Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 64 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 64 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Ekonomija

Ponedjeljak, 20. novembar 2017.

Podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih devet mjeseci 2017.

Najviše izvozimo

aluminijum,

boksite i struju

Izvoz mineralne rude, odnosno prvenstveno

boksita, u prvih devet mjeseci iznosio je

49,5miliona eura i povećan je za čak 87,53

odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period,

pokazuju podaci Monstata

PODGORICA

Uprvihdevetmje-

seci ove godineCrnaGora je, pre-

mapreliminarnimpodacima

Monstatao spoljnotrgovinskoj

robnoj razmjeni, izvezla robuvri-

jednu272,7miliona eura, što je 17,8

odstovišeuodnosuna isti prošlo-

godišnji period. CrnaGoranajviše

izvozi aluminijum, boksite i elek-

tričnuenergiju, aovogodišnjem

rastu izvozanajviše jedoprinio

rast izvozamineralne rude, odno-

snoprvenstvenoboksita za 23,1

milioneura.

Obojenimetali

Ekonomska analitičarka i direktori-

caInstitutazastrateškestudije ipro-

gnozeJadrankaKaluđerovićocijeni-

la je da crnogorski izvoz nije previše

diverzifikovan i da se prije svega ba-

zira na tradicionalnim, velikimproi-

zvodnimsistemima.

- U strukturi izvoza, prema standar-

dnojmeđunarodnoj trgovinskoj kla-

sifikaciji, najviše suzastupljeni proi-

zvodi svrstani po materijalu (sektor

6), u iznosu od 77 miliona eura, koji

čineobojenimetali 52,9milionaeura

i gvožđe i čelik 13,1 milion eura - ka-

zali su izMonstata.

To pokazuje da u strukturi crnogor-

skog izvoza i dalje dominiraju proi-

zvodi Kombinata aluminijuma i Že-

ljezare. Izvoz obojenih metala,

odnosno prvenstveno aluminijuma

uprvihdevetmjeseci ove godinepo-

većan je 8,44 odsto u odnosu na isti

prošlogodišnji period. U tom perio-

du izvoz gvožđa i čelika je porastao

9,68 odsto.

Izvoz mineralne rude, odnosno pr-

venstveno boksita, u prvih devet

mjeseci iznosio je 49,5miliona eura i

povećanjezačak87,53odstouodno-

Ministarstvo ekonomije dogodinemjerama energetske efikasnosti pokriva još 13 javnih objekata

Za sistemracionalne potrošnje

energije ulažu 11miliona eura

PODGORICA

Ministar-

stvoekonomije će za reali-

zacijudruge faze „Progra-

ma energetske efikasnosti u

javnimzgradama“ i „Ener-

getska efikasnost uCrnoj

Gori –MEEP2“ tokom2018.

godine izdvojiti oko 11mili-

ona eura.

Kako je saopšteno izKancela-

rije Ministarstva ekonomije

za odnose sa javnošću,

budžetomzanarednugodinu

planirano je da implementa-

cija mjera energetske efika-

snosti bude realizovana na 13

javnih objekata, uključujući

Opštu bolnicu uBaru, domo-

ve zdravlja u Beranama, Ro-

žaju i Plavu.

Projekat će biti realizovan u

podgoričkoj Gimnaziji „Slo-

bodan Škerović“, zatim u JU

Centar za obrazovanje i os-

posobljavanje „1. jun“, (obje-

kat škole i internata) i školi

Zavoda za školovanje i profe-

sionalnu rehabilitaciju djece

i omladine u Podgorici, kao i

u ustanovi JU Zavod „Ko-

manskimost“.

Obuhvaćeni su i Dom starih

„Grabovac“ uRisnu, Srednja

škola „Vuksan Đukić“ i OŠ

„Aleksa Bećo Đilas“ u Moj-

kovcu, kao i JPU „Naša ra-

dost“ uHercegNovom.

Programom energetske efi-

kasnosti u javnim zgradama

tokom 2018. godine predvi-

đeno je i uspostavljanje siste-

ma za energetski monitoring

potrošnje, sa centralnomevi-

dencijom potrošnje energije

javnih objekata, kao i katego-

rizacije javnihobjekata.

Ministarstvo ekonomije je do

sada u energetsku adaptaciju

više od 40 objekata u Crnoj

Gori uložilo oko 35 miliona

eura.

R.P.

suna isti prošlogodišnji period.

Uprva tri kvartalavrijednost izveze-

ne električne energije je iznosila 19,6

miliona eura, što je za 18,7 odstoma-

nje u odnosu na isti prošlogodišnji

period.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u

izvozubilisuSrbijasa45,7milionaeu-

ra, Bosna i Hercegovina sa 34miliona

eura iHongKongsa23,7milionaeura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena

bila je najveća sa potpisnicama Cen-

tralnoevropskog sporazuma o zoni

slobodne trgovine (CEFTA) iEvrop-

skomunijom.

Ukupna spoljnotrgovinska robna

razmjena Crne Gore u prvih devet

mjeseci iznosila je 1,95 milijardi eu-

ra, što je 9,4 odsto više u odnosu na

isti periodprošle godine.

- Pokrivenost uvoza izvozomiznosi-

la je 16,2 odsto i veća je u odnosu na

isti period prošle godine, kada je

iznosila14,9odsto-naveli su izMon-

stata.

Nemapromjena

Ekonomska analitičarka i direktori-

caInstitutazastrateškestudije ipro-

gnoze (ISSP) Jadranka Kaluđerović

navela jedanije riječoprevišediver-

zifikovanom izvozu i da se on prije

svega bazira na tradicionalnim, veli-

kimproizvodnimsistemima.

- Makroekonomski model Crne Go-

renakojemISSPradi većdeset godi-

na,atokomposljednjedvijegainten-

zivno unapređuje uz podršku KOF

kivane buduće pozitivne trendove u

turizmumožeseočekivati i rastovog

segmenta izvoza, iako to neće biti

vidljivoupodacimakojiseodnosena

platni bilans. Međutim, doprinijeće

diverzifikovanijoj strukturi izvoza -

rekla jeKaluđerović.

Nove ideje

Govoreći o mogućnosti povećanja

izvoza pojedinih crnogorskih proi-

zvoda i smanjenju spoljnotrgovin-

skog deficita, ona je navela da rezul-

tati istraživanja koje je ISSP radio sa

50hotela imegamarketa izCrneGo-

re pokazuju da su osnovni razlozi

zbog kojih ne nabavljaju proizvode

oddomaćihproizvođačanjihovane-

mogućnost da kontinuirano obezbi-

jede proizvode standardnog kvalite-

ta udovoljnoj količini.

- Ovomože biti signal za nove biznis

ideje koje bi imale za cilj da orga-

nizuju manje proizvođače. Ovo je

samo jedna od beskonačno mnogo

mogućnosti koje postoje na tržištu.

Svaki proizvodkoji se konzumira bi-

lo u Crnoj Gori, bilo u drugim ze-

mljamamožebitišansazabizniside-

ju. Ipak samo onaj proizvod koji je

bolji od konkurencije naći će svoje

mjesto na tržištu, kako na domaćem

tako i na međunarodnom - istakla je

Kaluđerović.

Ona smatra da odgovor na pitanje

gdje je šansa za povećanje crnogor-

skogizvozanemogudatiekonomski

analitičari već, kako kaže, preduzet-

nici ,,oni koju su u stalnoj potrazi za

novim šansama na tržištu“. Kaluđe-

rović očekuje da će to sve više biti

mladi ljudi sa, kako je navela, svojim

inovativnim kreacijama iz oblasti

kaoštosuITi softverske tehnologije

i razne kreativne industrije.

- Odgovor koji ja kao ekonomski

analitičar mogu dati je šta država

treba da radi, odnosno ne radi kako

bi sestvorioambijentkojibiomogu-

ćiopovećanje izvoza.Državane tre-

ba da daje subvencije i ne treba da

pomaže pojedinačna preduzeća.

Država treba da pojednostavi admi-

nistrativne procedure, smanji fi-

skalne namete i omogući efikasnu

zaštitu privatne svojine. Treba da

pusti tržište da slobodno funkcioni-

še - zaključila jeKaluđerović.

S.POPOVIĆ

Izvozmesa

veći skoro

deset odsto

Prema podacima Monstata, izvoz

hrane i živih životinja u prvih

devet mjeseci ove godine iznosio

je 18,6miliona eura i neznatno je

veći u odnosu na isti prošlogo-

dišnji period. U prva tri kvartala

dominira izvoz mesa i prerađevi-

na odmesa sa 7,6miliona eura i

povećan je za 9,7 odsto u odnosu

na isti prošlogodišnji period.

Crnogorski izvoz pića je u prvih

devet mjeseci iznosio 11,6miliona

eura i povećan je za 2,8 odsto u

odnosu na prva tri prošlogodišnja

kvartala.

Kaluđerović:

Spoljnotrgovinski

deficit nije problem

Kaluđerović smatra da je pogrešno

posmatrati spoljnotrgovinski de icit u

kontekstu opasnosti.

- To nije dug, nije minus na računu koji

se mora platiti jednog dana. U sistemu

slobodnog tržišta i dominantno pri-

vatne svojine, kakav je naš, trgovinski

de icit ne predstavlja problem - tvrdi

Kaluđerović.

Prema njenim riječima, spoljnotrgo-

vinski de icit je izraz dobrovoljnih

aktivnosti pojedinaca i preduzeća, baš

kao i su icit.

- De icit je rezultat želja naših građa-

na i odluka koje slobodno donose u

skladu sa tim željama. Dodatno, on je

rezultat poslovne aktivnosti preduze-

ća koja dio onog što im je potrebno za

proizvodnjumoraju nabaviti iz uvoza

- kazala je Kaluđerović.

instituta za ekonomske projekcije iz

Švajcarske,projektujenastavakrasta

izvoza roba i to po stopi od oko četiri

odsto tokom 2017. godine. U tako

kratkom periodu ipak se ne može

očekivati značajnija promjena u

strukturi izvoza - kazala je Kaluđe-

rovićPobjedi.

Ona je naglasila da je pri analizi

strukture izvoza vrlo bitno uzeti u

obzir i dio proizvoda koji je proizve-

denkodnas, akoji konzumirajuturi-

sti kada dođu u Crnu Goru. Riječ je

prije svega ohrani.

- Ovaj dio proizvodnje takođe pred-

stavlja izvoz, iakoseonneevidentira

uplatnombilansu. Sobziromnaoče-

Ministarstvo

ekonomije

Jadranka

Kaluđerović