Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Ponedjeljak, 13. novembar 2017.

Intervju

PODGORICA

– Želja Vlade je

da zakon o slobodi vjeroispovi-

jesti bude dokument koji će

imati najširumoguću podršku,

jer se radi o izuzetno osjetljivoj

temi, zbog čega će izvršna vlast

još neko vrijeme čekati na po-

vratak opozicije u parlament

kako bi se i njihove sugestije

uključileufinalnuverzijuzako-

na, kazao je u intervjuu za Po-

bjedu ministar za ljudska i ma-

njinska pravaMehmedZenka.

To ne znači, kako je rekao, da

će u njegovom resoru sjedjeti

skrštenihruku, veććepredano

raditi, uključujući angažman i

svihvjerskihzajednica,daver-

zija nacrta zakona bude što

prihvatljivija za sve.

Zenka je zadovoljan odnosom

vjerskih zajednica u našoj ze-

mlji, posebno ističući njihovu i

zrelost države, zahvaljujući

čemu smo, kako kaže, sačuvali

miriizbjeglikrvavesukobeka-

kvi su se dogodili posljednje

decenijeprošlogvijekanapro-

storuBalkana.

POBJEDA:

Ponovo je aktue-

lizovanapričaoNacrtuza-

konao slobodi vjeroispovije-

sti. Ukojoj fazi je izrada tog

zakona?

ZENKA:

Na nacrt tog zakona,

nakon javne rasprave, dobili

smo veliki broj sugestija. Uve-

ćini one su dostavljene samo

zato da bi se omelo uvođenje

zakona u proceduru, da bi se

spriječilo da dođemo do final-

ne verzije.

POBJEDA:

Najviše sugestija

stiglo je izSrpskepravoslav-

ne crkveuCrnoj Gori. Čak

4.473primjedbe, odnosno99

odsto?

ZENKA:

Danimajetrajalapro-

cedura sortiranja tih sugestija,

samoda seevidentiraju. Čak je

štampana i jedna brošura. Stav

Vlade je, poštose radi o izuzet-

no bitnomzakonu za državu, a

opozicijenemauSkupštini, da

nije još zrelo vrijeme zanjego-

vo uvođenje u skupštinsku

proceduru. Vjerujemo da bi se

uparlamentuvodilakvalitetna

rasprava,dabisedošlodoopti-

malnog rješenja. Zato smatra-

mo da nam treba još vremena,

ne mnogo, da se on finalizuje.

Taj dokument mora biti kvali-

tetan i sa što manje grešaka.

Idealnogzakonanema, alimo-

žemodanapravimodokument

koji će za svakoga biti zadovo-

ljavajući uodređenojmjeri.

POBJEDA:

Znači li toda će

taj zakončekati povratak

opozicijeuSkupštinu?

ZENKA:

Naša želja je da se

opozicija uključi u donošenje

finalneverzijezakona. I čekaće

se još neko vrijeme na njihov

povratakuparlament.Umeđu-

vremenu, mi ćemo svakako ra-

diti na tomedaSkupštini ponu-

dimo što bolje rješenje. Radi se

o izuzetno važnom zakonu,

osjetljivom,ijakaoministarže-

lim da čujem sve strane, da se

svi uključe. Upravo iz tih razlo-

ga delegacija našeg ministar-

stva počela je razgovore sa za-

interesovanim stranama.

Razgovarali smo sa Crnogor-

skom pravoslavnom crkvom,

Katoličkom–uKotoruisanad-

biskupom u Baru, sa Islam-

skom zajednicom, Jevrej-

skom... Razgovarali smo i sa

predstavnikom Srpske pravo-

slavne crkve, gospodinomJoa-

nikijem. Želimo da čujemo u

direktnom razgovoru što je to

štooni smatrajuda trebadabu-

de dio ovog zakona, što je to što

im smeta. Imamo dobre kon-

takte sa svimvjerskimzajedni-

cama i sve one su i te kako zain-

teresovanedadajudoprinos da

ovajzakonbudeštokvalitetniji.

Osim toga, on mora biti uskla-

đen i sa evropskom praksom.

Ovegodineprviputćeubudže-

tu, pored sredstava za finansi-

ranje vjerskih zajednica, dio

novcabitiopredijeljenzaaktiv-

nostiDirektoratazavjerskeza-

jednice.Optimistismodaćemo

uspjeti da napravimo zakon

koji će zadovoljiti ključne inte-

rese svihvjerskihzajednica.

POBJEDA:

Nacrtomovog

zakonabilo jedefinisano i pi-

tanje imovinevjerskihza-

jednica, na što jenajoštrije

reagovalaSrpska crkva. Ne-

davno je,međutim, izVlade

saopštenokakoćepitanje

povraćajaoduzetih

imovinskihprava cr-

kvama i vjerskim

zajednicamabiti

riješenoposeb-

nimzakonom.

Znači li toda se

zakonovjer-

skimzajedni-

camaukonač-

noj verziji neće

baviti pitanjem

imovine?

ZENKA:

Postoji

razmišljanje da se to

pitanje riješi drugim

zakonskim aktom i da se

ne tretira zakonom o slobo-

di vjeroispovijesti. To još nije

konačnaodluka.Kadasumira-

mo sve prijedloge i sugestije,

donijećemo definitivan stav. I

to je jedan od razloga naših

razgovora sa predstavnicima

vjerskihzajednica.

POBJEDA:

Inicijativa zado-

nošenje togposebnog zako-

na jepotekla iz resorana či-

jemsteVi čelu ili odnekog

drugog?

ZENKA:

To je zajednička ini-

cijativa. Ipak je to previše

osjetljivo pitanje, previše kru-

panproblemdabimogaodaga

riješi jedan direktorat unutar

jednogministarstva.Timpita-

njimaćesenajvišebavitiradna

grupa koja još nije upotpunje-

nanakonštosunekiljudi,zbog

angažovanja na drugim pozi-

cijama, morali da je napuste.

Ne smijemo biti zatvoreni,

moramo čuti svamišljenja.

POBJEDA:

Kaoda seuVladi

plašiteovog zakona?

ZENKA:

Apsolutno ne. To se

mora riješiti. Na ovaj ili onaj

način, alimora. I bićeriješeno,

akoBog da.

POBJEDA:

Zamandataove

Vlade?

ZENKA

: AkoBog da.

POBJEDA

: ForumBošnjaka

nedavno jeorganizovao

okrugli stouPodgorici čija

tema jebilaproblemislamo-

fobijeuCrnoj Gori. Smatra-

te li da jeovapojava izražena

unašoj zemlji?

ZENKA:

NepostojisamouCr-

noj Gori. Islamofobija je feno-

men čitave Evrope. Poistovje-

ćuje se zločin koji čini

pripadnik jedne vjere sa čita-

vomtomvjerom. Taj zločinac,

terorista, on je, prije svega,

učiniozločinpremasvojojvje-

ri i prema svim pripadnicima

te vjere. Nijedna vjera, a po-

sebno islam, ne prihvata da

trebaubijati nevine ljude. Sva-

ki zločin treba da se osudi, od

bilo koga dolazio. Moramo ga

osuditi i kao pojedinci i kao

društvo. Ne samo zločine po

Evropi, nego i zločine koji se

čineuostalimdjelovima svije-

ta, prema istočnim zemljama,

zapadnim... Zločini i uAmeri-

ci i u Avganistanu moraju biti

isto osuđeni. Bez obzira iz ko-

jih pobuda oni bili rađeni. Ni-

jedna vjera u suštini ne propa-

giranasilje.Drugo su ljudi koji

govore u ime tih vjera, koji vo-

le da preuzimaju ulogu tuma-

ča tih vjera – ima među njima

onih koji ih tumače iskrivlje-

no, tražeći pozive na nasilje.

Što se tiče konkretnog pitanja

-da liuCrnojGori ima islamo-

fobije, odgovorno tvrdimda je

puno manje ovdje nego u sva-

koj evropskoj zemlji. Još se

nije desilo da uCrnoj Gori ne-

ki zvaničnik govori na štetu

nekedruge vjere. Ja pripadam

islamu, Albanac sam. Umom

narodu imamo tri vjere i kako

mi možemo biti, kao narod,

protiv neke od njih?! Imamo

mi ovdje puno više zajednič-

kihvrijednosti kojenas

vežu nego onoga što

nasmože razdvaja-

ti. A jedna od

osnovnih vrijed-

nostiCrneGore,

biće to jasnije

tek za 30, 40 ili

50 godina, je to

što smo očuvali

vjersku tole-

ranciju, što nije

vjera na vjeru

udarila. Tek slje-

deća vrijednost je

što nije narod na na-

rod udario. Ali, nijesmo

samomi za to zaslužni, za-

služnisuinašiprecikojisunas

naučili da umiru živimo jedni

sa drugima, uz sve ratove i ne-

daće koje sunas pogađale.

POBJEDA:

Problemne samo

CrneGorenego i regiona su

radikalne islamističke zajed-

nicekoje suregrutovale i re-

grutujuMuslimane/Bošnja-

ke za ISILratišta. Islamska

zajednicauCrnoj Gori, sa re-

isomRifatomFejzićemna

čelu, pokušavada se izbori sa

ovompojavom. Koliko ste

zadovoljni reakcijomdrža-

ve, institucija?

ZENKA:

Opet činimo veliku

grešku. Vežemo se samo za je-

dan radikalizam. Svaki radika-

lizam je opasan. On poziva na

isključivost, na isključivo pra-

vo nad nečim. Crna Gora je

znala u istoriji da odgovori na

slične provokacije. Zato smo i

sačuvali mir. Kada se svuda

oko nas ratovalo – a ratovala je

nacija protiv nacije, vjera pro-

tiv vjere, Crna Gora se toga sa-

čuvala. Sada jeumodi islamski

radikalizam. To je dublje pita-

nje, za dublju analizu. Plašim

se svakog radikalizma. Reis

Fejzić je reagovao i osudio tu

pojavu.Kada jebilonekihdru-

gih pojava, podsjetiću da iz

vjerskih zajednica nije bilo

osuda, recimo kada su građani

išli da ratuju u Ukrajinu. Kako

bismonjihnazvali?Jesu li i oni

radikalni? Nijesmo čuli neko

svešteno liceda je izašlosakri-

tikom, osudom... Institucije će

svakako reagovati, budite

uvjereni u to. Vjerski radikali-

zam je opasan, gdje god da po-

stoji,alinesmijemodastavimo

akcenatsamonaislamskiradi-

kalizam.

POBJEDA:

Poglavar Srpske

crkveuCrnoj Gori Amfilohi-

jeRadović skorou svakom

javnomistupuuputi poruke

mržnje–premaCrnogorci-

ma ili pripadnicimamanjin-

skihzajednica. Državane re-

aguje. KakoVi doživljavate

njegove izjave?

ZENKA:

Osuđujem svaki go-

vor mržnje, ma od koga dola-

zio. Ako se radi o jednom vjer-

skompoglavarukojiuvredljivo

govori o ostalim zajednicama,

to je neprihvatljivo.

POBJEDA:

Zaštodržavane

reaguje?

ZENKA:

Reagovaće, kada bu-

de zrelo vrijeme za to. Svaka

vjera je u Crnoj Gori svoja na

svome, svaki narod ovdje je

svoj na svome, ma što govorili

vjerski poglavari.

POBJEDA:

Usvojen jePri-

jedlog zakonao izboru, upo-

trebi i javnomisticanjunaci-

onalnih simbola. Kakvu

reakcijumanjnskihzajedni-

caočekujete?

ZENKA:

Suština i veličina

ovogzakona jeda su sve zajed-

nice i partije nacionalnih ma-

njina koje su učestvovale u

izradi došle do visokog sagla-

sja, maltene potpunog. Kroz

zajedničku priču došli smo do

ovog zakona. To je jedno od

postignuća našeg koalicionog

sporazuma. Svaka manjina u

Crnoj Gori ima svoja obilježja.

Ovim zakonom se garantuje

slobodna upotreba tih obiljež-

ja – kulturne manifestacije,

političke, javni nastupi, privat-

ne proslave. Lepeza upotrebe

je široka. Uz to će biti izmije-

njeni zakoni o javnom redu i

miru (koji je sankcionisao slo-

bodnu upotrebu nacionalnih

simbola) i državnim simboli-

ma. Te izmjene su morale biti

urađene kako ova dva zakona

nebibilakontradiktornasaza-

konomoupotrebi nacionalnih

simbola. To je još jedna velika

vrijednost ove koalicije. Kriti-

čari će uvijek naći zamjerku,

oni nikada nijedan projekat

nijesu pohvalili u ovoj državi.

Bitna je dobra namjera.

POBJEDA

: Kakokomentari-

šeteodnosevjerskihzajed-

nicauCrnoj Gori?

ZENKA:

Vidim veličinu Crne

Gore u zrelosti vjerskih zajed-

nica, koje su svjesne da je bolje

da živimo u miru nego u kon-

fliktima. Imali smo primjere

dokle konflikti mogu da dove-

du. Vjerski poglavari nijesu

uvijek na nivou pozicije koju

imaju. Država, uprkos nekim

greškama,pokazalaseitekako

zrelom,akoništadrugo,makar

da spriječi zlo.

KaćušaKRSMANOVIĆ

INTERVJU:

Ministar za ljudska i manjinska pravaMehmed Zenka

Rumija pripada svima

POBJEDA:

Hoće li biti uklonjena takozvanacrkva saRumije

kojujepostavilaSrpskapravoslavnacrkva?

ZENKA

:Tacrkvajetadapostavljenauzpodrškutadaš-

njevojskeDržavnezajedniceSrbijaiCrnaGora.Toje

bio čin svojatanja. Rumija nije planina Crnogora-

cailibilokojegdrugognaroda.Rumijajeplanina

svih. Albanci i dalje izlaze svake godine na Ru-

miju. To je tradicija, ali oni ne razmišljaju da je

svojataju.Nekojetomcrkvomželiodaizazove

reakciju druge crkve ili druge vjere. Država će

reagovatiiutomslučajuidokazaćedajeRumi-

japlaninasvihnarodakoji živena tomprostoru.

Lokalna vlast je pogriješila u slučaju Sahat kule

POBJEDA:

Velikupolemikuujavnostiizazvalo

je vraćanje krsta na podgoričku Sahat kulu,

nakonštojeovajkulturno-istorijskispomenik

rekonstruisan.Jednaodocjenajedajetonovo

pokrštavanjeSahatkule.KakoVigledatenatu

odlukulokalnihvlasti?

ZENKA:

Ne bih ja tako rigorozno ocjenjivao taj

postupak lokalnih vlasti u Podgorici. Ali to jeste

genocid nad jednom kulturnom vrijednošću.

Niko ne smije da prisvaja Sahat kulu. Ni podgo-

ričku, niti ulcinjsku. Kako bi se neko osjećao da

mistavimopolumjesecizvijezdu.Kulturno-isto-

rijskevrijednostipripadajusvimljudimakojižive

na tomprostoru. Ne trebada idemoka tomeda

jednavjeranadvladavadrugu,ilinacija.Starova-

rošani u Podgorici su i Crnogorci i Bošnjaci i Al-

banci.CrnaGorajezrelazanekedrugevrijedno-

sti.Zatosmatramdajegreškaglavnoggradašto

jedozvolioda jednomišljenjenadvladadrugo.

POBJEDA:

Ministarstvona čijemste čelunije

seoglasilouovomslučaju.Zašto?

ZENKA

:Nažalostnijesmo.Iveomamiježao.Evo

sada reagujem i koristimpriliku da kažemda i

kaoministar, ali i kao građanin, želimda kultur-

no-istorijskispomenicipripadajusvimakojižive

na tomprostoru. Nesmijemosvojatati ništa. Sa-

hat kulapripadasvimakoji živeuPodgorici, kao

istorijskavrijednost, bez ikakvihobilježja.

Zakon o vjerskim

zajednicama čeka

na opoziciju

Imamomi ovdje

mnogo više zajedničkih

vrijednosti koje nas vežu

nego onoga što nas može

razdvajati. A jedna od osnovnih

vrijednosti Crne Gore, biće to

jasnije tek za 30, 40 ili 50 godina,

je to što smo očuvali vjersku

toleranciju, što nije vjera na

vjeru udarila – poručio je

Mehmed Zenka