Previous Page  8 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 8 / 48 Next Page
Page Background

8

Pobjeda

Srijeda, 15. novembar 2017.

Društvo

PODGORICA

Akone

možeteodoljeti odlasku

naFejsbuk, Instagramili

drugedruštvenemreže,

osjećateuznemirenost

kadanemožeteprovjeri-

ti svoj smart telefon ili

nemate signal, kadane

možeteda zamislitedan

bezvideo-igricamožda

vamtrebapomoć.

Direktor Defektološkog

savjetovališta Entera Mi-

lan Radovanović u razgo-

voru za Pobjedu kaže da se

u Crnoj Gori još ne priča

dovoljno o internet zavi-

snosti, te da je u posljednje

tri godine imao svega 10

slučajeva gdje su se rodite-

lji obratili za konsultacije.

To, ipak, kakokaže, nezna-

či da ovaj problem nije za-

stupljen i unašoj zemlji.

Drugiproblem

Radovanovićupozoravada

se iza internet zavisnosti

uvijekkrijeneki drugi pro-

blem i apeluje na roditelje

dadjecidajuvišenavažno-

sti ibududionjihovihživo-

ta.

-Kada je upitanju internet

zavisnost, uglavnom se ra-

di o video-igricama i druš-

PODGORICA

Američkimediji obja-

vili su jučepotresnupričuoCrnogorki,

koju suvlasti SADnakon30godina ži-

votau toj zemlji deportovaleuCrnu

Goruzbog lažne izjavena sudu.

Kako je prenio hrvatski Jutarnji list, na-

kon 30 godina života uSjedinjenimAme-

ričkim Državama Zahrija Purović (50)

morala se oprostiti od svoje troje djece,

sjestiuavioni odletjetiuCrnuGoru.Tako

je, pišu oni, završena saga o borbi jedne

Crnogorke, koja je tri desetljeća uredno

radilaiplaćalaporezeuSterlingHeightsu

u državi Mičigen. Amerikanci su je na

kraju deportovali, a za sve je kriva jedna

mala laž na sudu.

Purović je, piše Jutarnji, legalno ušla u

SADprije 31 godinu, a njeni problemi po-

čeli su 2001. godine kada je trebalo da re-

gulišesvojstatusuzemljiukojojjerazvila

biznisshemijskimčistionicama iodgojila

troje djece. Imigracijske vlasti primijetile

su nedosljednosti u izjavama nje i njenog

supruga. Suprug je rekao da je oženioZa-

hrijuuCrnoj Gori, dok jeZahrija rekla da

su se upoznali u Americi. Sudija i imigra-

cijske vlasti bez milosti su im poručili da

lažu, da ihobmanjuju i da ćebiti deporto-

vani.

Zahrija je angažovala advokata, pisala

žalbe i molbe i njena borba da ostane u

SAD-u trajala jevišeod15godina.Nakra-

ju je izgubila. Imigracijska služba samo

joj jepokucalanavrata, reklada se spaku-

je i otpratila je u vazdušnu lukuDetroit.

Reporteri američkog portalaMlive doče-

kali su tužnu povorku na ispraćaju Puro-

vić. Gospođa nije mogla zaustaviti suze

doksegrlilasdjecomi prijateljima. Jedna

njena prijateljica čak se i srušila u nesvi-

jest dok je grlila Zahriju, a kad je došla k

sebi pitala je agenta imigracijske službe

može li se posljednji put pozdraviti sa že-

nomkojupoznaje 16 godina.

- Ne! - hladno je odgovorio čovjek koji je

odvukaoPurović i otpratio je do izlaza.

Njena advokatica zaMlive je izjavilada je

deportacija Purović neviđena glupost i

sramota.

- Ona u Crnoj Gori nije bila 31 godinu.

Njen cijeli život je uMičigenu, a s Crnom

Goromnema višenikakvepoveznice - re-

kla jeKeriPastorkojasenemoženačuditi

odluci vlasti.

Ispričala jedanjenaklijentkinja radi, pla-

ćaporeze,nemanikakavkriminalnidosje.

Najgore od svega je što se gospođa Puro-

vićbori sazdravstvenimproblemima, čak

ima i zakazanu operaciju. Sada živi u

smrtnomstrahu što je čeka uCrnoj Gori.

- Znate, u Crnoj Gori niko ne mari za sta-

rije ljude - rekla jeZahrija.

Njen sin Arian još ne može da vjeruje da

se oprašta odmajke.

- Sjećam se prije 16 godina kako je sudija

rekao mojim roditeljima: „Lažete mi u

oči, zatoćetebiti deportovani!“– ispričao

je on.

Agenti imigracijske službe u vazdušnoj

luci su rekli da će Purović biti zabranjen

ulazak u SAD sljedećih deset godina, ali

da se njena porodicamože žaliti na tuod-

luku i osigurati joj povratak. Međutim, i

taj procesmogaobi seodužiti nanekoliko

godina...

- Ovo boli... Način na koji su je obilježili,

ona je samo broj. Ne znam što ćemo na-

praviti - rekao je njen najmlađi sin Elvir

(23).

R.D.

PODGORICA

Naučni

projekat „Lovćen“donio

je i dvije aplikacijepomo-

ćukojihgrađanimogu

učestvovati umeđuna-

rodnomistraživanju i

monitoringukomaraca,

što je i najbolji načinpre-

vencijebolesti kojeoni

moguprenijeti.

Profesor na Biotehničkom

fakultetu i koordinator

projekta dr Igor Pajović je

u intervjuu za portal Uni-

verziteta Crne Gore preci-

ziraodasetedvijeaplikaci-

je – Komarac App i Vector

Inspect App –mogu naći u

GooglePlay prodavnici.

Korisnici, kada ihinstalira-

ju, samo slikaju komarce,

odnosno vektore i šalju sli-

ku, što je, prema njegovim

riječima, savnaporkoji tre-

ba da ulože.

-Dobijamoslikusakoordi-

natama, vremenom i datu-

mom i na osnovu poslatog

pokušavamodadetermini-

šemo o kojoj se vrsti radi.

Ukoliko jeslika lošegkvali-

teta ili se ne vidi sve što

nam je potrebno za deter-

minaciju, izlazimo na te-

ren, postavljamo klopke za

komarce i pokušavamo da

ustanovimo o čemu se radi

– objasnio je Pajović za

UCG i dodao da će to da či-

neukolikoocijeneda se ra-

di o nekoj interesantnoj

vrsti – invazivnoj, vektor-

skoj i slično.

Na taj način, objasnio je,

dolazedosaznanjaoprisu-

stvu vrsta komaraca/vek-

tora na mjestima na koji-

ma, možda, nijesu imali te

podatke, a u nadzor nad

njima uključuju najširi

krug ljudi.

Konkretni rezultati pro-

jekta „Lovćen“ su, između

ostalog, saznanja o broju

vrsta komaraca u našoj dr-

žavi, kojih ima 38, od čega

su osam vektorske, a četiri

invazivne.

Utvrđen je i rizikpojave či-

kungunje, denge i zika vi-

rusa unašoj državi.

J.B.

L:MilanRadovanović

Direktor Defektološkog savjetovališta EnteraMilan Radovanović o internet zavisnosti

Usamljenost liječe

u virtuelnomsvijetu

Zbog računara pokidao

kablove po kući

Od nekih ekstremnijih slučajeva naš sagovornik navodi i

primjer tinejdžera koji je zbog toga što sumu rodite-

lji oduzeli računar pokušao samoubistvo skačući

sa Brankovogmosta u Beogradu.

- Imali smo slučaj momka kojem su roditelji

iznijeli računar iz kuće, a onda je on po kući

posjekao sve kablove od frižidera, šporeta,

televizora, zatim skinuo sijalice i rekao:

„Vratite mi kompjuter, vratiću vam kablo-

ve“. Imali smo i situaciju da dovedu dijete

zbog zavisnosti odmobilnog telefona, a

onda mu kažu da će ukoliko bude odli-

čan dobiti najnoviji ajfon. Zamislite ako

narkomanu kažete - ako budeš odličan

dobićeš najkvalitetniji kokain na

kraju godine – priča Radovanović.

tvenim mrežama. Te osobe

imaju problembliskosti, važ-

nosti i pripadnosti koje lako

putemvideo-igara zadovolje.

Oni nalaze alternativu u svi-

jetu igara, gdje su dobri, naj-

bolji, ali izgube kontakte s

ljudima izvan sobe. Ljudi se

toliko navuku na njih da po-

staju takozvani nolajferi (be-

životni). Klinci će vamuvijek

reći „meni je bliskiji drugar

koji igra iz Finske sa mnom

na serveru, nego limamakoja

je dvametra izamene“ - kaže

Radovanović.

Prisjeća se da je imao slučaj

tinejdžera koji je prestao da

ide u školu, a skoro tri godine

se nije čuo ni sa jednim dru-

garom.

Prema njegovim riječima,

uglavnom pomoć u savjeto-

valištu traže osobe od 15 do

24godine iuvećini slučajeva

radi se o muškarcima. Me-

đutim, kaže Radovanović,

bilo je i žena, a najstarija je

imala 64 godine.

-Zovume i roditelji koji ne

znaju što da rade sa trogo-

dišnjakom kojem kada

oduzmu mobilni telefon

legne na pod i nekontroli-

sano vrišti. Moram da na-

glasim da roditelji prave

grešku kada maloj djeci

daju telefone. Djecamora-

judarazvijajuboljukomu-

nikaciju – savjetuje Rado-

vanović.

Slobodnovrijeme

Napitanjekakoprepoznati

granicu prelaska korišće-

nja interneta u zavisnost,

naš sagovornik kaže da se

vrijeme provedeno za ra-

čunaromtokomdana sma-

tra najmjerodavnijim indi-

k a t o r om p o s t o j a n j a

zavisnosti, recimo četiri do

šest sati slobodnog vreme-

na.

- Period koji koriste na ra-

čunaru, mobilnom telefo-

nu u slobodnom vremenu

ne bi trebalo da prelazi tre-

ćinu slobodnog vremena

kojeg imaju–kažeRadova-

nović.

Problemkod internet zavi-

snosti je, kako naglašava,

taj štoje ljudimakoji se lije-

če internet stalno dostu-

pan,anajčešćeimjeineop-

hodan.

- Kako ograničiti upotrebu

interneta na životne potre-

be, a izbaciti igrice ili ono što

okupirapacijenta.Zavisnost

se liječi tako što on nastavlja

da koristi internet, ali ne

problematične sadržaje kao

recimo društvene mreže i

video-igrice – kazao je Ra-

dovanović.

Sl.R.

Osobe koje su zavisne od interneta

imaju problembliskosti, važnosti

i pripadnosti koje lako putem

video-igara zadovolje. Oni nalaze

alternativu u svijetu

igara, gdje su

dobri, najbolji, ali

izgube kontakte

s ljudima

izvan sobe -

kazao jeMilan

Radovanović

Potresan ispraćaj Crnogorke, kojoj je naloženo da nakon 30 godina napušti SAD

Deportacijomplatila laž

Jedinanadažalbeni proces

Svimoguučestvovati umonitoringu

Projekat Lovćen donio i dvije aplikacije

Monitoring komaraca

MilanRadovanović