

srušiti tri stara mosta.“ Naru-

čio je čašu bijelog vina, ponav-

ljao tu rečenicu i naglašavao

riječi „tri takva mosta“ i rado-

znalo me posmatrao. Da li je

čekao da mu pokažem znak

zaprepaštenja? Potom se gro-

hotomnasmijao i ostali gosti u

restoranu su se okrenuli pre-

ma njemu. Ovaj Praljak u sebi

nema više ni trunke pristojno-

sti, mislio sam. (...) „Ali“, rekao

je, „najinteresantnije tek dola-

zi.“ Uglavnom je govorio na

engleskom, povremeno i lna

lošemnjemačkom. „Nakon to-

ga je napravio jednu teatralnu

pauzu a onda je nakon teatral-

ne pauze povikao: „Ali to ni-

sam bio ja. Ja nisam srušio

most.“ Cijeli jedan dan i jednu

noć hrvatski tenk je u interva-

limapucao namost. Tek iduće

jutro, most je pao u rijeku. Da

jetouradiojedaniskusnigene-

ral kao što je Praljak, rekao mi

je, to ne bi trajalo tako dugo.

„Samo tri granate odozgo po

sredini, i odmah bi se srušio.“

(...)To je ispričao iHaškomtri-

bunalu. (...) Ali zašto je onda

baš 9. novembra 1993. preko-

mandovan, baš na isti dan, ka-

da jemost srušeni kadaratnije

bio ni blizu svom kraju? On je

biomajstor taktičnogpovlače-

nja i prebacivanja krivice“, pi-

šeDieZeit.

Učlankuse spominju i njegova

književna djela: „O jačini zlih

pripovijedanja,može se sazna-

ti ako se zaviri u neku od Pralj-

kovihknjiga. Većinu jenapisao

u zatvoru. Na jednoj internet

stranici, koja je uz pomoć nje-

govog zeta Nikole opremljena

dokumentima i filmovima,

objavljene su verzije njegovih

šest knjiganaengleskom. „Isti-

na o...“ često se tuponavlja. Ka-

da jedna knjiga tako počinje,

tada se već zna, da ju je pisao

ratni zločinac, koji ne želi pri-

hvatiti istinu.“

„Suđenje Slobodanu Praljku

bio je posljednji proces na Su-

du za zločine počinjene u biv-

šoj Jugoslaviji, koji je četvrt

stoljeća morao trpiti porugu i

kritiku. Šta je donio? Pomire-

nje? U Mostaru su Hrvati za

Praljka zapalili na stotinu svi-

jeća. Parlament je u njegovo

sjećanjeodržaominutu šutnje,

Blesan i tulipan

Veterani i žrtve rata podnijeli

krivičnu prijavu protivMesića

Lično sjećanje na Praljka

„Otišao je onako kako je i živio – teatralno“, piše list Die Zeit u kojem se

opisuje lično sjećanje na ratnog zločinca Slobodana Praljka

anahrvatskojtelevizijijejedan

od starih Praljkovih filmova

ponavljanu najgledanijemter-

minu. Još uvijek ga nevjerova-

tan broj ljudi slavi kao junaka.

Ali, to nije toliko važno. Nešto

drugo jevažno. Praljak je svije-

tu poslao poruku, svojevrsnu

izjavu kapitulacije. Autoritetu

suda, kojeg je osporavao u hi-

ljaduriječi, potčinio jenakraju

sebe kada je posegnuo za fla-

šom otrova i pobjegao u smrt.

Pravda je pobijedila nepravdu.

Nikada prije – i ovaj rezime će

ostati –moć ovogmeđunarod-

nog suda nije dokumentirana

na jedan ovako spektakularan

način“, zaključujeDieZeit.

Na internet stranici lista

Mitteldeutscher Rundfunk

objavljenječlanaknaistutemu

podnazivom„Bivša Jugoslavi-

ja: Krhka stabilnost“, u kojem

piše: „Bivši režiser, a kasnije i

ratni zločinac, savršeno je

isplanirao svoje samoubistvo i

pobrinuo se da prošle sedmice

ispuni udarne stranice širom

svijeta. Tom svojom spektaku-

larnom akcijom nakratko je

zasjenioozbiljnupresudu,koja

će imati dalekosežne posljedi-

ce zaHrvatsku, Bosnu i Srbiju:

Nisu samo Praljak i pet drugih

bosanskih Hrvata osuđeni na

111godinazatvorazbogkršenja

običaja ratovanja, zločina pro-

tivčovječnostiietničkogčišče-

nja, nego je i hrvatski državni

vrh ratnih 1990-ih godina de

facto proglašen krivim za

„udruženi zločinački podu-

hvat“ u kojem se namjeravalo

dijeloveBosne etnički očistiti.“

„Većina hrvatskih medija sa-

moubistvosuopisivalikao„he-

rojskičin“čovjekakojinijemo-

gao prihvatiti „nepravednu“

presudu“, navodi se između

ostalog u članku.

„Međutim, i Srbi, Bošnjaci ili

kosovski Albanci - narodi koji

su decenijama živjeli mirno u

Jugoslaviji do izbijanja rata

1991. godine - imaju svoju „

istoriju i istinu o ratu“. Heroji

jednih su krvnici drugih. Uvi-

jek se ističu vlastite žrtve i zlo-

čini drugih. Svako političko

vođstvo njeguje mit o apsolut-

noj nevinosti sopstvenognaro-

da. Samokritični glasovi supri-

g u š e n i . S u o č av a n j e s a

prošlošću, i prerada prošlosti,

nije se dogodila. Tako su uHr-

vatskoj ogorčeni što Haški tri-

bunal nije osudio šefa države

Srbije Slobodana Miloševića

za ratne zločine u Bosni, iako

su dvije trećine osuđenih pred

HaškimtribunalomSrbi.“„He-

rojska borba za „slobodu“ i ne-

zavisnost, uloga „prvog pred-

sjednika“ Franje Tuđmana u

Hrvatskoj je tabu. Pri tome po-

činjeni zločini susakrivenipod

sto.Istotakoičinjenicadasuse

porodice Praljka i Tuđmana u

ratu obogatile. Slično je u Srbi-

ji, Kosovu i Bosni, gdje mlade

generacijeBošnjaka, Srba iHr-

vata odrastaju sa vlastitom

istorijskom istinom“, piše

MitteldeutscherRundfunk.

„MKSJ nije uspio dati dopri-

nos pomirenju naroda bivše

Jugoslavije. Njegova posljed-

nja presuda je još jednom po-

kazala kako se lakomoguotvo-

riti nezarasle rane, koliko je

krhka stabilnost na Zapadnom

Balkanu i kako je lako iznova

uzbuditiduhoveprošlosti“,za-

ključuje autor u članku.

Bivši hrvatski predsjednik dobio je pojačanu policijsku

zaštitu zbog prijetnji nakon haške presude Prliću i ostalima

Koordinacija udruga hrvat-

skih branitelja i stradalnika

Domovinskoga rata podnijela

je kaznenu prijavu protiv biv-

šeg hrvatskog predsjednika

StjepanaMesića, tvrdeći da je

odavaotajnepodatke,teprotiv

bivšeg glavnog državnog odv-

jetnika Mladena Bajića, zbog

zloporabe položaja.

Prijavupripremaju i protiv bi-

všeg predsjednika Hrvatske

Ive Josipovića.

Uprijavama podnesenimzag-

rebačkom Županijskom dr-

žavnom odvjetništvu, Mesića

terete za odavanje tajnih po-

dataka, špijunažu i najtežeob-

like kaznenih djela protiv Hr-

vatske, a Bajića za zlouporabu

položaja i ovlasti, rekla je na

konferenciji za novinare u

Zagrebu Zorica Gregurić u

ime Koordinacije udruga iz

Domovinskog rata.

Nastavak je to pritiska naMe-

sića,kojijedobiopojačanupo-

licijsku zaštitu nakon što je

optužen za veleizdaju te pro-

zivki Vladimira Šeksa da je

kriv za samoubojstvo osuđe-

nog za ratne zločine Slobo-

danaPraljka uhaškoj sudnici.

Zlo

č

ina

č

kipoduhvatuBiH

Zagrebački tjednik Nacional

prenio je da je Šeks, predsjed-

nik Savjetodavnog vijeća Hr-

vatskedemokratskezajednice

i neformalni savjetnik premi-

jera Andreja Plenkovića, kao

glavnog krivca za osuđujuću

presudu šestorici Hrvata iz

Bosne i Hercegovine uHaagu

optužioMesića.

ProzivkenaračunMesićakre-

nule su uglavnom iz desničar-

skihkrugova, koji suposljedn-

ju hašku presudu iskoristili

kakobiMesićaponovnooptu-

žili za veleizdaju, a u javnom

eteru mogla su se čuti čak i

otvorena prozivanja na njego-

vu smrt.

Zvonimir Šeparović, pred-

sjednik udruge Hrvatsko

žrtvoslovnodruštvo i inicijati-

ve „Hrvatsko nacionalno etič-

ko sudište“, rekao je da su za

smrt Slobodana Praljka „krivi

čimbenici svijeta i jedan povr-

šan politički sud, ali i Hrvati,

državljaniHrvatske“.

Po njegovim riječima, „prvi

etički osuđeni bio je Stjepan

Mesić, koji je uHaaguoptužio

svoga prethodnika Franju

Tuđmana za agresiju i zloči-

nački pothvat u odnosu na

Bosnu iHercegovinu“.

Mesić je pred stranim sudom

poŠeparovićevimriječimago-

vorio protiv Hrvatske, prvog

hrvatskog predsjednika Tuđ-

mana, ministra obrane Gojka

Šuška i zapobjednika Hrvat-

ske vojske, generala JankaBo-

betka, što je za njih, dodao je,

bio veleizdajnički čin.

Šeparović je u tom kontekstu

spomenuo i bivšu ministricu

vanjskih poslova Vesnu Pusić,

jer je, rekao je, u Hrvatskom

saboru izjavila da je Hrvatska

izvršila agresiju na Bosnu i

Hercegovinu.

Upozorenje

Zastupnik u Saboru Željko

Glasnovićrekaojedasutoime-

na nekih „kadrova umrežene

organizacije koji djeluju u Hr-

vatskoj kao strana agentura“.

„To nisu samo pojedinci, nego

to su i nevladine udruge, koje

suumrežene s vanjskimlobis-

tima i neprijateljima hrvatske

države, koji djeluju kao strano

tijelo u tkivu hrvatskog naro-

da“, kazao je on.

„Ta strana agentura ima

dvostrukumisiju-dakrimina-

liza hrvatsku državu, Domo-

vinski rat i rat uBosni iHerce-

govini i da legitimizira propali

društveni eksperiment zvan

Jugoslavija“, rekao je Glasno-

vić i istaknuodanikadnijebilo

namjere Hrvatske da okupira

Bosnu iHercegovinu.

Po njegovim riječima, „oni se

bave dezinformacijama i tko

prati taktiku dezinformacija,

to je jedno od temeljnih obav-

ještajnih načela, oni se bave

poluistinom i polulaži, to za-

motaju i plasiraju u javnost“,

kazao je on.

Glasnović tvrdi i da po kriteri-

jima Haškog suda nema niti

jednedržaveu20. stoljećuko-

janebimoglabitidovedenana

sudpravde.

StjepanMesić