Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 64 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 64 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Ponedjeljak, 20. novembar 2017.

Kultura

BEOGRAD

- Dvije samostal-

ne izložbe crteža i slika ista-

knutog crnogorskog likovnog

umjetnika Stanka Zečevića

(Klenak-Nikšić 1954.) nedav-

no su otvorene u Beogradu.

Riječ je o retrospektivi cjelo-

kupnog crtačkog opusa u pre-

stižnoj galeriji „Haos“ i recen-

tnoj izložbi slika u galeriji

ULUS-a.Retrospektivau„Ha-

osu“ prikazuje Zečevića kao

majstora crteža od 1981. godi-

ne sa radom „Pred zagonet-

kom“ do novijih koji zaokru-

žuju likovnu poetiku ovog

umjetnika.

CrtežjezaZečevića„ishodište

i utoka” iz kog isijava njegov

stvaralački svijet.

Uporedno prikazivanje slika i

crteža pokazuju zasebnost i

komplementarnost njegovog

opusa, gdje crteži imaju oso-

benu arhetipsku snagu i kvali-

tet koji se u velikoj mjeri razi-

lazi uodnosuna teme imotive

u slikama. U jednomautopoe-

tičkomtekstu,Zečević jezapi-

sao da poput alhemičara spaja

naizgled nespojivo, tragajući

ispod površine realnosti do

prostora dubinskih značenja

apostorfirajućiutimznačenji-

ma školjkukaoključni simbol,

odnosno„sjećanjenaunutraš-

njost školjke“. I, zaista, na no-

vimslikamaprikazanimnatek

otvorenoj izložbi kao da se

ostvarilo ovo umjetnikovo za-

vještanje. Atmosfera i još

mnogo toga u tematsko-mo-

tivskoj ravni potpuno je novo,

a prizvani simbol školjke pri-

sutan je na mnogim radovima

kao lajtmotiv novog medite-

ranskog ozračja Zečevićevih

slika.

POBJEDA:

Paralelne izlož-

be crteža i slika jedinstvena

suprilika za sagledavanje,

ali i autorskopreispitivanje

cjelokupnogopusaudva li-

kovna izraza. Akoposmatra-

tedanas svoje stvaralaštvo

štaVamjenajbitnijeu tim

refleksijamaodcrtežado

slike?

ZEČEVIĆ:

Meni crtež nije

predtekst za sliku, kao skica i

slično, nego mi je crtež sama

slika. Znači, posebno sam se

bavio crtežom kao samostal-

nom likovnom disciplinom,

odnosnokaosamostalnimdje-

lom. Publika i ljubitelji umjet-

nostime više znajukao slikara

zato što sam imao više samo-

stalnih izložbi na kojima sam

izlagao slike, a crteže manje.

Crtežomsamse bavioparalel-

nosaslikanjem.Menije,dakle,

crtež posebno djelo, iskonska

stvar, arhetipski dodir sa mo-

jom prošlošću, crnogorskim

korijenima, precima… Crteži

sumi kaoneki otiscimojihda-

lekih predaka. Po poetici crte-

ža se to primjećuje i vidi. Zna-

či, tu su neki zagledani starci,

neke zabrađene babe i mnogi

drugi motivi koji su mi ostali

kao pečat iz djetinjstva. Slike

su nadgradnja bojama, dodat-

nim motivima, atmosferom.

Ali, volim da se vratim na cr-

tež, jer je on moj umjetnički i

egzistencijalni fundament na

kom se kasnije nadgrađivalo

slikarstvo.Dolaskomna studi-

je u Beograd izmanje sredine,

iz Nikšića, Banjana, u kontak-

tu sa velegradom, sa urbanom

sredinom, stvorio se jedanno-

vi svijet koji je našao izraz na

mojimslikama.

POBJEDA:

Za razlikuodcr-

teža, ugalerijiULUS-a jeVa-

ša recentna izložba slikana

kojoj su izmiješani najnoviji

i stariji radovi. Šta je tonovo

ili drugačijenaovoj izložbi u

odnosunaVaš dosadašnji

slikarski opus?

ZEČEVIĆ:

Novo je to što sam

naovoj izložbi odlučioda izlo-

žimmoju paletu. Stara je više

od četrdeset godina i sama

podsjećanapejzažCrneGore.

U njoj je i Skadarsko jezero i

more i brda i planine... A sve je

satkano od materije i slikare-

vog duha. I ona je sad postala

„redimejd“, jedan poseban

objekt i zato sam je izložio.

Mnogima će to izgledati neo-

bično, jer jeovoprvi putdane-

ko izloži paletu na svojoj sli-

karskoj izložbi. Nije slučajno

što se i izložbe crteža i slika

događaju istovremeno, malte-

nesuupardanabilaotvaranja.

Mnogi nijesu znali da se ja to-

likobavimcrtežom, poštosam

češće izlagao slike. Za razliku

od slikarske izložbe u galeriji

Udruženjalikovnihumjetnika

Srbije, u galeriji „Haos“ su

izloženi crteži iz svih mojih

stvaralačkih perioda. E, šta je

tu interesantno? Interesantno

je to što nije uobičajeno da sa-

dašnji crtež liči naoneodprije

dvadeset ili trideset godina.

Znači to je nešto iskonsko što

se nemijenja umomradu. Au

slikama se često mijenjam, pa

je svakih deset godina druga

atmosfera, drugačiji izraz. Je-

dino se prepoznaje rukopis.

Evo, recimo ova izložba kon-

kretno karakteristična je po

tome da su slike nastale po-

sljednjih godina i one se pot-

puno razlikuju od onih koje

sam izlagao prije desetak go-

dina. Ove sadašnje odišu me-

diteranskomklimom i simbo-

l ima , na n j ima s e v i š e

pojavljuje brdoviti pejzaž, re-

cimoonaj odRisnaprekoGra-

hova do Banjana... Vide se i

novi elementi koji su više me-

tafizičke prirode u odnosu na

ranije slike, gdje je preovlada-

vala figura i zavodljiva atmos-

fera.

POBJEDA:

To suzaVaše sli-

karstvopotpunonovimoti-

vi, jer steuranijimfazama

višebili okrenuti kanadreal-

nimprizorima i fantastici.

Šta jekaouzrokbilonajvaž-

nije za tupromjenu i šta je

presudnokod slikara zadje-

limične, ili krupnije zaokre-

teupojedinimfazama slika-

nja?

ZEČEVIĆ:

To je uticaj ambi-

jentaukomstvaram.To

jeuvi-

jekneizbježnaveza, vezapod-

neblja, njegovih osobenosti i s

druge strane neke unutrašnje

motivacije i svakako mašte.

Ali, sve se toprožima i dajeka-

rakter onome što radite. Već

dužeboravimnamoru, višeod

pola godine, i uticaj energije

pučineimoraibrdaizregiona,

kao i rodnog kraja potpuno

oslikavam. Opet, tu je veza sa

beogradskom atmosferom

gdje, takođe, provodim vrije-

me i radim. Na neki način sve

seujediniloujedanizraz,una-

drealni metafizički momenat

koji je akcentovan na novim

slikama.Ali, naravno, sve jera-

zličito od slike do slike.

POBJEDA:

Utisak jeda ste

ostali dosljedni onome što je

uvašemslikarstvuoznače-

nokao „magični realizam“ i

upoređivano saprizorima iz

filmova ŽivkaNiklića, ili

prozamaMirkaKovača. Ka-

ko steuspjeli dau svimtim

promjenama zadržitepre-

poznatljiv likovni rukopis?

ZEČEVIĆ:

Tojevjerovatnoza-

to što sam i stariji i sa drugači-

jim iskustvom posmatram

slikanje. Posmatram ga danas

mekše i opreznije. Nove slike

su manje ekspresivne, suptil-

nije su, prefinjenije u smislu

atmosfere... Govorim u odno-

su na ranije slike koje su više

grafičke, više konkretne, više

provokativne. Sada jenanjima

drugačiji izraz. Što se tiče ru-

kopisa, on ostaje isti, prepo-

znatljiv je. Ali, šta jemeni važ-

no na ovoj izložbi? Najvažnije

je što se, recimo, poslije dese-

tak godina, nijesam upleo u

manir,štosemnogimumjetni-

cimadešava. Naovojizložbise

vidi da sam potpuno u drugoj

atmosferi, udrugačijimdoživ-

ljajima, ali suština je uvijek

ista.Neki slikariumojimgodi-

namavećpomaloizgubeener-

gijuipočinjudaslikajuonošto

su već slikali i što znaju napa-

met. To je to ponavljanje. Ova

izložbami je test. Želio samda

se provjerim i kod ljubitelja

umjetnosti koji pratemoj rad i

kod stručne kritike i što je naj-

važnije - da ja sagledam gdje

sam.

POBJEDA:

Jednaoddomi-

nantnih figuraVašeg slikar-

stva je žena, ali i eros kaobit-

napokretačka energija. Da li

sepromjeneokojima govo-

riteunovoj fazi odnose i na

motivevezane za ženu i

erotski naboj?

ZEČEVIĆ:

Žena je kao simbo-

lika života i smisla postojanja

motivnamnogimmojimslika-

ma. Volim često da naglasim

da je ona dio jednog mog um-

jetničkog koncepta i opredje-

ljenja za figurativni izraz. Ali,

kao što rekoh, na novim slika-

ma je manje figuracije, a sa-

mimtimimanje prikaza žene.

Ovdje preovladava pejzaž i

samoponegdje seprovlači po-

neko lice i simboli. Kao što je

već primijećeno erotsko je vid

„čulnog mišljenja”, opipava-

nja,dodirivanjainaslućivanja.

Ali, mnogo suptilnije, mnogo

nježnije i nadrealnije.

LjubetaLABOVIĆ

INTERVJU:

Stanko Zečević, slikar

Crtež kao otisak

dalekihpredaka

Volimda se vratimna crtež, jer je onmoj umjetnički i egzistencijalni

fundament na kome se kasnije nadgrađivalo slikarstvo. Dolaskomna

studije u Beograd iz manje sredine, iz Nikšića, u kontaktu sa velegradom

stvorio se jedan novi svijet koji je našao izraz namojim slikama

Iskonske

veze i

zajednički

korijeni

POBJEDA:

Kada govorite o

crtežukaoarhetipuivezama

sa crnogorskim podne-

bljem, sa zavičajem, iz kon-

teksta te tradicije crnogor-

skog slikarstvapojavljuje se

analogija sa Dadom Đuri-

ćem, Toškovićem… Štamo-

žeterećiotimvezamaiutica-

jimanaVašeslikarstvo?

ZEČEVIĆ:

To su iskonske ve-

ze. Dakle, Dado jemoj učitelj,

ali i Uroš Tošković, takođe.

Ipak, mi smo po poetici dru-

gačiji. To su različite genera-

cijeipoetike,alisuštinajenaš

korijen tj. naši zajednički pre-

ci. Arhetipski tragovi nas

objedinjuju. Kao što je Dado

rekao„jateslikečupamizCr-

ne Gore”, tako je i meni Crna

Gora stvaralačko polazište.

Ali, ipak smo različiti po izra-

zuipoetici,čakipopostupku

u radu. Kod mene, recimo,

crtež preteže na jednu skul-

pturalnu formu, jaku izražaj-

nu, jer mi je otac bio klesar,

vajar, i đed mi je bio klesar,

vajar,prađedsetakođebavio

umjetničkim zanatima. E, ta

karakteristika jeostalaumo-

jimcrtežima,Dokje,recumo,

kodDadaĐurićadrugavrsta

poetike, kod Uroša takođe.

Vide se prizori rata, zgarišta

itd.Dakle,razlikajeupoetika-

ma, a suštinski vučemo kori-

jene iz istog, crnogorskog

podneblja.

Crnogorska likovna scena uvijek je dinamična

POBJEDA:

Kakoizuglaprofesoraislikaravidite

savremenulikovnuscenuuCrnojGori?

ZEČEVIĆ:

Crnogorska likovna scena je uvijek di-

namična i raznovrsna. CrnaGorarađa i stvarapo-

sebne umjetnike u kontinuitetu. Pored velikana

Milunovića, Lubarde, Dada Đurića, Voja Stanića,

kojipredstavljajuvrhoveslikarstvanesamocrno-

gorskelikovnescenenegoimnogošire,takoj sve

domojegeneracije. Trebanapomenuti da je „Ge-

neracija 9” nastavila taj kontinuitet. To je grupa

studenataBeogradskeakademijekoja jeostavila

značajanpečat na razvoj crnogorskogslikarstva.

Imaosamprivilegijudabudemjedanodosnivača

ove grupe. I tako je sve do najmlađih. Evo, na pri-

mjer,NaodZorić isto izlažeovihdanauBeogradu

i meni je čast i zadovoljstvo što je on bio prvi stu-

dentumojojprofesorskojkarijeri.Mislimdamuto

nijesmetalo.

SAGLEDAVANJESTVARALAŠTVA:

StankoZečević

MEDITERANSKISIMBOLI:

RadStankaZečevića