Table of Contents Table of Contents
Previous Page  5 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 5 / 48 Next Page
Page Background

5

Pobjeda

Nedjelja, 12. novembar 2017.

Ekonomija

PODGORICA

-Uprvihde-

vetmjeseci ove godineCrna

Gora je, premapreliminar-

nimpodacimaMonstatao

spoljnotrgovinskoj robnoj

razmjeni, zauvoz robeutro-

šila 1,68milijardi eura, što je

8,2odstovišeuodnosuna

isti periodprethodne godi-

ne. CrnaGoranajviše troši

nauvoznafte i naftnihderi-

vata, drumskihvozila ime-

sa. Ekonomski analitičarVa-

silijeKostić smatrada

crnogorski uvoz još dugo

nećebitimanji, većda ćeon

postupno i stabilno rasti.

Ukupna spoljnotrgovinska

robna razmjena Crne Gore u

prvihdevetmjeseci iznosila je

1,95 milijardi eura, što je 9,4

odsto više u odnosu na isti pe-

riodprošle godine.

- Pokrivenost uvoza izvozom

iznosila je 16,2odsto i veća jeu

odnosu na isti period prošle

godine, kada je iznosila 14,9

odsto - naveli su izMonstata.

- U strukturi uvoza, prema

standardnoj međunarodnoj

trgovinskojklasifikaciji, najvi-

šesuzastupljenimašineitran-

sportni uređaji (sektor 7) u

iznosu od 368,2 miliona eura,

koji čine drumska vozila 115,8

milionaeuraielektričnemaši-

ne, aparati i uređaji 67,5milio-

naeura-kazali suizMonstata.

Za prvih devet mjeseci uvoz

vozila povećan je 18 odsto, u

odnosu na isti prošlogodišnji

period.

Hrana

Zauvozhraneiživihživotinja,

Crna Gora je za prvih devet

mjeseci izdvojila 317,57 milio-

na eura, što je 6,2 odsto više u

odnosu na isti prošlogodišnji

period. Pojedinačno najviše

smo trošili nauvozmesa i pre-

rađevinaodmesa,74,5miliona

eura,zauvozpovrćaivoća51,5

miliona eura, dok smo za

mlječneproizvodeijajapotro-

šili 42,4miliona eura.

Za uvoz mineralnih goriva i

maziva za prvih devetmjeseci

izdvojeno je 196,67 miliona

eura, od čega za naftu i naftne

derivate 129,1milion eura.

Uvoz nafte i njenih derivata je

uvećan u odnosu na prethod-

nu godinu za čak 31,13 odsto.

Podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih devet mjeseci 2017.

Najvišeuvozimona u,

automobile i meso

Podaci Monstata pokazuju da

su značajna sredstva izdvoje-

na i za uvozmedicinskih i far-

maceutskih proizvoda - 55

miliona eura, odnosno 16,28

odsto više u odnosu na prošlu

godinu, za uvoz odjeće izdvo-

jeno je 55,5 miliona eura,

dok je za uvoz raznih

vrsta pića utrošeno

58,2miliona eura.

Najveći spolj-

n o t g o v i n s k i

partneri Crne

Gore u uvozu

bilisuSrbijasa

376,3 miliona

eura, Kina sa

151,4 miliona

eura i Njemač-

ka sa 138,9 mili-

ona eura.

Spoljnotrgovinska

robna razmjena bila

je najveća sa potpisni-

camaCentralnoevropskog

sporazuma o zoni slobodne

trgovine (CEFTA) i Evrop-

skomunijom.

Ekonomski analitičar Vasilije

Kostić naveo je da struktura

uvozazemljeukazujenanjene

strukturne neusklađenosti u

proizvodnoj strukturi.

- Ono što je ipak specifičnost

svake zemlje, ponaosob, jeste

na koji način pristupa rješava-

njuproblema uvozne zavisno-

sti koji u našem slučaju ima

obilježja konstantno negativ-

nog trendapovećanja, komese

ne nazire ni značajno smanje-

nje, akamoli kraj -kazao jeKo-

stićPobjedi.

Prema njegovim riječima,

znatna eksterna neravnoteža,

kao što je slučaj u Crnoj Gori,

generira čitav niz negativnih

uticaja na ekonomiju i stalno

podstiče tražnjuza tuđimnov-

čanim sredstvima, što, kako

kaže, nikako ne može biti do-

bra okolnost.

- Kada ste zavisni od inostrane

proizvodnje,pogotovuudijelu

proizvoda opšte i egzistenci-

jalne potrošnje, kao što su

sredstva opšte potrošnje i po-

trošnjahrane, ustepenukoji je

to kod nas slučaj, onda to za-

služuje najviši rang na skali

prioriteta u strategiji razvoja

zemlje i utvrđivanju njenih

dugoročnih ciljeva ekonom-

skog razvoja - naglasio je Ko-

stić.

On je upozorio da se struktur-

ne disproporcije ne rješavaju

prekonoći.

Šansa

-Ni našuvoz jošdugonećebiti

manji, naprotiv on će postu-

pno i stabilno rasti u apsolut-

nom iznosu, izuzev u slučaju

iznenadnih poremećaja. Ni

njegova struktura se neće bit-

nijemijenjati, jer su promjene

u navikama u potrošnji postu-

pne i skopčane s dugimrokom

- rekao jeKostić.

On jenaveoštoCrnaGoramo-

že kratkoročnoda uradi i kako

da utiče, na relativno smanje-

nje uvoza u bruto-domaćem

Za uvoz telefona

skoro 55miliona eura

Podaci Monstata pokazuju da je za uvoz telekomunikacionih

aparata i uređaja, u prvih devet mjeseci ove godine, utrošeno

54,84miliona eura, odnosno skoro 16 odsto više u odnosu na

isti prošlogodišnji period.

Ti podaci potvrđuju poznatu činjenicu da crnogorski građani

vole da kupuju najnovije telefonske aparate, i da smo po

broju korisnika mobilne telefonije u svjetskom vrhu. U Crnoj

Gori je na kraju septembra bilo 1,14miliona korisnika mobilne

telefonije.

proizvodu (BDP).

- Treba da potenciramo tre-

nutnorealne izvoznemoguć-

nosti naše privrede, odnosno

uslužni sektor i da podsta-

knemo domaću proizvodnju

proizvoda koje uvozimo, a

možemo da konkurentno

proizvodimo, mislim na po-

ljoprivredne proizvode - re-

kao jeKostić.

Prema njegovimriječima, tre-

ba razjasniti i odbaciti zavod-

ljivuakademskupričuopotre-

bi razvijanja prerađivačke

industrije i proizvodnje, tamo

gdje, kako kaže, to realno nije

moguće zbog jake konkuren-

cije.

Mogućnost

-Jermi jednostavnonijesmou

stanju da budemo konkuren-

tni svjetskimproizvođačimau

timsektorima i na taj načinsa-

mo traćimo vrijeme - istakao

jeKostić.

On smatra da mogućnosti da

se smanji uvoz postoje, ali da

se kako je naveo, radi prije o

mogućnostima za relativno

smanjenje(smanjenoučešćeu

BDP-u) nego za smanjenje u

apsolutnom iznosu ,,ali to je

oddrugorazrednog značaja“.

- Da bi to postigli moramo

imati strategiju smanjenja

uvoza i jasne ciljeve. Pri tome

osnovni postulat treba da bu-

de da je vrijeme komparativ-

nih prednosti davno prošlo,

živimo u vremenu kada je re-

levantna konkurentska, a ne

komparativna prednost - za-

ključio jeKostić.

S.POPOVIĆ

Struktura

crnogorskog

uvoza se neće bitnije

mijenjati u narednom

periodu, jer su promjene

u navikama u potrošnji

postupne i skopčane s

dugim rokom, smatra

ekonomski analitičar

Vasilije Kostić

VasilijeKostić

Uvozvozilapovećan je 18odsto

Nauvozmesa i prerađevinaod

mesautrošeno 74,5milionaeura

Uvozna e i njenihderivata jeuvećanuodnosu

naprethodnugodinuzačak31,13 odsto