Previous Page  4 / 56 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 4 / 56 Next Page
Page Background

4

Pobjeda

Petak, 17. novembar 2017.

Ekonomija

PODGORICA

-Vlada, proi-

zvođači, trgovci i turistički

poslenicimorajuzajedno ra-

diti na afirmaciji značaja i

pospješivanjukupovinedo-

maćihproizvoda, bitnog

preduslova razvoja ekono-

mije. Osimjakemarketinške

kampanje, neophodne su

konkretnedržavnemjere

kojebi podržaleovaj cilj, oci-

jenili su trgovci na sjednici

svogodborauPrivrednoj

komori, 14. novembra 2017.

godine.

DobroizCrneGore

- Kupovina domaćih proizvo-

da je važna podrška razvoju

ekonomije, jer dajući impred-

nost u odnosu na uvozne obe-

zbjeđujemo razvoj privrede,

veća sredstva za zdravstvo,

obrazovanje, kulturu, zapo-

šljavanje. Drugim riječima,

kupovina domaćih proizvoda

ima multiplikativni efekat na

ekonomiju i prosperitet druš-

tva – istakla je Lidija Rmuš,

sekretarka Odbora poljopri-

vrede iprehrambene industri-

je koja je u ime Komore pre-

zentovala aktuelnu kampanju

„Kupujmo domaće – Dobro iz

CrneGore“.

Ona je kazala da je riječ o svo-

jevrsnomširenjuprojektaPri-

vredne komore „Dobro iz Cr-

ne Gore“ koji je počeo 2009.

godinesaciljempromovisanja

kvalitetnih domaćih proizvo-

da i njihovog boljegpozicioni-

ranjausvijesti potrošača, kao i

uspješnijeg nastupa na ino-

stranimtržištima.Ovaasocija-

cija kroz projekat kontinuira-

no prati i analizira navike,

ponašanje i preferencije po-

trošača prilikom kupovine.

Rezultati ankete iz 2016. godi-

ne ukazuju na značajan po-

mak u pozicioniranju doma-

ćih proizvoda i njihov bolji

plasman. Uočen je stalan rast

brojapotrošačakojidajupred-

nost domaćimproizvodima.

- Na osnovu ovogodišnjeg sa-

gledavanja potencijala, rezul-

tata robne razmjene, upored-

nih iskustava, savremenih

trendova u trgovini, turizmu i

kod potrošača, te svestrane

analize, pokrenuto je šire dje-

lovanje kroz projekat „Kupuj-

mo domaće – Dobro iz Crne

Gore“. Njegov cilj jeopšti eko-

nomski i društveni razvoj ze-

mlje kroz optimalno korišće-

n j e d oma ć i h r e s u r s a ,

unapređenje proizvodnje ro-

beiusluga,povećanjestandar-

da stanovništva, smanjenje

uvoza, otvaranje novih radnih

mjesta, promocijazdravihvri-

jednosti života i kvaliteta or-

ganske ishrane, lojalnost do-

maćimproizvodima – rekla je

Rmuš.

Preporuke

Među preporukama koje je

iznijela je neophodnost pove-

ćanja domaće proizvodnje uz

dostizanje međunarodnih

standarda korišćenjem sred-

stava EU fondova. Konkuren-

tnost domaće proizvodnje je

potrebno ojačati, a turističku i

gastroponuduuvezati.

- Interes potrošača je da kupu-

ju hranu potvrđenog visokog

kvaliteta. Primjena kolektiv-

nog žiga „Dobro iz Crne Gore“

predstavlja garanciju ostvari-

vanja takvog interesa. Potreb-

na jeaktivnakampanjaokupo-

vini domaćih proizvoda uz

bolje pozicioniranje u svijesti

potrošačaupravozbogsvihbe-

nefita koje donosi razvoju do-

maće ekonomije. Jer mora se

uticati na svijest da „tuđe-sla-

đe“ zamijenimo sa „kupujmo

domaće“ – zaključila jeRmuš.

Manjiuvoz

Potpredsjednica Privredne

komore Ljiljana Filipović je

istakla da podaci spoljnotrgo-

vinske razmjene koji pokazu-

juda je ispodpetine uvoza po-

kriveno izvozom, govore da

svijest žitelja Crne Gore o po-

trebizavećomokrenutostido-

maćim proizvodima nije na

zavidnomnivou.

- Ako domaći proizvod nije

šampion kod nas, kako će se

nositi sa inostranom konku-

rencijom – rekla je ona i apo-

strofirala da razvijene države

EU i regiona potenciraju ku-

povinu domaćih proizvoda, te

damnogeodnjihističuda je to

mjerilopatriotizma.

- Zatražićemo da Vlada pod-

stakne snagu domaćih proi-

zvoda na tržištu. Ključno je da

Vlada, proizvođači, trgovci i

turistički poslenici zajedno ra-

de na ostvarenju ovog cilja –

smatraFilipović,kojajenajavi-

la da će žig „Dobro iz Crne

Gore“ uskoro biti dodijeljen

novim nosiocima, među koji-

ma bi trebalo da bude i kompa-

nija koja nije iz oblasti poljo-

privrede i prehrambene

industrije.PredsjednikOdbora

udruženja trgovine StevanKa-

radaglićizraziojezadovoljstvo

što je projekat „Dobro iz Crne

Gore“ za osam godina trajanja

uvijek imaouzlazni trend.

- Znak „Dobra“, koji je zašti-

ćen kod ženevskog Zavoda za

patente,danasima83proizvo-

da – rekao jeKaradaglić.

R.E.

PODGORICA

- Prijedlo-

gomzakonaobudžetuza

narednugodinuzaMini-

starstvoekonomijepredvi-

đena subudžetska sredstva

u iznosuod9,88miliona

eura, što je 3,61milioneu-

ra, odnosno57,6odstovi-

šeuodnosunaovogodiš-

nja izdvajanja za to

Ministarstvo.

Dorastabudžetskihsredstava

tog resora došlo je prvenstve-

no zbog plaćanja pravnih sa-

vjetnika u arbitražnim po-

stupcima, koji subivši vlasnici

Željezare i Kombinata alumi-

nijuma pokrenuli protiv Crne

Gore.

Najveći dio u ovoj potrošač-

koj jedinici treba da bude po-

trošen za rashod usluga u

iznosu od 3,14 miliona eura,

što je 330 posto više u odnosu

na ovogodišnja izdvajanja za

te namjene. U najvećemdije-

lu rashodi se odnose na advo-

katske, notarske i pravne us-

luge i konsultantske usluge,

projekte i studije.

Arbitraža

Troškovi za advokatske, no-

tarske i pravneuslugeplanira-

ne su u iznosu 2,17 miliona

eura, od čega se iznos od 2,12

miliona eura odnosi na plaća-

njepravnih savjetnika za arbi-

tražnepostupkekojisupokre-

niti protivCrneGore.

Navedena sredstva su predvi-

đena za vođenje arbitražnih

postupaka, odnosno za reali-

zaciju dospjelih obaveza u

2017. godini i projekciju troš-

kova za narednu godinu. U

ovogodišnjembudžetuuopšte

nije bilo sredstava predviđe-

nih za vođenje tih arbitražnih

postupaka. Ta sredstva su

predviđena za arbitražni po-

stupak koji su kompanije

Montenegro Speciality Steels

(MNSS) i Recupero, bivši vla-

snici Željezare Nikšić, pokre-

nuli protiv Crne Gore u vezi

investicija u Željezari, kao i za

arbitražni postupak koji su

protivCrneGore, Fondaza ra-

zvoj, Zavoda za zapošljavanje,

HERCEGNOVI

-Hotel „Ri-

vijera“uNjivicama, koji jeu

avgustukupilakotorska fir-

ma „Montenegrohotels“,

vlasništvoBrankaĆupića,

bićeponovootvorenzana-

rednu sezonu.

Počela je adaptacija postoje-

ćih objekata, a planira se iz-

gradnjanovogsa220smještaj-

nih jedinica, koji će imati pet

zvjezdica.

Inženjer građevineDamir Be-

gović, stručni konsultant za

kompletan projekat, tvrdi da

je u toku realizacija višemili-

onske investicije.

- Investitor je krenuo u kom-

pletnu rekonstrukciju vila

„Stela“, „Venera“ i „Kometa“,

koje su prilično devastirane.

Potrebno je uraditi konstruk-

tivno ojačavanje i sanaciju te-

rena.Utvrđenojedaseobjekat

koji je najbliži moru ne isplati

sanirati i odlučeno je da se on

sruši – rekao je Begović i ista-

kao da se završava projekat za

novi hotel, čija bi gradnja tre-

bala da počne ubrzo.

- Stigle su glavne smjernice iz

Španije, urađen je raspored

soba, dizajn, zatvoreni i otvo-

reni bazeni, sportski tereni i

slično–kažeBegović i podsje-

ća da jeĆupić suvlasnik u Ibe-

rostaru, koji ima hotel u Beči-

ćima, a nosilac je projekta u

Njivicama.

Jedan od najvažnijih mome-

nata, objašnjava, je izgradnja

nove saobraćajnice od hotela

prema Konfinu, koja je previ-

đena planom.

- Investitor imaobećanjedaće

brzo dobiti dozvole, jer tu već

postoji hotel. Za sanaciju tere-

na smo dozvolu obezbijedili

prije deset godina, kada je

prethodnivlasnikstabilizovao

jedno od najvećih klizišta na

našemprostoru, ali ni to nije u

potpunosti završeno, kao ni

rekonrtukcijapostojećihobje-

kata –objasnio jeBegović.

Dodao je da će hotelska plaža

biti uređena u skladu sa stan-

dardima,adaćeobjektiuokvi-

ru kompleksa biti povezani

pasarelama. Očekuje se da će

planiranim poslovima produ-

žititurističkusezonu.Naveoje

da će zaposliti 150 radnika, te

dasupočeli razgovoresa ljudi-

ma iz Budve, Tivta, Kotora, a

uskoro će i izHercegNovog.

Hotel „Rivijeru“ je2004. godi-

ne za 1,2 miliona eura kupila

izraelska firma JP Inves-

tments, koja jesaopštilada jeu

rekonstrukcijuuložila 15mili-

ona. Hotel je otvoren 2009, ali

nikadnijeradiopunimkapaci-

tetom. Kako Izraelci nijesu

vraćali kredit, Heta ga je u av-

gustu ove godine prodala za

6,8miliona eura.

Ž.K.

PODGORICA

- Iduće godine

očekujemo povećanje dobiti,

ali ćemo razmisliti o emisiji

obveznica, ako nambude

potreban novac za izgradnju

podmorskog kabla, izjavili

su predstavnici CGES-a na

konferenciji Prvi crnogorski

investitorski dan, koji je orga-

nizovala Montenegroberza

uz podršku Hipotekarne

banke i CKB.

Oni nijesu krili da bi bili pono-

sni da budu prva kompanija

u Crnoj Gori koja bi emitova-

la korporativnu obveznicu.

Predstavnici Crnogorskog

Telekoma saopštili su da

će odbor direktora nakon

završetka tekuće poslovne

godine odlučiti da li će dijeliti

dividendu akcionarima. Iz

Intereurope, vlasnika Zeta-

transa, najavili su da će u

Podgorici graditi objekat od

5.000 kvadrata. Na konfe-

renciji su učestvovali i pred-

stavnici Plantaža, Jugopetro-

la i Luke Bar. Cilj konferencije

je bio da se a irmiše tržište

kapitala i poveća zaintereso-

vanost građana i kompanija

za ulaganje u domaće hartije

od vrijednosti. Zaljučak je da

postoji perspektiva tržišta

kapitala, ali da se svi moraju

boriti da postane održivo i da

se razvija.

M.P.M.

Odbor Udruženja trgovine Privredne komore

Afirmisati kupovinu

domaćih proizvoda

Potrebna aktivna kampanja o kupovini

domaćih proizvoda. Mora se uticati na svijest da

„tuđe-slađe“ zamijenimo sa „kupujmo domaće“,

smatra Lidija Rmuš, sekretarka Odbora

poljoprivrede i prehrambene industrije PKCG

Sa sastanka

Budžet Ministarstva ekonomije za narednu godinu povećan 57,6 odst

Za advokate, not

savjetnike tri mi

Samo za

plaćanje pravnih

savjetnika za arbitražne

postupke protiv Crne Gore

predviđeno 2,12miliona. U

ovogodišnjembudžetu

nije bilo sredstava za te

namjene

Za novi zakonMORT-u 880 hiljada

Prijedlogomzakonaobudžetuza idućugodinu

zaMinistarstvoodrživograzvojaiturizmaplani-

ran je budžet od deset miliona eura, što je 2,9

miliona više nego ove godine. Zbog primjene

novog zakona oplaniranju i izgradnji za inspek-

cijskeposlove i licenciranjeopredijeljeno je880

hiljada, a za programuređenja prostora, građe-

vinarstvo i stambeni razvoj 150 hiljada više. Za

životnu sredinu i komunalni razvoj predloženo

je1,8milionaeura,azagrađevinarstvoistambe-

ni razvoj dvamiliona.

Za Agenciju za zaštitu prirode i životne sredine,

kojajeodovegodineuokviruMORTA-a,predože-

no je 1,4 miliona, a za Direkciju javnih radova

673.268 eura, dok je administracijuu ovommini-

starstvu opredijeljeno 980 hiljada. Nacionalnoj

turističkaorganizaciji opredijeljeno je 1,5miliona,

za80hiljadaeuramanjenegoovegodine.

N.K.

Počela rekonstrukcija postojećih objekata „Rivijere“

Planiraju drugi

hotel u Njivicama

Investiciona konferencija

Montenegroberze

CGES

razmišlja o

emitovanju

obveznica

Hotel „Rivijera“ uNjivicama

Damir Begović