Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Srijeda, 22. novembar 2017.

CrnomGorom

Gusinje i Plav

bez struje od

9 do 15 sati

PODGORICA

– Crnogorski

elektrodistributivni sistem

danas nastavlja radove za kva-

litetnije i sigurnije napajanje

električnom energijomu više

opština. Zbog toga potrošači u

pojedinimnaseljima po nekoli-

ko sati neće imati struju.

Andrijevica:

od 8:30 do 14:30

sati Oblo brdo; od 8:30 do 11

sati Gnjili potok;

od 11:30 do 14:30 sati Sjeno-

žeta.

Bar:

od 9 do 14 sati: Velje Selo,

Agroeksport, Kunje, Karastano-

vići, Duškići, Nikezići, Pelinkovi-

ći, Mala i Velja Gorana.

Berane:

od 8:30 do 14:30 sati

Dio Dapsića, Tmušiće, Kacuber,

Skrivena, tunel Lokve 1 i 2 i

Motel Lokve

BijeloPolje:

od 9 do 15 Grubje-

žići, Kičava, Stožer, Zminac.

Budva:

od 9 do 14 sati: naselje

Čelobrdo.

Gusinje:

od 9 do 15 sati cjelo-

kupno područje opštine biće

bez struje; od 8 do 14:30 sati

Grnčar (ogranak prema Dervi-

ševićima).

HercegNovi:

od 10 do 17 sati

Sušćepan, Bijela, u blizini hote-

la Del in, Igalo, iznad petlje u

Igalu, dio korisnika Topla 2.

Kolašin:

od 9 do 14:30 sati Sela;

od 8:30 do 15 sati Vranještica;

od 12 do 12:30 sati Trebaljevo,

Radigojno, Lipovo; od 12:30 do

13 sati Rovca, Gornja Morača,

Prekobrđa i Manastir Morača.

Kotor:

od 9 do 14 sati dio kori-

snika u naselju Ledenice3

Mojkovac:

od 10 do 12 Radnik.

Plav:

od 9 do 15 sati cjeloku-

pno područje opštine biće

bez struje; od 8 do 14:30 sati

Brezojevica, ogranak prema

Dašićima,

Pljevlja:

od 8 do 15 sati Vijenac,

Ranč, Mijailovica, Dolinice i

Podborova.

Rožaje:

od 9 do 14:30 sati

Klanac.

Šavnik:

od 10 do 15 sati Mlje-

tičak.

Tivat:

od 9 do 13 sati dio kori-

snika Brdište, dio centra Tivta

u okolini bivšeg Vračara: od 10

do 15 časova Donje Seljanovo.

Ulcinj:

od 9:45 do 10:15 sati

Crpna stanica, dio Ulica Voja

Lakčevića, dio Bijele gore,

naselje iznad džamije kod

kružnog toka; od 10:45 do 11:15

sati dio Nove mahale, dio ulice

Ćazima Resulbegovića; od 9

do 9:30 sati dio Ulice Voja Lak-

čevića, dio Totoša, dio Meraje;

od 8:15 do 8:45 sati Totoši I dio

Bijele gore; od 8 do 14:30 sati:

Krute - naselje Durakovići i

Sukalići.

Žabljak:

od 9 do 15 sati Krš,

Stolac, Rudanaca, Pogrežđe,

Ponor, Studenca, Palež i Gradi-

na.

C. G.

BUDVA:

Izvršni direktor Megaprometa BalšaMitrović o planovima kompanije

Otvoriće objekat

od2.000kvadrata

BUDVA

-Počeli su sadvije

zakupljeneprodavniceprije

deceniju i po. Danas,Mega-

promet d.o.o. poslujeuosam

objekata i zapošljavanekoli-

ko stotina radnika. Spono-

somističuda imjekupac

uvijeknaprvommjestu, da

pratedešavanjana tržištu

kakobi povećali asortiman

proizvoda. Kvalitet sepo-

drazumijeva.

Izvršni direktor Balša Mitro-

vić kaže da je preduzeće, 19.

novembra2002. godine, osno-

vaonjegovotacMiodragMišo

Mitrović.

-Odosnivanja firmanijemije-

njala vlasničku strukturu i de-

klariše se kao porodična jer su

svi članovi porodice uključeni

u poslovne aktivnosti i stvara-

nje. Osnovne vrijednosti i me-

đuljudske odnose i temelji

upravo na porodičnim vrijed-

nostima –kažeMitrović.

Koliko radnika zapošljavate?

- Megapromet zapošljava od

300do350ljudi,uzavisnostiod

dobagodine.Danasjeukompa-

niji zaposleno 330 radnika.

VjerniBudvi

Svi objekti Megaprometa se

nalazeuBudvi.Da

li steposlo-

vanje vezali isključivo zaBud-

vu ili planirate širenjemreže?

- U našem maloprodajnom

lancuposlujesedammalopro-

dajnihobjekataicentralnima-

gacin. Vizija našeg poslovanja

vezana je samo za područje

Budve i nemamo namjeru da

razvijamo mrežu van grada.

Svakako, uplanovima jeste ra-

zvijanjemrežena teritorijina-

šeg grada, prije svega otvara-

nje jednog velikog objekta u

centru grada, kao i širenje

mreženapodručjuSvetogSte-

BalšaMitrović

Domaćinski

dočekamo

svakog

potrošača

Po čemu se Megapromet

razlikuje od ostalih kompa-

nija koje se bave trgovinom?

- Kako je Megapromet poro-

dična kompanija, trudimo

se da na domaćinski način

dočekamo i ispratimo sva-

kog potrošača, bez obzira

da li trguje robu u vrijedno-

sti jedan euro ili 100 eura. To

naši potrošači prepoznaju

i ukazuju nampovjerenje

svakog dana, na čemu im

neizmjerno zahvaljujemo.

Ako bihmorao navesti šta

je osnovno što nas čini dru-

gačijimod konkurencije, to

bi bilo: ljubaznost osoblja,

veoma veliki asortiman,

besprekorna higijenska

urednost, kako objekata

tako i naših zaposlenih,

niske cijene posebno u

periodu van sezone, česte

akcije itd.

fana. Najveća investicija je

otvaranje velikog objekta na

2.000 m2 u Budvi, koji će biti

još jedna uzdanica firme Me-

gapromet. Očekujemo da taj

projekat realizujemo naredne

godine.

Koliko pažnje posvećujete

društvenoj odgovornosti?

- Megapromet je društveno

odgovorna firma i to je poka-

zala mnogo puta do sada. Bili

smo ili jesmo sponzor lokal-

nih sportskih klubova i udru-

ženja, a isto tako i pojedinaca

koji u individualnimsportovi-

mapredstavljajunašgrad i na-

šu zemlju. Takođe, Megapro-

met jeučesnikpa iorganizator

nekoliko velikih humanitar-

nih akcija. Zajedno sa Dobro-

voljnim društvom davalaca

krvi tradicionalno svake ogo-

dine organizuje akciju. Pored

toga, često izlazimo u susret i

pojedincima kojima životne

okolnosti nijesu naklonjenje i

kojima trebaneki vidi pomoći.

Šta kupci Megaprometa ubu-

dućemoguočekivati?

- Osim širenja mreže prodaj-

nih objekata naši potrošači

mogu imati vjeru u jedno, a to

je da ćemo uvijek biti isključi-

vo okrenuti ka njima i osluški-

vati njihove potrebe za odre-

đenim robama i uslugama.

Stalnoradimonaunapređenju

i razvijanju asortimana proi-

zvoda koji su aktuelni na trži-

radnika zaposleno je u

Megaprometu

330

Poslovna klimau

Budvimijenja se na

bolje, ali još ima

mnogomjesta za

njenounapređenje

štu i koji zadovoljavaju odred-

nice kvaliteta po HACCP

standardukoji smozavrijedili.

Kako ocjenjute poslovnu kli-

muuBudvi, da li prepoznajete

biznis barijere?

Unapređenje

- Poslovna klima u Budvi se

godinama mijenja na bolje, ali

još imamnogomjestazanjeno

unapređenje. Što se tiče lokal-

ne uprave, sa njom imamo ko-

rektan odnos, trudeći se da na

vrijeme ispunjavamo sve naše

obaveze. Biznis barijera sva-

kako ima i treba da se ulože

veliki napori za njihovo rješa-

vanje. One se neće lako otklo-

niti dok se privrednici Budve

ne uključe zajedno sa lokal-

nom samoupravom i central-

nom upravom. Moraće se

uložiti veliki napor, kako pri-

vrednika tako i lokalne i cen-

tralneuprave, kakobi naš grad

imao još jaču i dinamičniju

privrednu djelatnost. To je

ipak temakoja zahtijeva jedan

ozbiljan i širok pristup svih

učesnika privrednog života

gradaBudve.

D.Š.

Timnaših i stranih naučnika ovih dana boravi u Herceg Novom

Italijani na Orjenu istražujumuniku

HERCEGNOVI

-Mješoviti

crnogorsko-italijanski tim

stručnjaka, koji izučavamu-

niku s obje straneJadrana, u

nastojanjudautvrdi njena

genetskaprilagođavanjana

sušu, proteklihdana istraži-

vao jenaOrjenu.

Projekat „Adaptivni odgovor

munike na sušu duž visinskog

transekta na Apeninima i na

Balkanu“ realizuje se u sarad-

njiistraživačasaBiotehničkog

fakulteta Univerziteta Crne

Gore i Instituta za bionauke i

bioresurse Nacionalnog istra-

živačkog savjeta Italije. Ruko-

vodioci projekta su dr Jelena

Lazarević i prof. dr Đovani

Đuzepe.

Rezultati

Po riječima dr Lazarević, re-

zultati togprojektadoprinije-

ćerazumijevanjuvažnihpita-

nja iz oblasti evolucije i

migracije šumskog drveća,

kao i njihovoj adaptaciji na

sušu i druge nepovoljne fak-

tore životne sredine.

- Šume munike su izuzetno

vrijedne zbog zaštite biodi-

verziteta, a u današnje vrije-

me ugrožene su šumskimpo-

ZAŠTOJEŠUMAMUNIKESVEMANJE:

Naučnici naOrjenu

žarima, koje je na ovim

terenima veoma teško kon-

trolisati. Zbog toga trebakon-

tinuirano skretati pažnju lo-

kalnog stanovništva i šire

javnosti na važnost zaštite tih

šumaodpožara-kazala jeLa-

zarević.

Član italijanskog tročlanog

tima, dr Andrea Pioti, objaš-

njava da istraživanja rade u

Italiji iCrnojGori upoređuju-

ći uzorke sa istih nadmorskih

visinanakojima rastemunika

u te dvije zemlje.

- Nekada je munika bila veo-

ma raširena na Balkanu i juž-

noj Italiji, a sada naučnike za-

nimazbogčegajetapopulacija

postala veoma mala. Istražu-

jemo da li postoji prelazak

munikinog polena preko Ja-

dranskogmoraiizkojegsmje-

ra. Ako nema tih uslova za

prelazak, te dvije grupe, iz

južne Italije i sa Balkana, se

međusobno udaljavaju i na

duge stazepostaćedvije razli-

čite vrste –objasnio jePioti.

Munika je sakupljana u dvije

populacije na Orjenu, zatimu

Kučkim planinama, kao i na

Prekornici. Planirano je da se

materijal prikupi i na Prokle-

tijama.

Sakupljanje

Terenski rad naučnika naOr-

jenu je pomogla Agencija za

razvoj i zaštitu Orjena, omo-

gućivši transport i vođenje,

dok su članovi PK „Subra“

ugostili naučnike u domu

„Orjen sedlo“.

Ovaj projekat naučne sarad-

nje podržavaju i finansiraju

MinistarstvonaukeCrneGo-

re i Nacionalni istraživački

savjet Italije.

Munika je vrsta bora i simbol

je planinskogmasivaOrjena.

Zbog svoje rijetkosti, nalazi

se na međunarodnoj IUCN

(International Union for

Conservation of Nature) cr-

venoj listi ugroženih vrsta,

iako sa niskim rizikom ugro-

ženosti. Takođe je zaštićena i

crnogorskim zakonodav-

stvom.

Ž.K.

Osimna

Orjenu

munika je

sakupljana

u Kučkim

planinama,

kao i na

Prekornici.

Planirano je

da sematerijal

prikupi i na

Prokletijama