Table of Contents Table of Contents
Previous Page  10 / 48 Next Page
Information
Show Menu
Previous Page 10 / 48 Next Page
Page Background

10

Pobjeda

Nedjelja, 12. novembar 2017.

CrnomGorom

Obilježavajući 10. godišnjicu

donošenja Ustava Crne Gore

(2007), neizostavno oživljava

neumorniduhi stvaralačkium

nepresušne naučne i istraži-

vačke energije i velikog i plod-

nog naučnog opusa univerzi-

tetskog profesora, velikana

crnogorske jurisprudencije,

ustavopisca, teoretičara kon-

stitucionalizma, javnog i kul-

turnogdjelatnika, pisca, publi-

ciste i antifašiste, akademika

Mijata Šukovića, što je otišao

sapozorniceživota 16. 11. 2011.

godine, preselivši se u vječ-

nost.

Rođen je 1930. uKolašinu. Na-

kon završetka gimnazije,

okončava studije pravnih zna-

nosti na Pravnom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu 1952. da

bi, nakon završetka postdi-

plomskih studija, doktorirao

na Pravnom fakultetu Univer-

ziteta u Beogradu 1964. g. Bio

je sudija Sreskog suda u Bije-

lom Polju (1954-1958), sudija

Okružnog suda u Ivangradu

(1958-1963), javni tužilac SR

Crne Gore (1963-1967) i u dva

mandata potpredsjednik Iz-

vršnogvijeća(Vlade)CrneGo-

re (1974-1982). Na dužnosti

predsjednika Ustavnog suda

SRCrneGorebio jeod1975. do

1982. godine. Potpredsjednik

Savezne vlade bio je od 1982.

do1986,kadjepremijerkaMil-

ka Planinc izjavila da su veliki

oni narodi koji imaju sinove

kao što je akademik Mijat Šu-

ković. Kao ekspert ustavnog

prava bio je član ustavnih ko-

misija.

Kao predsjednik Republičkog

Savjeta za koordinaciju nauč-

nih djelatnosti, organizovao je

izradu projekta osnivanja

Društva za nauku i umjetnost

CrneGore koje je 1986. g. tran-

sformisanouCrnogorsku aka-

demiju nauka i umjetnosti, u

čijisastavjeizabran1985.godi-

nepostavšisekretarOdjeljenja

društvenih nauka, generalni

sekretar, a potom i njen pot-

predsjednik.

BioječlanMatičnekomisijeza

osnivanje Pravnog fakulteta u

HERCEGNOVI

- Polaganjem

cvijećana spomenik strijelja-

nimrodoljubimakodmana-

stiraSavina i na spomen-obi-

lježje francuskimvojnicima

na Ilinici juče jeuHercegNo-

vomobilježenDanprimirjau

Prvomsvjetskomratu.

Polaganju vijenaca na Savini

prethodio je parastos u mana-

stiru svim poginulim i strada-

limzaslobodu, kojemsuprisu-

stvovali predsjednik opštine

Herceg Novi Stevan Katić i

potpredsjednik Miloš Konje-

vić sa saradnicima, generalni

konzul Republike Srbije u Cr-

noj Gori Slobodan Bajić i kon-

zul Zoran Dojčinović. Pored

njih, cvijeće je u ime organiza-

tora,nekolikonovskihnevladi-

nih organizacija, položio Ne-

bojša Rašo iz udruženja

„Srpski soko“HercegNovi.

Generalni konzul Republike

Srbije Slobodan Bajić podsje-

Dan primirja u Prvomsvjetskom ratu obilježen u Herceg Novom

Odata počast stradalimvojnicima i rodoljubima

tio je da je 11. novembar držav-

ni prazniknjegove zemlje.

- ObilježavanjemDana primir-

ja mi odajemo počast svim žr-

tvama,kakopripadnicimaoru-

žanih snaga, tako i civilima

nevino postradalim u Prvom

svjetskom ratu. Takođe, želim

da istaknem činjenicu da su se

uPrvomsvjetskomratuSrbijai

Crna Gora zajedno borile pro-

tiv okupatora. Svi slobodolju-

bivi građani Srbije i Crne Gore

sa ponosom se sjećaju svojih

predaka koji su svojomkrvlju i

životima oslobodili naše drža-

ve i dali veliki doprinos slobodi

svih građana porobljene Evro-

pe - kazao jeBajić.

Predstavnici opštine i nevladi-

ne organizacije „Avenir“, koja

njeguje francuski jezik i kultu-

ru, juče su tradicionalno polo-

žili cvijeće na spomen-obiljež-

je francuskim vojnicima palim

u Napoleonovim ratovima u

Boki Kotorskoj, koje su na Ili-

nici iznad Herceg Novog svo-

jim sunarodnicima podigli

francuski vojnici koji su se bo-

rili uPrvomsvjetskomratu.

UimeopštineHercegNovicvi-

jeće je položila savjetnica

predsjednikaTamaraVujović.

Svetlana Čolak-Antić iz nevla-

dine organizacije „Avenir“

istakla je da je Dan primirja

praznikFrancuske, ali idanka-

da se širomEvrope i u drugim

djelovima svijeta odaje počast

milionima poginulih u Prvom

svjetskom ratu, sa porukomda

rata više ne bude.

- Sjećanje na poginule obaveza

je svih generacija koje uživaju

u dobrobitima slobode. Ujed-

no,tojeporukasvima,anaroči-

tomladima koji sada stasavaju,

da uvijekmoraju imati na umu

vrijednosti mira jer suština ci-

vilizacije počiva u razvoju hu-

manizma, a ne samomodernih

tehnologija - kazala je Čolak-

Antić.

Polaganjucvijećaovegodine je

prisustvovala i francuska dr-

žavljanka Martin Šoker, čiji

djed jebioboracnaSolunskom

frontu.

Ž.K.

Sjećanje na akademikaMijata Šukovića (1930 2011) povodomdesete godišnjice Ustava Crne Gore

Velikan jurisprudencije

»

Piše:

DrČedomirBOGIĆEVIĆ

Titogradu i njegov redovni

profesorod1974. do 1990, kao i

utemeljivač samog Univerzi-

teta ,,Veljko Vlahović“ (1974),

te organizator i medijator

mnogih naučnih skupova. Au-

tor je i rukovodilac tima za

izradu ekspertske verzije Na-

crta ustava Crne Gore (2005)

kojim je bila inaugurisana za-

kletva vjernosti svih državnih

dužnosnika i državnih i javnih

službenika, te da niko nijemo-

gao otpočeti vršenje dužnosti

prije polaganja zakletve vjer-

nosti Crnoj Gori, kao i da se

ustavne nadležnosti sve tri

grane vlasti u pogledu organi-

zacije,djelokrugaradainačina

vršenja ustavnih nadležnosti

njenihodvojenihgranauređu-

je posebnim zakonima, i koji

umnogome sadrži bolja i pra-

vednija rješenja od važećeg

Ustava. Dao je nemjerljiv do-

prinosutemeljenjusamosvije-

sti o pravu na samoopredjelje-

nje crnogorskog naroda za

obnovudržavne nezavisnosti.

Akademik Šuković objavio je

20knjiga i višeod300naučnih

rasprava, članaka, ogleda i ese-

jaunaučnoj i stručnoj periodi-

ci. U okviru njegovog velikog

bibliografskog opusa polihi-

storičnih razmjera iz sfere

društvenih i humanističkih

nauka, ustavnog prava i crno-

gorske državno-pravne istori-

je, političke filozofije i teorije

prava ističu se njegovi kapital-

ni radovi: Ustavno pravo

(2009), Ustav za Knjaževinu

Crnu Goru 1905 (2006), Pod-

goričkaskupština(2006),Isto-

rija crnogorskog zakonodav-

stva 1796-1916 (2006). Tokom

2006. g. objavljena su mu iza-

brana djela u četiri toma (CID,

Podgorica). Njegov izraziti

senzibilitet za proučavanje

pravnog života došao je do

izražaja u serioznim analiza-

ma temeljnih izvora u razviću

istorije crnogorske države i

prava, što je dragocjeni dopri-

nos ne samo crnogorskoj isto-

riografiji i nauci, nego i njenoj

etici, sociologiji, ustavnom

pravu, običajnompravu, etno-

grafiji i etnologiji, među kojim

se radovima ističu osobito oni

posvećeni crnogorskom prav-

nom spomeniku ,,Stegi“

(1796), Zakoniku obščem cr-

nogorskom i brdskom (1798),

značaju i ulozi znamenitog cr-

nogorskog vladara Šćepana

Malog (1767-1773) te prirodi,

karakteristikama i istorijskom

značaju sa aspekta ustavnog i

međunarodnog prava Božić-

nog ustanka (1920).

Cjelokupni njegov stvaralački

opus predstavljaju edicije sa

visokom razinom izlaganja i

retorskim stilom, dubinom

istraživačkog zahvata i širi-

nom multidisciplinarnih po-

gleda na predmetnu stvar, što

potvrđuje njegovu veliku na-

učnuodgovornostuproučava-

nju kauzalnih odnosa ne samo

pravnih, nego cjelokupnih

društvenih fenomena za što je

bilo potrebno široko jurističko

znanje i poznavanje svih te-

meljnihdisciplinadruštvenihi

humanističkih znanosti. Aka-

demik Šuković nije bio strogi

pozitivista i normativista, već

je metodologiju svog istraži-

vačkog postupka dijalektički

uključio u sociološke, istorij-

ske, ekonomske i filozofske

projekcijeiučenja,pazatonje-

govi radovi predstavljaju ko-

herentni sistem obuhvata te-

matskogistraživanjailogičkog

izvođenjarezultatadostepena

sinteze proučavane pojave, ne

apsolutizujući definiciju poj-

mova i pojava, ali dajući jasno i

prepoznatljivo naučno gledi-

šte. Profesor Šuković učio je

ljude ljudskosti, analitičkom

oprezu, naučno-istraživačkim

postupcima, požrtvovanju, fi-

lantropiji, altruizmu i pleme-

nitosti.Njegovstvaralačkielan

graničio se sa radnim fanatiz-

mom. Dobitnik je i nosilac više

odlikovanja i priznanja među

kojima je državna Trinaesto-

julskanagradazanauku(1972)

i Povelja najstarije crnogorske

strukovne asocijacije – Udru-

ženja pravnika Crne Gore, za

doprinos u razvoju pravne na-

uke i pravne kulture, koja je,

čuvajući uspomenu na njegov

djelatni um, 2013. ustanovila

Nagradu akademik Mijat Šu-

ković, koja se dodjeljuje jed-

nomupet godina, a čast da bu-

de njen prvi dobitnik imao je

autor ovih redova.

On je ideju logosa pretakao u

humanizamgledajući u čovje-

ka kao na graditelja vremena i

gospodara društvenog bića

oslobođenog svih vidova alije-

nacije, čime logos izvire iz sa-

mog praxisa, a država govori

jezikom pravde „koji će biti u

srculjudimaionićeznatidaga

njoj duguju“ (Ž. Bren). On je

jedan od onih velikana koji

podsjećaju na visoke jele što

rastu u predjelu oluja. Vulkani

rađaju lavine, a prekretnice

društvene - velike ljude koji li-

če na planine čiji vrhovi ostaju

nenaseljeni,alitivrhovinadvi-

sujuhorizonte (V. Igo).

Akademik Šuković je aksiolo-

giju naučnog istraživanja iz-

građivao kroz kredo svog dje-

latnog agona: društveno

pitanje okrenuti ka ljudskom

dostojanstvu, a civilizaciju

prožeti svjetlošću, te oživjeti

pravedno pravo kako u proce-

su stvaranja, tako i u postupci-

ma njegove primjene („Da

okrunim i uzdignem pravdu“

– Njegoš; ,,Ideja prava je ideja

pravde“ – Radbruh; ,,Zakon

koji ne čuva pravdu nije za-

kon“ – Sula Radov). To je bila

njegova misija i on ju je ispu-

nio, to je bila njegova humani-

stička zadaća i on ju je izvršio.

(Autor jepredsjednik

SenataDANU)

Mijat Šuković

Polaganjecvijećana spomen-obilježja

na Ilinici i kodmanastiraSavina