Table of Contents Table of Contents
Previous Page  4 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 48 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

Petak, 1. decembar 2017.

Ekonomija

PODGORICA

- Potenciranje

kupovine domaćih proizvoda

nijenova ideja i sprovode je vo-

deće zemlje Evropske unije i

brojne razvijenedržave svijeta.

Tako, na primjer, Francuska u

vodiču „Kako promovisati lo-

kalne proizvode u ugostitelj-

stvu“zagovarakupovinuhrane

iz najbližeg okruženja, ističući

potrebu uključivanja „što ma-

nje posrednika u lancu snabdi-

jevanja i kvaliteta svježih se-

zonskih proizvoda“. Velika

Britanija seobavezaladakupu-

je svježu sezonsku hranu i piće

od lokalnih proizvođača, čime

se njihov prihod godišnje uve-

ćava za 400 miliona funti, te

tako ulaže u razvoj i otvaranje

novih radnih mjesta i podstiče

zdraviji stil života stanovnika.

Region

Slično je i u regionu. Hrvatska

već 20 godina realizuje akciju

„Kupujmo hrvatsko“, utičući

na svijest građana o važnosti

toga za razvoj ekonomije, na-

ročitouposljednje vrijemepo-

tencirajući značaj realizacije

domaćih proizvoda kroz turi-

stičku ponudu. Znakovima

„Izvornohrvatsko“i„Hrvatska

kvaliteta“ Hrvatska gospodar-

ska komora ističe ponudu kva-

litetnih i autohtonih proizvo-

da. Realizujući Doručak sa

hrvatskih farmi, zvaničnici

naglašavaju da svi građani mo-

gudoprinijetida“ljubavprema

domovini zajedno pokažu dje-

lima, jer od riječi se ne živi“.

Slovenija kroz novu turističku

marketinškukampanju,težida

doprinese vrijednosti gastro

proizvoda i ojača brend „Volim

Sloveniju“. Srbija oznakom

„srpski kvalitet“ brendira mli-

jeko,meso,voće, povrće, žitari-

ce, uljarice, grožđe i med. Pro-

mociju i plasman domaćih

proizvoda i podizanje svijesti

građana o značaju kupovine

domaćih proizvoda i usluga

ima udruženje „Kupujmo i ko-

ristimo domaće - kvalitetno

proizvedeno u BiH“, koje radi

od2005. godine.

Crna Gora je pokrenula sličnu

akciju da bi afirmisala značaj

kupovine domaćih proizvoda i

time doprinijela ekonomskom

prosperitetu, te povećanju za-

poslenosti. Rastući spoljnotr-

govinski deficit ističe neop-

hodnost sprovođenja takvih

aktivnosti. Stalno zalaganje za

rast proizvodnjeneophodno je

da prati snažna marketinška

aktivnost, jer suoni, iakokvali-

tativnoicjenovnokonkurentni

u odnosu na uvozne, nedovolj-

no dobro pozicionirani u svije-

sti potrošača i na tržištu.

Kolektivni žig

Privredna komora je 2009. za-

počelaprojekat„DobroizCrne

Gore“ sa ciljem da se prepo-

znaju, izdvoje i označe kvali-

tetni crnogorski proizvodi.

Projekat doprinosi povećanju

povjerenjapotrošačaukvalitet

domaćih proizvoda, rastu do-

maće proizvodnje i potrošnje.

Pravo korišćenja ovog kolek-

tivnog žiga steklo je 18 kompa-

nija za 83 proizvoda. Riječ je o

uglavnom o proizvođačima

hrane, jer u ovoj oblasti imamo

bogatonasljeđe i prepoznatljiv

kvalitet, što kroz djelovanje

svih institucija i pojedinaca

treba dodatno podržati. Među

ostalimanosioci su „Plantaže“,

„Trebjesa“, „Goranović“, „Me-

sopromet“, „Interprodukt“,

„Niksen-trade Čavor“, „Mia-

nja“ i „Monstate“, mljekare

„Srna“ i „Lazine“, „Bonesa“,

„Ni kš i ćk i ml in“ , „Agro -

Mont“... Ovih dana će biti

okončanaprocedurazadobija-

nje kolektivnog žiga za još tri

kompanije,dokostalizaintere-

sovani preduzimaju aktivnosti

kako bi ispunili kriterijume i

priključili se „klubu“ uspješ-

nih.

Rezultat aktivnosti u okviru

projekta je da sve više građana

daje prednost domaćim proi-

zvodima. Nosioci žiga „Dobro

iz Crne Gore“ bilježe uspjehe

nadomaćemiinoistranimtrži-

štima, potvrđujući renome

brojnimnagradama za kvalitet

nameđunarodnimsajmovima.

Nastavak aktivnosti PKCG u

funkciji prepoznatljivosti i

uspješnijegplasmanadomaćih

proizvoda je pokretanje akcije

„Kupujmo domaće – Dobro iz

CrneGore“, što trebadadopri-

neseboljemkorišćenjuresursa

i uravnoteženju robne razmje-

nesa inostranstvom.Dabi se to

ostvarilo, ključno je da građani

napuste ustaljene predrasude

o navodnoj inferiornosti svega

što je domaće u poređenju sa

svim što je uvezeno. Zato „Ku-

pujmo domaće“ – jer imamo

kvalitet.

R.E.

PODGORICA

–Agencije za

elektronskekomunikacije

CrneGore, BiH, Srbije iMa-

kedonijeuputile sunacrt

sporazuma resornimmini-

starstvimada se cijene ro-

mingau timzemljamauskla-

de sa cijenamauEvropskoj

uniji od2018. godine. Tobi,

praktično, značilodabudu

izjednačene sadomaćimte-

lefonskimsaobraćajem, što

bi ukonačnomrezultiralo

odlaskom„rominga“upen-

ziju, saznajePobjeda.

Uz to, obavijestile su resorna

ministarstva da je Bugarska

već potpisala sporazum sa

Makedonijom o izjednačenju

cijena u romingu sa domaćim

saobraćajem i najavila da će

tražiti da to uradi i sa ostalim

članicama sporazuma iz 2014.

godine. Regulatori ove četiri

države su na sastanku krajem

novembra ove godine u Beo-

gradudogovorilidausaglašeni

tekst nacrta sporazuma pro-

slijede resornimministarstvi-

ma, kako bi se zaključio novi

sporazum.

Agencija za elektronske ko-

munikacije je 24. novembra

ove godine proslijedila Mini-

starstvu ekonomije nacrt spo-

razuma u kojem se navodi da

su resorna ministarstva četiri

zemlje potpisnice saglasna da

secijeneuromingudoveduna

nivocijena„kaokodkuće“, ka-

ko je touređenouEUnaosno-

vu u r edb i 20 1 5/ 20 1 2 i

2017/920. U nacrtu sporazu-

ma se dodaje da je otvoren za

sve zainteresovane zemlje.

Prema informacijama Pobje-

de do sada su obavljeni nefor-

malnirazgovorisapredstavni-

cima regulatora u Albaniji,

Hrvatskoj i Turskoj o moguć-

nosti da se uključe u ovaj spo-

razum. Krajemjuna ove godi-

ne cijene rominga u ove četiri

države su snižene na 19 centi

zaodlaznepozive i napet cen-

ti za dolazne.

PODGORICA

–NaMontenegroberzi je jučeprodato

447.775 akcija, odnosno tri 0,3odstoCrnogorskoelek-

troprenosnog sistema za 268.692 eura.

Nema podataka ko je kupio ove akcije. Najveći akcionar

ove kompsanije je država sa 55 odsto, italijanska Terna

22,08 odsto, Elektromreža Srbije 10,01, Zbirni kastodi

račun2,3, Robotti global fund0,84, OIFTrend0,67, Zbir-

ni kastodi 0,65, TamaraMiličković 0,25 odsto.

M.P.M.

PODGORICA

-NaUniverzi-

tetuMediteran juče jepot-

pisanugovor oposlovnoj sa-

radnji sapodgoričkim

hotelom„Hilton“ koji će

omogućiti danastavnooso-

blje i studenti buduupozna-

ti sa savremenimkoncepti-

maubrendiranimhotelima.

Time će, kako je kazao gene-

ralni menadžer hotela „Hil-

ton“ Podgorica mr Nemanja

Nikolić, studenti kada se za-

posle biti spremniji da zado-

volje zahtjeve poslodavaca i

klijenata. On je studente upo-

znao sa standardima koje tre-

ba da poštuje Hilton. Kako je

kazao, Hilton zapošljava 162

ljudi, ali generalno imaju po-

trebu da zapošljavaju još spo-

sobnihmladih ljudi.

Dekanica Fakulteta za turi-

zam prof. dr Silvana Đuraše-

vić je ocijenila da će studenti

svih fakulteta u okviruMedi-

teranaimatiprilikudanaučeo

izazovimamladogmenadžera

u brendiranim hotelima, jer

tehnološki proces u hotelijer-

stvu podrazumijeva hetero-

geni sastav. Istakla jeda jeMe-

diteran odavno prepoznao

potrebu usklađivanja nastav-

nihprograma sa privredom.

N.K.

NaMontenegroberzi

Za 268 hiljada prodato

0,3 odsto CGES-a

Potpisan Ugovor o poslovnoj saradnji UniverzitetaMediteran i podgoričkog hotela

Studenti na praksi u „Hiltonu“

Akcija PKCG „Kupujmo domaće – Dobro iz Crne Gore“

Domaća trpeza za

bogatije društvo

PODGORICA

-Radovi na

projektuPortoNovi izvode

sepredviđenomdinami-

kom, pri čemuće samo to-

komnaredne godinebiti in-

vestirano288miliona eura,

što jepribližnoukupnom

dosadašnjemulaganju, re-

kao jepredsjednikAzmont

InvestmentsaAhmetEren-

tokurazgovoru sapremije-

romDuškomMarkovićem.

Premijer je, kako je saopšteno

iz Vlade, kazao da u potpuno-

sti podržava taj značajan ra-

zvojniprojekat i spremna jeda

maksimalno ubrza sve proce-

dure.

Upoznao je Erentoka sa pla-

novima Vlade da bez pauze

nastavi da obnavlja i unapre-

đuje saobraćajnu infrastruk-

turu i posebno aerodrome.

Erentok jekazaoda jezadovo-

ljan planomVlade da podigne

nivouslugenaaerodromimau

Tivtu i Podgorici. On je ocije-

nio da bi unapređenje ponude

na tivatskom aerodromu uz

planiranu gradnju obilaznice

okoTivta imostaprekoVeriga

pozicioniralo taj aerodrom

kao ključnu komunikacionu

tačkuza sjeverni dioBokeKo-

torske koji sada gravitira ka

aerodromuDubrovnik.

N.K.

KOLAŠIN

–Radi dalje sa-

radnjebilobi poželjnoda

se radnicima skijališta

izviniNikolaKasalo, je-

danoddirektoraukom-

paniji Bepler iDžekobson,

kojaupravljahotelom

Bjanka, kazala jedirekto-

ricaSki centraKolašin

1450AnđelaVuković.

Ona je ranije saopštilada je za-

branila prodaju ski pasova go-

stima ovog kolašinskoghotela,

jer je Kasalo na sastanku u

Podgorici,kojijeorganozovala

NTO, tvrdio da su toaleti na

skijalištuneuredni, a konobari

uneprimjerenimuniformama.

- Još nijedan turista nije ošte-

ćen. Pripremezazimskusezo-

nu su u toku tako da imamo

vremenadazajedničkimanga-

žovanjempodržimojednidru-

geupozitivnomsmjeru–rekla

jeVuković.

Kasalo je izjavio da nikada ni-

jesuimaliproblemesaSki cen-

trom, da je nešto izvučeno iz

konteksta i da je svemu dat

senzacionalistički tretman.

IzNTOsuzadanasnajavili sa-

stanakčelnikaobjekompanije.

Dr.DRAŠKOVIĆ

Direktorica kolašinskog skijališta postavila uslov za saradnju

Kasalo da se izvini

Predsjednik Azmont Investmentsa kod premijera

Naredne godine u Porto

Novi ulažu 288miliona

Regulatori četiri države regiona predložili novi sporaz

Pripremili

ukidanje

rominga

Sa sastanka

USD

1.18490

JPY 133.08000

GBP 0.87985

CHF

1.16990

AUD

1.56590

CAD

1.52670

Kursna lista