Table of Contents Table of Contents
Previous Page  12 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 12 / 48 Next Page
Page Background

12

Pobjeda

Nedjelja, 12. novembar 2017.

Kultura

NOVEKNJIGE:

„Prije objave“, Đorđe Šćepović, Transkript 2017.

Traganja

za novim

čovjekom

PODGORICA

Iz štampe je,

u izdanju„Transkripta“

izašlanovaknjigapoezije

ĐorđaŠćepovićapodnaslo-

vom„Prijeobjave“. Riječ je

o sedmoj zbirci stihovaovo-

ga autora, akako jeupred-

govoruzabilježilaMarijana

Terić i ovaknjigapotvrđuje

Šćepovićevopjesničkoumi-

jeće, kojeomogućavanovo

čitanje sopstvene realnosti.

- Poezija Đorđa Šćepovića

predstavlja izuzetnokarak-

terističanpogledna aktuel-

nu društvenu stvarnost u

kojoj dolazi do rasipanja ili

poremećaja unutrašnjih

stanja čovjeka kao bića koje

teži da utiče ili promijeni

svijet ukome senalazi. Riječ

je o pjesnikumodernoga sa-

moglasja, čiji poetski teksto-

vi kreiraju mitologiju real-

n o s t i . Š ć e p o v i ć j e u

književnosti prepoznatljiv

kao mladi pjesnik prkosnih

strofa, snažnoga i iskrenoga

pobunjeništva, koji je prisu-

tan u antologijskim izdanji-

ma i zbornicima. Da kvalitet

njegovepoezijenadilazi gra-

nice svoje zemlje,

svjedoči poda-

tak da je prevo-

đen na engleski,

mađarski i slove-

nački jezik – zapi-

sala jeTerić.

Tri cjeline

U Šćepovićevoj pjesničkoj

drami, kako kaže, prepliću se

motivi traganja za novim čo-

vjekom, a time i novim svije-

tom, motiv razočaranja, ljud-

skoga grijeha, patnje, lutanja,

straha, ljubavi.

-Knjiga „Prije objave“ struk-

turirana je iz tri poetsko-mo-

tivske cjeline, koje proizilaze

jedna iz druge i tako čine sti-

hovanubiografiju lirskoga su-

bjekta. Jer, kao što je poezija

proza (Boris Pasternak), tako

je i ova pjesnička zbirka bio-

grafija junaka, Novoga Čovje-

ka. Uvodna pjesma knjige (a

time i prve se-

mantičkecjeline)„Bogougod-

ni“ predstavlja sarkastično

projektovanisvijetbogougod-

nih obilježen grijehom. Kori-

steći se metalepsom kao stil-

skom figurom kojom se želi

izbjeći nepristojan sadržaj,

Šćepović stihovima: „nije pri-

stojno prstomupirati / u crne

mantije ispod kojih vire /

uplašena, silovana djeca“, iro-

ničnoukazujena skrivena ne-

počinstva bogougodnih – oci-

jenila jeTerić.

Pisane slobodnimsti-

hom, pojedine pje-

sničke cjeline, prema

njenim riječima, do-

bijaju narativnu for-

mu u kojoj glavno te-

ž i š t e preds t av l j a

završni stih.

-Kroz ispovijest lir-

skoga subjekta, pje-

snik iskazuje lična

ośećanja, želju, potre-

bu, ali i nemogućnost

da sesvojimstihovima

uzdigne do savršen-

stva – smatraTerić.

Vlastitiput

Ona dalje navodi da je

pjesničkom knjigom

„Prije objave“

Đ o r đ e

Šćepović

pokazao

n a ko j i

način cr-

nogorski

stvaraoci

mogu iz-

graditi vla-

stiti put poetskog

traganja te istražiti tajan-

stvene prostore poezije.

-Fokusirajući svoj poetski go-

vornaurbanustvarnost,stvar-

nost čiji je on dio, Šćepović

pronalazi sopstvenimodel ko-

jimkreiraduhjednogavreme-

na. Snažna simbolika i aktivi-

ranje asocijativnih motiva

čine djelo kompleksnimpoet-

skimentitetom–bilježi Terić.

Kako je dalje zapisala, „inova-

tivnim leksičkim spojevima,

skladnom formom slobodno-

ga stiha, jasno uobličenimcje-

linama, Šćepovićeva poetska

zbirkapredstavlja intelektual-

nu igru svojstvenu autorima

postmodernističke orijentaci-

je“.

-Upotrebom figura misli (alu-

zija, retoričko pitanje, ironija,

dijasirm), figura riječi (meta-

fora, metalepsa), figura kon-

strukcije (polisindeton) te fi-

g u r a d i k c i j e ( l i r s k i

paralelizmi), pratimo Šćepo-

vićev govor od metaforičke

frazeologije do vulgarne

deksripcije. Interferencijom

različitih pristupa stvarnosti

koju kritički opaža, Šćepović

ostavljapoetski trag, kodiranu

poruku. Preokupiranost sva-

kodnevicom, vremenomuko-

jem pjesnik stvara, zahtijeva

dvostruko čitanje pjesničkih

struktura ove knjige. Navede-

ne pojedinosti upućuju na ve-

liku eruditivnu moć, oštro i

polemičko tumačenje i smisa-

ono preosmišljavanje iskaza,

koje zajedno uzdižu crnogor-

skoga pjesnika, čine ga osobe-

nim, drugačijim, Novim Pje-

snikom jedne Nove Poezije

– zaključujeTerić.

R.M.

PODGORICA

Novi broj

časopisa zadruštvenapita-

nja, nauku i kulturu„Mati-

ca“ otvara tekstDragoljuba

Draškovića „Pravonapra-

vično suđenje“. Slijedi ru-

brika „Fokus“ kojadonosi

esej RadovanaPerovića

„Nacionalna istorijauudž-

benicima istorije zaosnov-

nu školu“.

Ukazujućinaznačajizučava-

nja nacionalne istorije u

osnovnoj školi, Perović na-

glašava da se tome mora po-

svetitiposebnapažnja,budu-

ći da se djeca tu prvi put

srijeću sa učenjem sadržaja

tako značajnog za njihov da-

lji i sveobuhvatni društveni

razvoj.

-Onoštoseuvijekmoraimati

uvidu jesteda i najširezastu-

pljena nacionalna istorija i u

najboljimudžbenicima i pri-

ručnicima može dobiti samo

jedan od mogućih izbora či-

njenica kojimse niko ne smi-

je zadovoljiti, na koji se uvi-

jek mora ukazati kao na

polaznu osnovu, koja se sa-

mostalnim radom mora ne-

prestano proširivati - ocje-

njujePerović.

Spomenicikulture

„Za postavljanje spomenika

mora postojati dovoljan ra-

zlog“ naslov je teksta Danila

Radojevića u kome autor na-

glašava da su spomenici kul-

ture ugrožavani, ili poništa-

vani, u istorijskim tokovima

svuda u svijetu: pri prodori-

ma osvajača, tokom širenja

religija ili smjena ideologija.

- Samosvjesne sredine ne

grade samo spomenike koji-

ma obilježavaju svoje vrije-

me, već i monumente koji

obnavljaju izgubljenu me-

moriju i svojim sadržajem

dijahrono obuhvataju šire

povijesno trajanje. U Crnoj

Gori, međutim, nijesu se sti-

cali dovoljni uslovi za podi-

zanje spomenika kojima bi

bio istican značaj pojedinih

pojava i ličnosti iz najdublje

prošlosti –zapisao jeRadoje-

vić.

VukotaBabovićzanovibroj

„Matice“ napisao je esej

„Nekoliko pomolaka pored

serpentina crnogorske

etičnosti“, dok je u rubrici

„Meridijani“ objavljen

tekst Bojana Jovanovića

„Totalitarizam ante por-

tas“.

Neformalnom gradnjom u

Crnoj Gori bavili su seMiro-

slavDoderovićiZdravkoIva-

nović. Oni su, između osta-

log, ukazali na to da je

tradicija neformalne gradnje

tokom postsocijalističkog

perioda ostavila izrazite, vi-

šestruko negativne i uglav-

nom ireverzibilne posljedice

po dalji tok urbanog razvoja

u postsocijalističkoj Crnoj

Gori.

-Sprečavanjebudućeginten-

ziviranja ovog trenda nemo-

že se smatrati trenutnomak-

cijom čiji će rezulati biti

pozitivni, već dugoročnim

procesomkoji zahtijeva pro-

fesionalan pristup, dobro

osmišljenu strategiju, zna-

čajna finansijska sredstva, ali

i dva nivoa mjera – sanaciju

zatečenog stanja i legalizaci-

ju – zaključili su Doderović i

Ivanović.

Njegoševkult

U rubrici „Njegošologija“

Dragiša Damjanović bavio se

poimanjem duše u „Luči mi-

krokozmi“, dok se Boban Ba-

trićević osvrnuo na korišće-

nje Njegoša u političkoj

propagandiidiskursuvlastiu

Crnoj Gori izmeđudva rata.

- Njegošev izgrađeni kult u

međuratnoj Crnoj Gori slu-

žio je prije svega legitimaciji

sukcesivnih činova koji su

sprovedeni nad njezinim

kulturnimi državnimidenti-

tetom. Strategijama i praksa-

ma održavanja Njegoša u

kulturnoj memoriji nacije,

vlast je vršila unifikaciju ste-

reotipa, predstavljajući se

kaoneko ko ispunjava njego-

ševsko zavještanje. U stvari,

to je bio samo „njen“ Njegoš

– stvoreni Njegoš koji se

uklapao u oficijelnu ideolo-

giju.Zbogtogajezasjeniosve

crnogorske velikane iz njene

istorije,jersuupravooninje-

govodjelobilimostušemati-

zovanoj predstavi kontinui-

teta srpske državnosti i

nemanjićkognasljeđa-ocije-

nio je Batrićević. O istorij-

skim temama za novi broj

„Matice“ pišu Slavko Burza-

nović,OliveraPopović,Mari-

ja Knežević, Tina Ugrić, Mi-

lan Šćekić, Željko Karaula,

Jovan Muhadinović, Dragu-

tin Papović... Tu su i tekstovi

Marije Vujović, Ilije Kapiči-

ća, Borisa Banjevića, dok je

Novak Adžić priredio članak

„Aleksandar Divajn o Crnoj

Gori (1920)“. Dio posve-

ćen književnosti donosi

osvrt Marijane Terić „Mi-

lorad Stojović kao pozna-

valac književnih prilika u

Crnoj Gori“, a u rubrici

„Ligngvistika“objavljenje

tekstAdnanaČirgića „Lu-

ka Vujović kao proučava-

lac crnogorskih govora“.

Likovna umjetnost u

ovombroju zastupljena je

kroz članak Snežane Ivo-

vić „More kao inspiracija

umediteranskoj faziMila

Milunovića“. „Maticu“

zatvara drugi dio teksta

Srđe Martinovića „Crno-

gorska vojna elita u JNA

1943 - 1992.

R.M.

Objavljen novi broj časopisa „Matica“

Od najdublje

prošlosti do

razumijevanja

budućnosti

ABUDABI

Muzej Luvru

AbuDabiju juče jeotvoren

zaposjetioceposlijedeset

godina gradnje.

Muzej je zvanično otvoren u

srijeduiprojekatjefrancuskog

arhitekteŽanaNuvela.

Francuska i UAE prije deset

godina potpisale su ugovor o

izgradnji Luvra u Abu Dabiju,

kojim je Abu Dabi pristao da

plati Francuskoj 525 miliona

dolara za korišćenje imena

„Luvr“ u narednih 30 godina i

šest mjeseci, kao i 750miliona

dolara za angažovanje francu-

skihmenadžera, zaduženih za

nadgledanje 300 umjetničkih

djelapozajmljenih iz 13muze-

ja, navodi Asošiejted pres. Iz-

gradnja muzeja koštala je 654

miliona dolara. Zdanje se sa-

stoji od 55 odvojenih zgrada.

Kupola prečnika 180 metara

prekriva većinu zgrada muze-

ja i može da se vidi s mo-

ra. Arapsku kolekciju čine 600

djela u stalnoj postavci. Za ra-

zliku od drugih muzeja, koji

nude djela po određenoj klasi-

fikaciji, stilovima ili civilizaci-

jama, muzej u Abu Dabiju će

isticati univerzalne teme i za-

jedničke uticaje između civili-

zacija. Među eksponatima se

ističu Pikasova „Porteret že-

ne “ i z 1 928 , „La Be l l e

Ferronniere“ Leonarda da

Vinčija,statuaAleksandraMa-

kedonskog...

R.K.

Juče otvorena vrata novog Luvra u Abu Dabiju

Univerzalni muzej koji

nosi poruku tolerancije

IMPOZANTNO:

Posjetioci u

novomLuvruuAbuDabiju

Poezija Đorđa

Šćepovića

predstavlja

izuzetno

karakterističan

pogled na aktuelnu

društvenu

stvarnost u kojoj

dolazi do rasipanja

ili poremećaja

unutrašnjih stanja

čovjeka kao bića

koje teži da utiče ili

promijeni svijet u

kome se nalazi