Table of Contents Table of Contents
Previous Page  17 / 52 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 17 / 52 Next Page
Page Background

17

Pobjeda

Petak, 8. decembar 2017.

Kultura

PODGORICA

–Reditelj Go-

ranMarkovićnikadnije že-

lioda seponavljau svojim

filmovima, pa se zatouvijek

trudiodanapravi određeni

žanrovski iskorak. To jeura-

dio i uposljednjemostvare-

nju„Mnoštvo imanjina“,

koje jeu srijeduvečeprika-

zanouokviruPodgorica

filmfestivala.

Ni po čemu ova filmska priča

nije podsjećala na ranijeg

Markovića.Rediteljjezapravo

snimiodokumentarac, sa igra-

nim sekvencama, želeći da se

pozabavi pitanjem identiteta.

Ovoga puta prosto je kame-

rom zabilježio putovanje an-

PODGORICA

- Predstava „Očevi su grad(ili)“, autorski projekat

Borisa Liješevića, biće izvedena večeras u 20 sati na velikoj sceni

CNP-a.

Uloge tumače Srđan Grahovac, Dušan Kovačević, Julija Mila-

čić, Dragan Račić, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Žaklina Oštir,

Slavko Kalezić, Jadranka Mamić, Momo Pićurić, Olivera Vuković,

Slobodan Marunović, Petar Burić, Mišo Obradović, Stevan Radu-

sinović, Radmila Božović, Jelena Minić, Gojko Burzanović, Zoran

Vujović.

R.K.

„Očevi su grad(ili)“

na sceni CNP-a

sambla svoje pozorišne pred-

stave „Govorna mana“, na

turneji po Kosovu. Postavio je

pitanje – da li čovjek može da

se sasvim promijeni, odbaci

raniji identitet i postane neko

drugi.

Sudbinaglumaca

Ova filmskapričabila je i tema

jučerašnjetribineuEtno-džez

klubu „Sejdefa“. Marković je

istakao kako je inicijalna ideja

bila da se među glumcima

predstave otvori debata o

identitetu, a jedan dio odnosi

se i na lična preispitivanja re-

ditelja o vrijednosti i smislu

onoga što je do sada uradio.

- Teško je gurati svoj život a da

nemate dilemu da li to što ra-

dite ima smisla i da li vrijedi

bilo šta – rekao jeMarković.

Posebno se ovrnuo na neka-

dašnjeg glumca Rastka Lupu-

lovića, koji se zamonašio i po-

stao iguman jednogmanastira

naKosovu. On se i pojavljujeu

filmu, a reditelj kaže da je kod

njega sve ostalo isto, iako je on

bukvalno promijenio svoj

identitet.

Budući da potiče iz porodice

glumaca, sudbina dramskih

umjetnika odavno ga zanima.

Tom temom bavio se u filmo-

vima „Srbija nulte godine“ i

„Turneja“, zatim i u predstavi

„Govornamana“.

- U toku jedne predstave ti

glumci dožive svoj umjetnički

uzlet. Kad zavjesa padne, oni

se ohlade od svega, njihova

umjetnostprestajeibivazabo-

ravljena –kazao jeMarković.

Od svih umjetničkih profila,

Marković izdvaja profesiju

glumice kaonajteži posao.

- Zato što su glumice prinuđe-

ne na jedno veliko skidanje

pred publikom, na duhovni

striptiz, često i fizički. Tako

malo dobijaju od svega. Veo-

ma malo ima ženskih uloga,

satisfakcija je nevelika – rekao

jeMarković.

Iznuđeni film

Odgovarajući na pitanja Po-

bjede, Marković je kazao da je

nakon devedestih bio u nekoj

vrsti nemilosti režima. Nije

dobijaonovac za svoje filmske

projekte, pa se okrenuo pozo-

rištu u kojem je našao utjehu i

prostor za neku drugačiju vr-

stukreacije.

Više puta je posljednjih godi-

na konkurisaona zvanične dr-

žavne konkurse, ali nije dobio

novac za novi film.

- Možda to što predlažemnije

više dobro ili aktuelno. Amo-

guće da postoji neka politička

podjela na naše i njihove. Ne

mogu timda se bavimi bašme

PODGORICA FILMFESTIVAL:

Reditelj GoranMarković predstavio najnoviji film

Biti umjetnik je

privatni problem

Goli otok je najveća

crnogorska drama

Kada bi mogao da dođe do novca za novi ilmski projekat,

Marković bi najradije snimio ilmo Golomotoku. Već 25 godi-

na pokušava da realizuju tu ilmsku priču.

- Moramda ga završim, jer ne mogu da se pomirim sa timda

ti ogromni napori neće dati rezultat. Proveo samnekoliko

godina skupljajući materijale, razgovarajući sa ljudima, bio

samna Golomotoku – rekao je on.

Podsjetio je da je Goli otok najveća crnogorska drama u

Jugoslaviji, poslije rata.

- Najveći broj golootočana

su bili Crnogorci. To je

jedna epska priča,

bez obzira šta

komislio. To bi

trebalo neka-

ko zabilježiti,

snimiti, ali za

sada ne postoji

klima za tako

nešto – rekao

je Marković.

Marković

je istakao kako

je inicijalna ideja bila

da semeđu glumcima

predstave otvori debata o

identitetu, a jedan dio odnosi

se i na lična preispitivanja

reditelja o vrijednosti i

smislu onoga što je do

sada uradio

briga. Moja životna

filozofija je: ako mo-

že,može,akone,odohja

namore – kazao jeMarko-

vić.

Priznao je da je njegov po-

sljednji filmunekuruku iznu-

đen, budući da je snimljen sa

veoma malo novca. Dodao je

da se umjetnost režije ne uči

na fakultetu.

- Biti umjetnik je privatni pro-

blemi intimnastvar–naglasio

jeMarković.

Tribini je prisustvovao i redi-

telj Branko Baletić, za koga je

Marković rekao da je mnogo

zaslužan za uspjeh filma „Na-

cionalna klasa“.

- Baletić je koautor tog filma i

uspjeh ide na njegovu adresu

– rekao jeMarković.

J.N.

VukPerović i GoranMarković

jučena tribini uklubu „Sejdefa“

„Poetika zemlje“

večeras u Karveru

PODGORICA

- Program „Poe-

tika zemlje - Moja Crna Gora“

biće upriličen večeras u 19 sati

u knjižari „Karver“, u okviru

manifestacije Decembarska

umjetnička scena 2017.

Učestvuju: Dragana Kršenko-

vić-Brković, Tanja Bakić, Lena

Ruth Stefanović, Kemal Musić i

Varja Đukić.

Projekat „Poetika zemlje - Moja

Crna Gora“, prezentirao je u

različitim formama i medijima

crnogorsko književno naslje-

đe i savremeno stvaralaštvo.

Formirana je veb stranica na

kojoj su predstavljena u audio

formatu, djela više od 40

crnogorskih pjesnika i proza-

ista. Autori su: Risto Ratković,

Mihailo Lalić, Danilo Kiš, Mirko

Kovač, Ćamil Sijarić, Miodrag

Bulatović, Radovan Zogović,

Vito Nikolić, Leso Ivanović,

Pavle Đonović, Mirko Banjević,

Dušan Kostić, Sreten Asanović,

Mladen Lompar, Marko Vešo-

vić, Zuvdija Hodžić, Bosiljka

Pušić, Balša Brković, Andrej

Nikolaidis, Ognjen Spahić, Vla-

dimir Vojinović, Miraš Martino-

vić, Dragana Kršenković-Brko-

vić, Ljubomir Đurković, Milorad

Popović, Pavle Goranović, Lju-

beta Labović, Vladimir Đurišić,

Tanja Bakić, Dragana Tripković,

Jovanka Uljarević i drugi.

R.K.

D. MILJANIĆ